arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Foto: Srna

Srpska majka hrabrost: Pored humki sinova, sahranjena Mileva Župić

U selu Gustovara kod Mrkonjić Grada juče je pored humki sinova sahranjena Mileva Župić, majka tri poginula borca Vojske Republike Srpske. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je da je danas sahranjena žena heroj koja se svih ovih godina držala dostojanstveno. „Bila je svjesna žrtve, tragedije koja se dogodila, ali je bila svjesna i djela, to jest onoga zašto su njeni sinovi poginuli, za srpski narod i Republiku. Živjela je skromno, nije imala nikakvih zahtjeva, pa i to pokazuje njenu veličinu“, istakao je Savanović. On je u izjavi novinarima iskazao zahvalnost Milevi Župić i poželio joj miran počinak i vječnu slavu. Izaslanik predsjednika Republike Srpske Miladin

© YT/Nedeljnik Vreme

Za (glumiti) četnike nespremni

Strah. U Hrvatskoj je svako ko ne misli kao Jure, Boban i Franjo odmah četnik. Zašto bi onda neki pristojan Hrvat — a takvih je, istinski verujemo, dosta — iskušavao sreću da ga svakog ponedeljka (jer udarne serije idu vikendom) neko prepozna na ulici i hitne u zrak? Ne treba mu takav luksuz. Koliko god se veterani domovinskog rata u Hrvatskoj, tamošnji javni servis i desničarske organizacije trudili da falsifikuju devedesete i naraštajima predstave svoje „časne bojovnike“, vest da niko od hrvatskih glumaca neće da glumi srpske snage, odnosno „četnike“ — može film i seriju „General“ kojom peru simbola operacije „Oluja“ Antu Gotovinu, učiniti surovo realnim. Nema Srba u Hrvatskoj, a nema ih ni u filmu i seriji. Dakle, Hrvatska je etnički čista.

U Gređanima se teško živi – Stojan Skopljak, Mićo Čalić i Slavko Jagličić Foto: Jovica Drobnjak

Kad je divljač zaštićenija od ljudi

U Gređanima se odvajkada živjelo od poljoprivrede, ali polja sada pustoše divlje svinje iz obližnjeg lovišta. ‘Prije tri godine prijavio sam štetu koja mi je počinjena na usjevima pšenice. Nakon nekoliko mjeseci ponudili su mi 180 kuna odštete. Ma zamislite! Istjerao sam ih iz dvorišta, a pare nisam uzeo’, kaže Mićo Čalić U selu Gređanima, u starogradiškoj opštini, danas je svega 118 od predratnih 530 stanovnika. U tom izrazito poljoprivrednom kraju nekada se držalo čak hiljadu krava, a sada su ostale samo četiri. Ni konja više nema, premda je prije rata u tom dijelu Lonjskoga polja galopiralo na stotine njih. U Gređanima živi svega desetak osoba mlađih od 40 godina,

Ulazak Bugarske vojske u Prokuplje 1915. godine

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (1) Ratni planovi za osvajanje Srbije

Ustanak u Toplici i Jablanici ugrozio je strategijski interes okupatora na prostoru gde su prolazile važne saobraćajnice prema Solunskom frontu i Bliskom istoku Narod jugoistočne Srbije, ne pristajući na okupaciju, denacionalizaciju, teror i zločine, u porobljenoj Evropi, započeo je oružanu borbu za sopstveno oslobođenje od okupatora. Na skupu u selu Obiliću u Pustoj Reci, 21. februara 1917. godine, okupljene četovođe donele su odluku za podizanje ustanka u Toplici, Kosanici i Jablanici. Taj jedinstveni događaj u novijoj srpskoj istoriji mnogi istraživači su, kasnije, nazvali Trećim srpskim ustankom. Ove, 2017. godine navršava se 100 godina od tog istorijskog čina koji će ostati trajno upamćen. Toplički ustanak, kako je u dosadašnjoj istorijskoj literaturi

Proterivanje Srba iz Hrvatske u "Oluji"

Naš odgovor na „Domovinski rat“

Knjiga „Srbi i raspad Jugoslavije“ razjašnjava događaje uoči i nakon raspada SFRJ i objektivno osvetljava ulogu svih naroda Novo svetlo na događaje uoči raspada SFRJ i ratove devedesetih godina baca nedavno objavljena knjiga „Srbi i propast Jugoslavije“. Prema rečima jednog od autora, sociologa prof. dr Zorana Avramovića, ovaj priručnik posebno je važan u kontekstu upornog nastojanja da se Srbi stave na optuženičku klupu i da se sva krivica prebaci na srpski narod. Publikacija je specifična i po tome što su autori iz različitih disciplina – istoričari, filozofi, sociolozi, pravnici, vojni stručnjaci i mediolozi. Svaki je iz svog ugla analizirao ulogu Srba u ratnim događajima, kao i odnos prema jugoslovenskom pitanju.

„Kako su Tompsonu platili 500.000€ da ne peva“

Zagreb — Sud u Zagrebu pre nekoliko dana doneo je zanimljivu odluku u predmetu Marko Perković Tompson protiv RTL televizije, navodi „Jutarnji“. Tompson je tražio od RTL televizije da objavi ispravku navodno netačnih informacija objavljenih u njihovoj emisiji „Ekstra Magazin“ 9. decembra 2012. u prilogu pod nazivom „Kome će sada pevati Tompson“. Sud je odbacio Tompsonov zahtev, a RTL je još i ranije odbio da objavi navodnu ispravku. U spornom je prilogu bilo navedeno – a to je najviše i zasmetalo Tompsonu – da je on „od HDZ-a dobio, tvrde svedoci, pola miliona evra samo da te sporne izborne 2007. godine ne peva ni za koga“, te da „ljudi sve

Logor

Kako je moguće da nas neprijatelji vide uvek jasnije nego što se vidimo među sobom

Piše: ŽELjKO CVIJANOVIĆ 1. Ni po duhu ni po pameti, ali sto jezika govori. Za čitanje predlažem dakle Denisa Mekšejna, Blerovog ministra za Evropu, danas tipa koji se u kontinuitetu bavi Balkanom, što će reći da to ne radi o svojoj pameti i novčaniku. Elem, Mekšejn u autorskom tekstu na sajtu Evroaktiva lamentuje nad tim da su London, Pariz, Berlin i Rim digli ruke od „Zapadnog Balkana“, pa je odbrana mira u tom „najproblematičnijem regonu u Evropi“ pala u nejake ruke Fedrike Mogerini. A njen najveći problem na Balkanu neće biti ni albanska ekspanzija, ni radikalni islamizam, ni oživljeno ustaštvo, već – kaže on – „srpski revanšizam“. Prema Mekšejnu, nacionalisti iz

Kako je Beč stvorio albansku naciju

Tajna savetovanja o dominaciji na Balkanskom poluostrvu, održavana još od kraja 19. veka. Temelj za „veliku Albaniju“ udaran dok je Evropa plašena „velikom Srbijom“ Makedonija poslednjih meseci, a ne bi se pogrešilo ni kada bi se reklo godina, liči na ring kik-boksera, gde se udara i rukama i nogama. A najčešće ispod pojasa. U ringu su dve makedonske partije – VMRO-DPMNE i SDSM, odnosno njihovi lideri Nikola Gruevski i Zoran Zaev. Sudije su, naravno, albanske partije, a pre svih DUI i Besa. Njihov zadatak je da sude u korist „tiranske platforme“, koja slobodnije rečeno podrazumeva albanski kao zvaničan jezik u Makedoniji i seriju poteza koji bi doveli do podele Makedonije

Posle 26 godina: Uz vojne počasti sahranjen srpski dobrovoljac

Uz vojne počasti i kilometarsku povorku rodbine, prijatelja, žitelja Merdara u nedelju je na groblju u Merdaru sahranjen Žarko Milačić (23), koji je kao dobrovoljac poginuo 1991. godine Uz vojne počasti i kilometarsku povorku rodbine, prijatelja, žitelja Merdara u nedelju je na groblju u Merdaru sahranjen Žarko Milačić (23), koji je kao dobrovoljac poginuo 1991. godine na ratištu u Hrvatskoj. Njegovi posmrtni ostaci su dopremljeni porodici posle 26 godina. – Iako nam je teško što se zauvek opraštamo od Žarka, drago nam je što će konačno pronaći mir u svom Merdaru, odakle je dobrovoljno otišao da brani srpstvo i srpsku nejač u Hrvatskoj – rekao je otac nastradalog Žarka, Bratimir

Mitropolit Porfirije

Mitropolit Porfirije i nadbiskup Puljić razgovarali o Stepincu

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije i nadbiskup zadarski Želimir Puljić razgovarali su u Zagrebu o radu Mješovite komisije stručnjaka iz Katoličke i Srpske pravoslavne Crkve koja razmatra ulogu Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata. Nadbiskup Puljić i mitropolit Porfirije saglasili su se da su važni dijalog, saradnja, iskreni pristup, te zalaganje za zajedničke jevanđelske vrijednosti koje dijele i Katolička i Srpska pravoslavna crkva. U razgovoru, održanom juče u prostorijama Duhovnog centra na Svetom Duhu u Zagrebu, nadbiskup Puljić i mitropolit Porfirije govorili su o temama vezanima za vjerski i duhovni život u Hrvatskoj, saopšteno je iz Hrvatske biskupske konferencije. Puljić, koji je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, je

Radomir Cvijović, prvi sleva, sa svojim vojnicima na Solunskom frontu (Foto Međuopštinski istorijski arhiv Čačak)

Tražih celo veče brata i ne nađoh ga

Čačak – Učitelj Radomir (Koste) Cvijović iz Dučalovića na Ovčaru bio je učesnik oslobodilačkih ratova 1912–1918. i od 24. avgusta 1915. do 25. januara 1916. vodio dnevnik beležeći događaje do dolaska na Krf u prvom bloku, dok u drugom opisuje odlazak na Solunski front i događaje tamošnje. Ti zapisi svedoče iz prve ruke o nesreći i patnji jednog naroda napuštenog u pravednoj borbi, rešenog da se do kraja žrtvuje za očuvanje slobode. Ovaj deo beleški majora Cvijovića, koji sledi, počinje 22. oktobra 1915. u južnoj Srbiji… „Celu noć smo išli, užasno blato. Prešli smo reku i prošli kroz Vlasotince, 23. okt. prešli Moravu i zanoćili više Leskovca. Iste noći smo

Djuro_Zatezalo.jpg

Đuro Zatezalo – JADOVNO : Kompleks ustaških logora 1941.

Rad dr. Đure Zatezala predstavljen na Prvoj međunarodnoj konferenciji o kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić 1941. održanoj u Banjaluci 24 – 25. jun 2011. Kompleks hrvatskih ustaških logora, poznat pod imenom Jadovno na Velebitu, jedan je od prvih logora masovne smrti uspostavljen u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj već sredinom aprila 1941. godine. Formiran je od strane državnih organa – policijske uprave, u koji su se sa čitavog područja NDH dopremali Srbi i Jevreji radi uništenja, uz suradnju državnih, vojnih, policijskih i partijskih organa, sve do kraja augusta iste godine. Ovi logori su vremenski prethodili poznatim logorima smrti u Njemačkoj. Čim je uspostavljen ustaški režim, uz pomoć Nijemaca i Italijana, on je

Mileva ŽupićFoto: RTRS

Danas sahrana Mileve Župić

Sahrana Mileve Župić, majke tri poginula borca Vojske Republike Srpske biće danas u 14 časova na mjesnom groblju Gustovare pored Mrkonjić Grada. Mileva je umrla nakon kraće bolesti u 81 .godini. Braća Željko, Živko i Stevan Župić poginuli su 10 oktobra 1995. godine prilikom okupacije Mrkonjić Grada. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske Vezane vijesti: Premijera bez aplauza – O filmu „Djeca“ Denisa Bojića … Premijera dokumentarnog filma “Djeca“ – autora Denisa Bojića Film „Djeca“ utorak u Evropskom parlamentu | Jadovno 1941. Dokumentarni film „Djeca“ prikazan u Beogradu: Dosta su drugi … Prikazivanje filma „Djeca“ na otvaranju manifestacije … Film „Djeca“ prikazan u Lincu i Beču (VIDEO) | Jadovno 1941.

Kroz Valjevsku bolnicu prošlo na hiljade vojnika, civila, izbeglica, foto: Novosti

Vreme kada je Valjevo bilo grad-bolnica

Dr Aleksandar Nedok, za „Novosti“, o stradanju Srba u gradu na Kolubari u Prvom svetskom ratu. U varoši koja je imala oko 8.000 žitelja, boravilo je više desetina hiljada ljudi Više godina tragao sam po prašnjavim arhivama, po, nažalost, retkim pisanim uspomenama savremenika i učesnika tih događanja, po studijama pisanim posle tih tragičnih i slavnih dana. – Rezultati tih traganja su napisanih do sada sedam knjiga, samostalno ili u društvu mojih kolega i prijatelja, bilo vojnih lekara ili vojnika od zanata, i nas nekolicine lekara iz građanstva, od kojih sam, eto, igrom sudbine, od četvorice samo ja doživeo da i ovu knjigu „tuge i ponosa“, kako reče Branislav Nušić, predam

U Srbiji se Jugoslavenima osjeća 31,8% građana, a u Hrvatskoj njih samo 2,8%

Koliko god desnica često plaši obnovom Jugoslavije, za većinu hrvatskih građana jugoslavenstvo je izrazito negativan pojam, zaključak je  knjige “Strategija simbolične izgradnje nacije u državama jugoistočne Evrope” Devet od deset ispitanika, ili sasvim precizno 90,8 posto, vrlo su ili donekle ponosni kada ih se pita jesu li ponosni što su građani Hrvatske. Svega četiri posto ili svaki dvadeset i peti izjaviće da im se ne sviđa službena nacionalna zastava, na kojoj se dominantno ističe nekada kontroverzna šahovnica, a više od 97% anketiranih reklo je da voli nacionalnu himnu, Lijepa naša domovino. Dijametralno suprotan je pogled na jugoslavensko iskustvo i na pitanje je li članstvo u bilo kojoj federaciji imalo pozitivne

NAJNOVIJE VIJESTI

Zavet i ispovest

Uzrastanje bez zaveta, mora stvoriti slabe, perverzne i koristoljubive ljude. Narcise i

Zločini ustaša

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANjA I SVJEDOČENjA Urednik mr

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.