arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Toško Vlahović, Jovan Radović i Kosta Milovanović Pećanac (sleva nadesno)

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (15) Četnički odredi nastavljaju borbu

Više od hiljadu austrijskih vojnika svakodnevno je gonilo vojvodu Kostu Vojinovića. Doveli su specijalni graničarski bataljon iz Dalmacije. On je vešto izbegavao potere, ali i prihvatao borbu Oko 1.500 četnika svrstanih u manje čete i grupe dejstvovalo je s planina Kozjak, Kukavica, Goljak, Radan, Prolom, Arbanaške planine, Vidojevice i Pasjače. Manje borbe su vodili vojvoda Jovan Radović u istočnoj Srbiji, Kosta Vojinović na području Kopaonika i Jablanički odred u Gornjoj Jablanici, a odred vojvode Toška Vlahovića u Pustoj Reci. Da bi četnička borba bila ubojitija i nepredvidiva, preostale ustaničke jednice izvršile su reorganizaciju. Tako je za komandata Jablaničkog odreda, umesto kapetana prve klase Milinka Vlahovića, postavljen poručnik Dimitrije Begović, za

Major Aleksandar Mišić

Sin vojvode Mišića se žrtvovao zbog Draže

Kako su Nemci streljali četničkog majora Aleksandra Mišića, u decembru 1941. Ispred kuće u Struganiku, u kojoj je bio domaćin generalu, pred Nemcima rekao: „Ja sam Draža“ Četnički pokret Draže Mihailovića ili Jugoslovenska vojska u otadžbini, kako je zvanično nazivan, bio je i ostao jedan od najkontroverznijih pojava u Drugom svetskom ratu, ne samo srpske, odnosno jugoslovenske, već i evropske istorije. Celokupna sudbina ovih vojnih formacija donekle podseća na sve ono što smo kao nacionalni kolektivitet preživeli, a možda još preživljavamo u ovom sumornom modernom dobu koje nam ni najmanje nije naklonjeno. Gotovo pola veka, iz ideoloških i sebičnih razloga ratnog pobednika, koji je pisao svoju istoriju, istina o četnicima

ZAVNOH po potrebi

Licemjernost hrvatske službene politike i, nažalost, dobrog dijela hrvatskog društva, čini se da je neiscrpna. Taman kad se učini da je dosegla vrhunac i da će se „divljanja“ desnice smiriti i utišati, umjesto toga, desničarenje do nivoa fašizacije i ustašizacije ne samo da se ne smanji već se i drastično poveća. Evo nekoliko recentnih primjera, tek za razmišljanje. Sadašnja Hrvatska je nastala na temelju antifašizma i ZAVNOH-a, Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, grmi ovih dana državni vrh. To čak stoji, kažu oni, i u preambuli Ustava. Ako je doista tako, može li se ZAVNOH tretirati kao samoposluga, pa uzimati samo ono što Hrvatskoj paše i odgovara, a ono suprotno

Sveštenici Srpske pravoslavne crkvene opštine Višegrad osveštali su spomen- ploču Spomenku Gostiću koja se nalazi u istoimenoj ulici, a izrađena je uz podršku Boračke organizacije Višegrad i opštine Višegrad.

Spomen-ploča i ulica kao znak sjećanja na Spomenka Gostića

Spomen-ploča i tabla sa nazivom ulice, posvećene mladom heroju Vojske Republike Srpske Spomenku Gostiću, postavljene su danas u višegradskom naselju Garča u prisustvu brojnih građana. Spomen-ploču i tablu svečano su otkrili načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević i predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Višegrad Milisav Vasić. Đurević je naveo da junaci koji su ugradili živote u stvaranje Republike Srpske ne smiju biti prepušteni zaboravu. „Opština Višegrad prva je u Republici Srpskoj koja je na ovaj način odlučila da se oduži hrabrom dječaku“, istakao je Đurević. Vasić kaže da je Boračka organizacija Višegrad, u saradnji sa autorom filma o Gostiću, Miletom Savićem, organizovala promociju filma u ovom gradu, nakon čega je Đurević obećao

Foto B. Subašić

Izbrisano i sećanje na srpske graničare

Banatska klisura u Rumuniji, u kojoj je Sveti Sava podizao zadužbine. Od naše velike oblasti ostalo nekoliko sela i veliki broj toponima Najstarija i nekad najbrojnija srpska zajednica u Rumuniji živi u Banatskoj klisuri, pojasu koji počinje ravnicom od ušća Nere u Dunav, a završava se u planinama iznad Đerdapa. Danas je od nje ostalo 13 malih sela koja se pominju kao srpska još u srednjem veku i veliki broj srpskih geografskih toponima. Najsetnije ime nosi planinski vrh Domogled, s koga su srpski hajduci i graničari habzburške imperije gledali otadžbinu preko Dunava. Oni su se na podunavskim ograncima Karpata borili s Turcima i obučavali dobrovoljce – frajkore iz Srbije. Reporteri

Toplica – vek posle

Autor: Nenad BLAGOJEVIĆ Posle okončanja srpsko-turskih ratova sedamdesetih godina pretprošlog veka, kada su se Osmanlije povukle na prostor južne Srbije, novooslobođeni krajevi bili su gotovo pusti. Tako retko nastanjeni bili su potpuno nezaštićeni, od upada šiptarskih i muhadžirskih bandi koje su otimale stoku, letinu i žene pri tome ubijajući muške glave i čineći razne zulume. Muslimane iz BiH koji su dobrovoljno napustili svoja imanja ne želeći da budu na teritoriji pod hrišćanskom vlašću turci su nazivali starom arapskom reči muhadžir što znači izbeglica. Sami muhadžiri nisu poslušali reči Alekse Šantića koji je kroz pesmu upućenu njima rekao svu istinu od koje su bežali.   Ostajte ovdje… Ostajte ovdje!…Sunce tuđeg neba, Neće

Maglaj: Grob Spomenka Gostića Foto: SRNA

„Nasljeđe“ odalo počast Spomenku Gostiću, najmlađem borcu VRS

Članovi Udruženja djece poginulih boraca „Nasljeđe“ Republike Srpske danas su na mjesnom groblju Gornji Ulišnjak, federalna opština Maglaj, položili vijence i odali počast za najmlađeg borca Vojske Republike Srpske Spomenka Gostića, koji je poginuo prije 24 godine. Predsjednik bijeljinskog odbora Udruženja djece poginulih boraca „Nasljeđe“ Branislav Šušljik rekao je Srni da je dužnost i obaveza da se od zaborava sačuva žrtva Spomenka Gostića, ali i svih očeva koji su svoje živote utkali u temelje današnje Republike Srpske. „Spomenkova hrabrost i odluka da u teškim vremenima bude sa ljudima koji su branili svoje postojanje na rodnoj grudi, mora da bude trajno podsjećanje budućim generacijama da su za opstanak na ovim prostorima

Biljana Zarić Foto N. Skenderija

Mog muža, oficira JNA, u zatvor oterali hrvatski šovinisti

Biljana Zarić, za „Novosti“, o golgoti svog supruga Dobrivoja Zarića u Splitu u vreme MASPOKA. Izbačen iz vojne službe, Saveza komunista, u zatvoru bio pet meseci. „Kriv“ zato što je rekao da su Zagreb i Split jugoslovenski gradovi Bezrezervno dajem novac za spajanje dva jugoslovenska – pare ne dam za povezivanje dva hrvatska grada.“ Rečenica koju je mornarički oficir Dobrivoje Zarić izgovorio 21. aprila 1971. na sastanku mornaričkih starešina u splitskoj ratnoj luci Lora, skupo ga je koštala. Izbačen je iz vojne službe, Saveza komunista, dobio je zatvorsku kaznu, koju je odležao u niškom zatvoru. Tih godina političkom pozornicom Hrvatske divljao je hrvatski šovinizam sa proustaškim ispadima. Klicali su Srbima

Foto Aleksa Stanković

Hrvoje Hribar: Zagreb drma grip fašizma

Reditelj o povlačenju sa mesta direktora Hrvatskog audio-vizulenog centra, protagonistima „Majn kampfa“, komplikovanoj političkoj situaciji… Hrvatski audio-vizuelni centar (HAVC) proteklih sedam godina služio je kao najbolji primer svim filmskim centrima u regionu – prvi put u istoriji ovog prostora filmski radnici izborili su se za zakon koji im garantuje autonomiju. Po sistemu HAVC-a, finansiranje proizvodnje filmova ne zavisi od volje političara i stranaka koje su na vlasti, niti od poreza iz džepova građana, nego novac obezbeđuje industrija koja komercijalno eksploatiše audio-vizuelna dela. A onda je država sredinom 2016. i pod „palicom“ tadašnjeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, započela „disciplinovanje“ filma. U HAVC je poslat upravni nadzor, državna revizija dala je nepovoljno

Mile Savić

Mile Savić: Spomenko – ime slobode

Srpska istorija prepuna je svetlih primera mladih boraca. Mnogi ljudi, kao što je nekada bio Momčilo Gavrić, a nedavno Spomenko Gostić Srpska istorija prepuna je svetlih primera mladih boraca. Mnogi ljudi, kao što je nekada bio Momčilo Gavrić, a nedavno Spomenko Gostić, najmlađi vojnik u ratu u Bosni i Hercegovini, imali su osećaj kada treba braniti pravdu i suprotstaviti se fašističkim namerama da sve ljudsko i pravoslavno unište. Srpski borac nikada nije bio osvajač, već je uvek branio svoj kućni prag. Spomenko je jedan dečak sa planine Ozren, koji je u ratu ostao siroče. Ne želeći da ode sa kućnog praga, priključio se vojsci Republike Srpske da brani svoje selo

Okupatorski vojnici vešaju Srbina

Feljton: Toplički ustanak 1917. godine (14) Herojska smrt Nika Vukčevića

Teško je nabrojati sve strahote koje su činjene prilikom ugušenja ustanka. Narod je platio strašnu cenu bugarske okupacije. Uništena je mladost, kako bi se Srbi u korenu istrebili Zločini bugarskog okupatora su, u stvari, materijalizacija smišljene strategije uništavanja jednog naroda zarad proširenja sopstvene teritorije. Činjenice to jasno pokazuju: od novembra 1915. godine do aprila 1916. godine, pobijeno je oko 500 intelektualaca i oko 3.000 ostalih žitelja samo u Vranjskom okrugu; u Dubokoj dolini, Dubravi, Stojkovoj šumi, Romanovačkom potoku, Zankovoj livadi, Radičevoj njivi, Kobračevoj reci, Kaliferu, Radićevoj bari, Vlaškom dolu i pored reke Vrele zaklano je ili streljano 3.000 ljudi, žena i dece; u zloglasnoj Arapovoj dolini, iznad Leskovca, marta i

Polaganje cveća na spomenik u Gračanici, posvećen otetim i nestalim Srbima na Kosovu i Metohiji (Foto RTV KiM)

Žrtve traže pravdu, obnovu i ljubav

Obeležavanje martovskog pogroma na KiM počelo je juče u Manastiru Gračanica služenjem parastosa stradalim žrtvama jednog od najvećih mirnodopskih zločina u ovom delu Evrope. U crkvenoj porti okupili su se građani, politički predstavnici, sveštenici, monasi, porodice i uruženja otetih i nestalih Srba. Po izlasku iz manastira, s belim ružama u rukama, kolona od nekoliko stotina osoba prošetala je glavnom ulicom i položila cveće na spomenik posvećen otetim i nestalim Srbima u Pokrajini.  U galeriji Doma kulture Gračanica otvorena je izložba slika pod nazivom „Naslikaj mi Prizren”. Radovi su nastali, krajem prošle godine, na koloniji u Manastiru Svetih Arhangela kod  Prizrena koji je u nasilju 17. marta 2004. teško postradao zajedno

Grafiti mržnje

Hrvatsko „mudrovanje“

Autor: Vladimir Frolov Zabrinuta za stanje „srca Evrope“, upriličila je nedavno Federika Mogerini višednevnu radnu posetu zemljama tzv „zapadnog Balkana“, pritom obilazeći pažljivo jedno neofašističko žarište na rubnom delu postojeće EU, koje je izvor evidentnih pojava i događaja, te ga čak i Amnesty International (AI) u svom godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava, apostrofira. Draga Federika kao Talijanka, iako je navodno levičar (barem iz mladosti), obilazi kao „mačka oko vruće kaše“ oko ovih pojava u Hrvatskoj, samo da se ne daj Bože ne izvuče iz mračne prošlosti potsećanje na Musolinija i „crne košulje“, ili prisećanje na Adolfa molera i naciste (i smeđe i crne!), pa pola današnje „demokratske“ EU mora

Spomen-obeležje Donja Gradina,foto Tanjug/M.Jelesijević

Dnevnik zabluda: Spomenici razdora

Nedavno je usvojena odluka da se narodnom heroju Milanu Tepiću podigne spomenik na teritoriji beogradske opštine Savski venac Nedavno je usvojena odluka da se narodnom heroju Milanu Tepiću podigne spomenik na teritoriji beogradske opštine Savski venac. Ovaj major Jugoslovenske vojske poginuo je 1991. kod Bjelovara u Hrvatskoj kada je digao u vazduh sebe i vojno skladište, ne želeći da ga prepusti neprijatelju. Tepiću je već postavljena spomen-ploča u istoimenoj ulici na Dedinju. Sama najava podizanja spomenika izazvala je diplomatsku oluju u Hrvatskoj, koja je uputila protestnu notu Srbiji. Na mestu bjelovarske Barutane, hrvatske vlasti već su podigle spomenik hrvatskim vojnicima poginulim uz Tepića, kao žrtvama srpske agresije. U zemljama okruženja,

Ulica Spomenka Gostića

Danas postavljanje ploče sa nazivom ulice Spomenka Gostića

U višegradskom naselju Garča danas će biti postavljena tabla sa nazivom ulice Spomenka Gostića, nakon što je u lokalnoj skupštini odlučeno da jedna ulica u Višegradu ponese ime najmlađeg poginulog borca Vojske Republike Srpske. Postavljanju ploče prisustvovaće načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević, predstavnici višegradske Boračke organizacije i autor filma „Spomenko na vječnoj straži“ Mile Savić, potvrđeno je Srni u opštinskoj upravi. Đurević je rekao da je Višegrad prva opština koja je nazvala ulicu po Spomenku Gostiću, te zahvalio odbornicima Skupštine opštine koji su tu ideju sproveli u djelo. Savić, koga su za snimanje filma „Spomenko na vječnoj straži“ inspirisali Spomenkovo herojstvo, poštenje i ljubav prema svom narodu, zahvalio je opštini

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.