BANjALUKA – Banjalučki biskup Franjo Komarica uporedio je stradanje na Blajburgu sa događajima u Banjaluci tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini. „Mi smo ovđe Blajburg. To je muka i to sam želeo u Blajburgu da poručim”, kazao je biskup Komarica nakon sastanka sa predsednikom Hrvatskog sabora Željkom Rajnerom odgovarajući na pitanje novinara iz Republike Srpske zašto je 14. maja išao u Blajburg gde je, kako je prenela Hina, predvodio misu. „Ljudi šta vi govorite ovde. Dođite u Banjaluku pa vidite, tamo je Blajburg. Gde su Banjalučani, zašto su oni pobijeni, zašto je njima oduzeto pravo na identitet? Nemaju pravo na svoje rodno mesto. To je Blajburg za mene”, rekao je

Grupa maturanata u Rijeci obilježila je završetak srednje škole nacističkim pozdravom, javljaju hrvatski mediji. Maturanti su se slikali kod antifašističkog Spomenika oslobođenja, sa rukama podignutim u nacistički pozdrav, a jedan od njih je na majici imao nacrtan ustaški simbol „U“. Fotografija je postavljena na „Fejsbuk“, a u kratkom roku skupila je više desetina lajkova. Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o maturantima Saobraćajne škole iz Rijeke. Fašistički ispadi u Hrvatskoj, kako se navodi, polako postaju dio šireg društvenog folklora – od stadiona, preko trgova, do srednjoškolskih okupljanja. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Ustaški pozdrav koštaće Šimunića 25.000 kuna | Jadovno 1941. U Splitu zatražili ozakonjenje ustaškog pozdrava |

Predsjednik hrvatskog Sabora Željko Rajner, nakon današnjeg sastanka sa predstavnicima Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci, nije želio dati izjavu za novinare, jer u skupštinskom holu nije bila istaknuta hrvatska zastava. Objašnjavajući novinarima neuobičajenu situaciju, Rajner je u prolazu kratko rekao da „nije uobičajeno protokolarno govoriti na službenim sastancima na kojima postoji samo zastava domaćina, a ne zastava gosta“. Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Željka Stojičić u izjavi novinarima izrazila je žaljenje što je došlo do ovakve situacije, odnosno što Rajner nije mogao ili htio dati izjavu za medije nakon sastanka. Stojičićeva je rekla da kao potpredsjednik parlamenta Srpske nema komentar na ovu situaciju, jer smatra da je ovo što

Studija “Srpska književna Krajina” Slavice Garonje Radovanac izučava duhovnu riznicu naroda koji je većim delom bio primoran da napusti zavičaj DAJUĆI svoj doprinos izučavanju “utuljene baštine” srpskog naroda iz Hrvatske, usmene i pisane, u prošlosti i sadašnjosti, Slavica Garonja Radovanac (1957), folklorista, književna istoričarka i kritičarka, ispisala je višestruko zanimljivu i značajnu studiju “Srpska književna Krajina” (izdavač „Prometej“). Sa podnaslovom “Od baštine do egzodusa” knjiga obuhvata i tumači duhovnu riznicu naroda čiji je ogroman deo bio prinuđen da napusti rodno tlo. Mnogi od njih teško su se snalazili u novim krajevima, ali na sreću, kako uočava autorka, savremeni srpski pisci rođeni u SR Hrvatskoj, nastavili su svoj plodni književni rad

U Blajburgu je, uz prisustvo zvaničnika hrvatske vlade, države članice, odata počast nevino stradalim nevinim ustašama. Ceremoniju je uveličao i naoružani odred hrvatske vojske. Pošto to nije bilo u skladu sa propisima države Austrije, lokalna policija je razoružala počasnu hrvatsku četu, vojnu silu države skoro prvog suseda. Tom prilikom je utvrđeno da se iz pušaka oružanih snaga Hrvatske ne može ni pucati, pa prema tome, ni ubijati. Tako se posredno došlo do rešenja enigme zbog čega su nevine ustaše u „radnom logoru“ Jasenovac, radnu snagu lišavale života maljevima i specijalnim noževima „srbosecima“. Borci za reviziju istorije su na ovo otkriće ostali nemi. Kao da su nemci. Nasuprot njima, u Banjaluci,