arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Bilogora_1.jpg

VI Sabor Bilogoraca – 31. maja u Belom Potoku

  VI Sabor Bilogoraca održaće se 31. maja u Belom Potoku (Dugo Polje 1A) u blizini Beograda u Hotelu „Sučević“ koji se nalazi neposredno uz raskrsnicu Avalskog i Kružnog puta.   Lokacija: hotel „SUČEVIĆ“   Program susreta: 11,00 – 12,00  Doček učesnika Sabora, zajednička fotografija 12,00 – 12,15  Pozdravna izlaganja 12,15 – 13,15  Svečana sjednica Zavičajnog udruženja „Bilogora“ 13,15 – 14,00  Promocija knjige Ranka Radelića „Bilogorske svetinje“ 14,00 – 15,30  Ručak 15,30 – 20,00  Druženje uz bilogorski muzički sastav „Zvuci zavičaja“   Cijena po učesniku je 2.000,00 dinara, a za sve informacije, prijavu dolaska i način uplate, obavezno kontaktirati neposrednog organizatora 6. Sabora Bilogoraca, Sinišu Radojčića (tel. 063/323-888,  011/8030-583). Posljednji

Danka Kojadinović

Fading memory of the Serbian genocide

Ćirilica “….whenever memory fades, it means that evil allows wounds to fester,” Pope Frances in St Peter’s Basilica / April 2015./ April 2015. was marked by the anniversaries of the Armenian/1/ and  the Serbian genocide/2/. The first commemorated the centenary of deportations that culminated in the deaths of up to 1.5 million Armenian Christian citizens of the Ottoman Empire/1//3/. The second commemorated seventy years from escape of imprisoned from Jasenovac/1941.-1945/ Croatian NDH-ustasha death camp. Jasenovac was part of the system of numerous concentration and death camps, in which more than a million Serbs, dozens of thousands Jews and Roma were tortured and murdered in the manner that disgusted even their

Hrvatska_vojska_ulazi_u_Petrinju.jpg

Krajina je bila igračka etničkih čištača

Milošević na Krajinu nikada ozbiljno nije mislio i ona je njemu služila kao ucjena za Tuđmanovu lojalnost u partnerstvu oko podjele Bosne i kao organizacijski oblik zamrznutog konflikta. Lokalna krajinska vlast trebala je Miloševiću samo utoliko da postoji netko na terenu tko će kontrolirati narod dok se proces razmjene stanovništva ne dovrši do kraja. Ovaj rat nije predstavljao rezultat neprijateljstva među elitama, nego je bio kolateralna šteta jednog dogovora koji se na terenu nije mogao kontrolirati do kraja. Milošević je bio zadovoljen s “velikom malom Srbijom” i s 49 procenata u Bosni i Hercegovini, Tuđman je javno govorio da u Hrvatskoj ne smije ostati više od tri posto Srba, a

Predavanje_Jasne_Ciric_u_Doboju.jpg

O JEVREJSKOJ ZAJEDNICI NA PODRUČJU BIVŠE JUGOSLAVIJE

Predavanje Jasne Ćirić u Doboju U Jevrejskom kulturnom centru u Doboju održano je predavanje i predstavljen film predsjednika Jevrejske opštine Niš Jasne Ćirić tokom kojeg je ukazano na nekadašnje postojanje jevrejske zajednice na području zemalja bivše Jugoslavije u pokušaju da se otrgne od zaborava njihova istorija i kulturno nasljeđe. Ćirićeva je sinoć rekla Srni da je njen istraživački rad pod nazivom „Tako ja radim“ usmjeren na manja mjesta u Srbiji, Republici Srpskoj, odnosno BiH, gdje poslije Drugog svjetskog rata „skoro da nema ili nema Jevreja“. „Istraživanje podrazumeva rad u muzeju, arhivu, katastru, intervjue, pravljenje porodičnih stabala, dokumentovanja grobalja, sinagoga, pravljenje listi stradalih i svega što je ostalo od materijalnih dokaza

Andjeli.jpg

Knjiga o stradanju stanovnika Prebilovaca u «onom i ovom» ratu

Knjiga Radmile Jovanović može se čitati i kao zbirka pripovedaka i kao roman i kao tragedija budući da su priče povezane temom stradanja srpskog naroda, kaže u ime izdavača u predgovoru Olivera Radulović. Portal Prebilovci-selo na Internetu prenosi predgovor ovoj knjizi. Knjiga Radmile Jovanović Anđeli moji, hajde da letimo potresna je priča o stradanju Srba u Hercegovini koja potvrđuje da se istorija ponavlja i da su žrtve rata najslabiji i najnedužniji. Posvećena je Ljubici, Prebilovačkoj majci, koja je, prema svedočenju egzekutora, posle Vidovdana 1941. godine zagrljena sa svoje troje nejači poletela iznad tamne dubine u Šurmanačku jamu. Naslov knjige predstavljaju poslednje reči heroine: Anđeli moji, hajde da letimo kojim je sokolila svoju decu i

Krusedolski_sabor.jpg

U SUBOTU DEVETI SVESRPSKI SABOR

Krušedolski sabor U krugu manastira Krušedol na Fruškoj Gori u subotu, 30. maja, biće održan tradicionalni „Krajiški crkveno – narodni svesrpski sabor“ na kome će, između ostalog, biti obilježeno 20 godina od progona Srba iz Hrvatske i 70 godina od pobjede nad fašizmom. Deveto saborovanje, u narodu poznato kao Krušedolski sabor, počeće služenjem liturgije i parastosom za sve Srbe koji su poginuli i nestali tokom 20. vijeka. Liturgiju će u manastirskoj crkvi služiti vladika sremski Vasilije sa sveštenstvom, saopšteno je iz Asocijacija izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske. Nakon „trpeze ljubavi“, na pozornici ispred manastira biće upriličen prigodan kulturno – umjetnički program u kome će biti predstavljeni brojni stvaraoci

Ramiz_Salkic.jpg

USKORO U PARLAMENTU REZOLUCIJA O OSUDI „GENOCIDA U SREBRENICI“

Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić najavio je danas da će u Narodnu skupštinu Republike Srpske uputiti „rezoluciju o osudi genocida nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine“. Salkić smatra da je primjereno da ova rezolucija bude usvojena i da se parlament Srpske priključi Evropskom parlamentu i parlamentima zemalja koje su osudile „genocid u Srebrenici“. On očekuje da će rezolucija biti na dnevnom redu već na narednoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, te da će je poslanici usvojiti, jer bi, kako je rekao, u suprotnom pokazali da „nisu za osudu genocida i zločina, za kažnjavanje ratnih zločinaca i za pomirenje“. „U rezoluciji se govori o osudi svih ostalih zločina u

Polaganje_vijenaca_na_spomen_plocu_pobijenim_Srbima_u_Bradini.jpg

SLUŽEN PARASTOS ZA UBIJENE SRPSKE CIVILE U BRADINI

Polaganje vijenaca na spomen ploču pobijenim Srbima u Bradini Služenjem Svete arhijerejske liturgije i parastosa u obnovljenoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini, kod Konjica, danas su obilježene 23 godine od spaljivanja ovog i okolnih sela, pri čemu je ubijeno 48 srpskih civila, dok je veliki broj protjeran i odveden u logore, a crkva zapaljena i srušena. Sveštenici Srpske pravoslavne crkve služili su Svetu liturgiju nakon čega je služen parastos i položeni vijenci na spomen-obilježju srpskim žrtvama otadžbinskog rata u BiH. Vijence na spomen-obilježje položio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić koji je rekao da je Bradina simbol stradanja Srba. „Obaveza je svih nas da dođemo i poklonimo pažnju nevinim

U_Banjoj_Luci_odrzan_simpozijum_na_temu_Srbistika_i_strane_filologije.jpg

POVRATAK SRBISTICI ŽIVOTNO PITANjE

U Banjoj Luci održan simpozijum na temu Srbistika i strane filologije Srbistika je obnovljena na naučnom planu i sada predstoji da njena rješenja i ideje prodru u prosvjetu, kulturu i javnu svijest, rekao je profesor banjalučkog Filološkog fakulteta Duško Peulja. „Kod svih treba da preovladava stanovište da povratak srbistici i odbrana srpskog jezika nije deklarativna stvar, već životno pitanje“, rekao je Peulja na simpozijumu „Srbistika i strane filologije“, koji je održan danas u Banjaluci. On je istakao da je u svemu tome naučnim institucijama neophodna podrška političkih institucija. „Ako ne sačuvamo jezik neće biti ni nas. Loša iskustva iz prošlosti nas uče da se prema svemu tome moramo drugačije odnositi“,

Branimir_Glavas_2.jpg

GLAVAŠ IPAK NA SLOBODI

Vrhovni sud Hrvatske odbacio je žalbu Županijskog tužilaštva u Zagrebu na odluku Županijskog suda u ovom gradu o puštanju Branimira Glavaša na slobodu, pa će on okončanje suđenja za ratne zločine nad Srbima u Osijeku dočekati na slobodi. Sudsko vijeće Vrhovnog suda još 17. aprila je odbacilo žalbu tužilaštva na odluku Županijskog suda u Zagrebu o puštanju Glavaša na slobodu, prenijeli su hrvatski mediji. Od tada je odluka bila, prema uobičajenoj proceduri, u službi evidencije Vrhovnog suda, koju je ipak prošla bez sjednice Krivičnog odjeljenja. Vrhovni sud je Glavašu, nakon izlaska iz mostarskog zatvora gdje je služio kaznu zbog presude u slučajevima „Garaža“ i „Selotejp“, početkom marta odredio istražni zatvor

Masakriran_trinaestogodisnji_Zeljko_Masic.jpg

CRNOGORSKO TUŽILAŠTVO ISTRAŽUJE ZLOČIN NAD SRBIMA U ČAJNIČU

Crnogorsko Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, ratnih zločina i terorizma pretresa spise i dokazne materijale u vezi sa slučajem ratnog zločina nad Srbima u Čajniču 1993. godine, u kojima su učestvovali crnogorski državljani iz okoline Pljevalja, piše „Politika“. „Postoje ne samo indicije već i neoborivi dokazi da su u zvjerskim likvidacijama 25 civila, ranjavanju više njih i odvođenju u zarobljeništvo, silovanjima i izlaganju torturi, učestvovali ljudi sa područja Bukovice, u opštini Pljevlja“, rekao je za ovaj list inspektor policije, koji je nedavno „dobrovoljno“ penzionisan. Iz tog vremena, naveo je ovaj izvor, postoji krivična prijava policije iz Čajniča protiv 38 državljana Crne Gore, od kojih neki žive u

Dusan_Bulic.jpg

Priča o jednoj fotografiji

Fotografija moga oca Dušana Bulića iz 1945. godine objavljena je dva puta u „Politici” u razmaku od 30 godina, tokom kojih se mnogo toga promenilo Ilirska Bistrica, maj 1945: Dušan Bulić popisuje deo naoružanja i ratne opreme zarobljene od neprijatelja Na naslovnoj strani dodatka posvećenog sedamdesetogodišnjici pobede nad fašizmom, u „Politici” od 9. maja, objavljena je fotografija koja na najbolji način odslikava kraj Drugog svetskog rata. Ispod fotografije, kratak potpis: „Ilirska Bistrica, maj 1945. godine: borac Jugoslovenske armije popisuje deo naoružanja i ratne opreme, zarobljene od neprijatelja”. Tačno pre 30 godina, na naslovnoj strani „Politike”, pored teksta u kome „SIV vraća neke cene”, povodom četrdesetogodišnjice pobede nad fašizmom, objavljena je

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 25. maj 1992. Godišnjica stradanja Srba u Bradini

Zločin u Bradini bio planski, što najbolje govori o karakteru rata u BiH, kao i namjeri muslimanskih fanatika da izvrše agresiju na vjekovnu srpsku imovinu s ciljem da se Srbi sa tih prostora protjeraju za sva vremena. Iz MUP-a Republike Srpske ranije je potvrđeno da je podneseno šest krivičnih prijava, odnosno izvještaja i dopuna protiv 18 identifikovanih lica za koje postoji osnovana sumnja da su 25. na 26. maj 1992. godine u mjestu Bradina kod Konjica počinili jedno ili više krivičnih djela ratnog zločina. Ubijeno je najmanje 38 identifikovanih srpskih žrtava, pet žena je silovano, dok je više stotina Srba protivpravno lišeno slobode i odvedeno u logore, najviše u Čelebiće.

Sluzen_parastos_kod_spomenika_u_Gornjoj_Josanici.jpg

JOŠANICA – ZLOČIN KOJI TRAJE

Služen parastos kod spomenika u Gornjoj Jošanici Kod spomenika u Gornjoj Jošanici u opštini Foča danas je služen pomen-parastos za 73 mještana, koji su poginuli u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu, od kojih je 56 zvjerski ubijeno na Nikoljdan, 19. decembra 1992. godine. Jošaničani su se još jednom podsjetili na jedan od najsvirepijih zločina muslimanske vojske, koja nije imala milosti ni prema djeci. Tog krvavog Nikoljdana, dok su slavili krsnu slavu, mještani desetak jošaničkih sela ubijeni su na najmonstruozniji način, odsijecanjem dijelova tijela. Najmlađe žrtve bili su dvogodišnja Danka Tanović, te brat i sestra – sedmogodišnji Dražen i desetogodišnja Dragana Višnjić. Jedan od svjedoka zločina Dušanka Lalović priča da su se na

Sluzen_parastos_u_Starom_Brodu.jpg

U STAROM BRODU SLUŽEN POMEN ZA 6.000 UBIJENIH SRBA

Služen parastos u Starom Brodu U spomen-kapeli u Starom Brodu kod Višegrada danas je služena sveta liturgija i pomen za više od 6.000 Srba koje su u proljeće 1942. godine ubile ustaše, pripadnici Crne legije Jure Francetića.  Sveštenik Dragan Vukotić rekao je da su na današnji dan prije 73 godine u kanjon Drine počele pristizati prve izbjeglice sa sarajevsko-romanijske regije, koje su tražile spas u Srbiji, bježeći od ustaša. „Tih dana počeli su da se dešavaju pokolji koji su trajali sve dok Njemačka komanda nije uvidjela da je riječ o strašnom zločinu. Oni su, zgroženi zvjerstvima ustaša, naredbom Francetiću prekinuli pokolje i spasili oko 3.000 ljudi od smrti“, rekao je

NAJNOVIJE VIJESTI

BRANKO..

Kad zaželiš pobjeći od stvarnosti i vratiti se snovima djeteta, pođe ruka

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.