arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Izbjeglice_iz_Krajine_u_koloni_kod_Topuskog.jpg

Otvaranje izložbe fotografija „SUZE KRAJINE“ (Najava)

Izložba će biti otvorena u ponedjeljak 03. avgusta 2015. godine u 20 časova u Novom Sadu. Izbjeglice iz Krajine u koloni kod Topuskog Poštovani, pozivamo Vas da uveličate otvaranje izložbe fotografija “SUZE KRAJINE“ 20 godina od etničkog čišćenja   Učesnici: Branko Ćurčin, sveštenik Siniša Jokić, istoričar Mile Bosnić, predsjednik Udruženja Krajišnika u Srbiji Rade Knežević, pjesnik Petar Mišović, guslar Klub i galerija “ZRNO“, Trg Marije Trandafil 11, Novi Sad, u ponedjeljak 03. avgusta 2015. godine u 20.00 časova. Izložba je nastala zalaganjem brata Velibora Štule, a njegov trud, riječi nama dragih ljudi, koji će otvoriti izložbu kao i sam njen sadržaj trebalo bi sve nas da podsjete na one dane

Crkva_Svetog_Marka_u_Beogradu.jpg

PARASTOS I MEMORIJALNA AKADEMIJA 5. AVGUSTA

Crkva Svetog Marka u Beogradu U Beogradu će 5. avgusta, povodom Dana sjećanja na stradanje i progon Srba, biti služen parastos u Crkvi Svetog Marka i održana Memorijalna akademija u Centru „Sava“, najavljeno je iz Vlade Srbije. Parastos Srbima stradalim u Hrvatskoj i BiH biće služen u srijedu, 5. avgusta, u Crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu sa početkom u 11.00 časova. Poslije parastosa delegacija Koalicije udruženja izbjeglica položiće vijenac u Tašmajdanskom parku na spomen-ploču Srbima stradalim u oružanim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije. Memorijalna akademija biće održana u 14.00 časova u Velikoj dvorani Centra „Sava“, gdje će biti prikazan film o stradanju i progonu Srba tokom oružanih sukoba na prostoru

Most_na_Raci.jpg

DODIK I VUČIĆ NA CENTRALNOJ MANIFESTACIJI 4. AVGUSTA KOD SREMSKE RAČE

Most na Rači Centralna državna manifestacija obilježavanja 5. avgusta – Dana sjećanja na stradanje i progon Srba počeće 4. avgusta 2015. godine na mostu kod Sremske Rače simboličnim susretom premijera Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Dodik i Vučić srešće se na mostu u 20.00 časova i zatim u rijeku Savu spustiti vijence u znak sjećanja na sve stradale Srbe, saopšteno je danas iz Kancelarije Vlade Srbije za saradnju s medijima. Nakon toga, u 20.10 časova na platou pored mosta parastos za sve stradale Srbe služiće Njegova svetost patrijarh srpski Irinej. Manifestacija će biti nastavljena umjetničkim programom pod nazivom „Naša je tuga…velika“ i obraćanjem Vučića, Dodika i

Predsjednik_odbora_za_podizanje_spomenika_Goran_Vesic.jpg

KONKURS ZA SPOMENIK NA UŠĆU BIĆE PONOVLjEN

Predsjednik Odbora za podizanje spomenika Goran Vesić Konkurs za spomenik „Srpskom narodu i građanima Srbije stradalim za otadžbinu u oružanim sukobima od 1990. godine na prostoru bivše Jugoslavije“, koji bi trebalo da bude postavljen na beogradskom Ušću, biće ponovljen, jer nijedan od pristiglih radova nije zadovoljio kriterijume za prvu nagradu. Gradski menadžer Goran Vesić, koji je i predsjednik Odbora za podizanje spomenika, najavio je da će Odbor u najkraćem mogućem roku raspisati konkurs za dodjelu prve nagrade i u njega uključiti detaljnije kriterijume. „Kompleks će biti građen da traje vekovima i da odgovora zahtjevima i naroda i države, ali i struke. Rukovodeći se time doneli smo odluku da ne dodelimo

Spomenik_na_mjestu_masovne_grobnice_Kamen_kod_Glamoca.jpg

SUTRA OBILjEŽAVANjE 18 GODINA OD EKSHUMACIJE SRPSKIH ŽRTAVA

Spomenik na mjestu masovne grobnice Kamen kod Glamoča Služenjem parastosa, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća sutra će biti obilježeno 18 godina od ekshumacije 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice „Kamen“ kod Glamoča, saopšteno je iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila. Program obilježavanja „dana ekshumacije“ počinje u 10.30 časova okupljanjem ispred Sabornog hrama Svete Trojice u Glamoču, dok će u 11.00 časova biti služen parastos, polaganje cvijeća i obraćanje zvaničnika kod spomen-ploče posvećene masovnoj grobnici „Kamen“, navodi se u saopštenju Organizacije. Bivša Komisija za traženje nestalih lica Republike Srpske u julu 1997. godine ekshumirala je tijela 108 srpskih boraca i civila iz masovne grobnice

Dusan_Maric.jpg

Dušan Marić: Srbija, Hrvatska i ratni zločini

Dušan Marić Hrvatska sve češće prijeti da će blokirati ulazak Srbije u EU, između ostalog, i zbog stanja u pravosuđu Srbije. Traže da bude promijenjen zakon prema kojem je Tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu nadležno da procesuira ratne zločine u bivšim jugoslovenskim republikama. Što se tiče blokada prijema Srbije u EU, time bi nam učinili uslugu. Niti će Srbija ulaskom u EU profitirati, niti je taj savez dugog vijeka. Što se tiče tužilaštva u Beogradu, ono treba da počne da radi svoj posao, da bude ukinuto ili da mu ime bude promijenjeno u Tužilaštvo za progon Srba. Jer, otkad ga vode Vojislav Vukčević i Bruno Vekarić, od 64 optužnice

Milica_Kotur_i_Dane_Malesevic_na_konferenciji_za_novinare.jpg

RASPISAN KONKURS ZA IZRADU IDEJNOG RJEŠENjA

Milica Kotur i Dane Malešević na koferenciji za novinare Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske raspisalo je anonimni međunarodni konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Memorijalnog centra u Spomen-području Donja Gradina, koji će biti smješten na oko 4,5 hektara površine. Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević rekao je da će centar imati šest dijelova – prilazni plato, maketu logora Jasenovac i Donja Gradina, zatim muzej, administrativni i obrazovno-istraživački centar sa tehničkim blokom, plato za komemoracije i manifestacije, vjerske objekte Srba, Jevreja i Roma, i spomenike žrtvama i nastradaloj djeci. Ističući da je riječ o složenom projektu, Malešević je naveo da će konkurs biti otvoren do 9. novembra, te

Dusan_T_Batkovic.jpg

ALBANCI ŽELE DA PROGLASE NEZAVISNU KOSOVSKU CRKVU

Dušan T. Bataković Direktor Balkanološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti Dušan Bataković upozorio je da je krajnji cilj predstavljanja srpskog spomeničkog nasljeđa kao albanskog da se na Kosovu proglasi stvaranje nezavisne kosovske eparhije ili crkve, koja bi se spojila sa Albanskom pravoslavnom crkvom. On ocjenjuje da bi se to desilo vjerovatno kada takozvana „republika Kosovo“ stekne puni suverenitet i poslije dovođenja određenog broja pravoslavnih Albanaca u srpske kosovske manastire. „Česte posete `pravoslavne braće iz Albanije` pojedinim srpskim manastirima nije motivisano samo hrišćanskom solidarnošću, nego ima jasnu političku pozadinu, koja se sve manje prikriva“, ocijenio je Bataković za „Večernje novosti“. Bataković napominje da su učestala predstavljanja srpskog spomeničkog nasljeđa kao

Clanice_Udruzenja_zena_zrtava_rata_RS_na_oporavku_u_Banji_Laktasi.jpg

ZAVRŠENA REHABILITACIJA U BANjI LAKTAŠI

Članice Udruženja žena žrtava rata RS na oporavku u Banji Laktaši Članice Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske boravile su u Banji Laktaši na četvorodnevnom odmoru i rehabilitaciji, a sredstva za ove namjene obezbijedila je Vlada Republike Srpske. „Ova rehabilitacija vratila im je vjeru u život i dala snagu da nastave sa borbom za dokazivanje istine o svom stradanju tokom odbrambeno-otadžbinskog rata“, rekla je Srni predsjednik ovog udruženja Božica Živković Rajilić. Ona je navela da su u ovoj grupi bile članice Udruženja koje su prvi put bile na ovakvoj rehabilitaciji. „Riječ je o starijim ili teže oboljelim ženama. Važno je napomenuti da su one preživjele razne oblike torture po brojnim

Promocija_knjige_Prognani_Orfeji_u_Prijedoru.jpg

Promovisana antologija poezije „Prognani Orfeji“

Promocija knjige „Prognani Orfeji“ u Prijedoru Antologija izbjeglih srpskih pjesnika „Prognani Orfeji“, promovisana je večeras u Galeriji „`96“ u Prijedoru. Antologija srpske izbjegličke poezije sa područja Hrvatske, BiH i Kosova i Metohije s kraja 20. vijeka objavljena je prije četiri dana u izdanju kulturne institucije „Brankovo kolo“ i večeras je prvi put promovisana. Antologiju je sastavio direktor „Brankovog kola“ Nenad Grujičić koji je istakao da je ova knjiga posebna zbog toga što se ovom tematikom na Balkanu i šire do sada niko nije bavio. U antologiji čitaoci mogu naći 116 pjesnika, od najstarijih, rođenih prije Drugog svjetskog rata, pa do najnovijih koji su još bili djeca u vrijeme izbjeglištva i

Kolona_izbjeglica_iz_Krajine.jpg

U SARAJEVU I ZAGREBU OBILjEŽAVANjE GODIŠNjICE ZLOČINA NAD SRBIMA U “OLUJI“

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, u saradnji sa Centrom za žene žrtve rata – ROSA Zagreb, organizovaće u ponedjeljak, 3. avgusta, u Sarajevu i Zagrebu polučasovno stajanje kao znak sjećanja na zločine nad Srbima u vojnoj akciji Hrvatske vojske pod nazivom „Oluja“ 1995. godine. Iz UDIK-a je saopšteno da polučasovna stajanja počinju u 11.00 časova i da će istovremeno biti održana ispred zgrade Ambasade Hrvatske u Sarajevu i na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu. Osim toga, stajanja predstavljaju mirni protest povodom hrvatskog državnog organizovanog poricanja zločina počinjenih u akciji „Oluja“. UDIK će uputiti i otvoreno pismo predsjedniku Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović

Ranjeni_vojnik_JNA.jpg

MEMORIJALNI CENTAR DA OBUHVATI I VOJNIKE JNA UBIJENE U SLOVENIJI

Ranjeni vojnik JNA Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji apelovalo je danas da memorijalni centar koji će biti izgrađen u Beogradu za srpske žrtve stradale u ratovima dvedesetih godina prošlog vijeka obuhvati i vojnike nekadašnje JNA ubijene 1990. godine u Sloveniji. Ovo udruženje osudilo je odluku da memorijalni centar, koji će biti izgrađen u Beogradu, obuhvati samo žrtve od 1991. do 1999. godine, i podsjetilo da je na Kosovu i Metohiji po dolasku međunarodnih snaga do 2000. godine kidnapovano i ubijeno više od 1.300 Srba i Roma. „Građanski rat nije počeo 1991. godine u Hrvatskoj, već je krvavo počeo 1990. godine u Sloveniji ubistvima 55 nenaoružanih vojnika

Marinko_Culic.jpg

Hrvatska mora razviti novu kulturu sećanja

Marinko Čulić Tešku, deprimirajući blamažu doživela je vlada Zorana Milanovića uoči skore dvadesete godišnjice „Oluje”. Sve zemlje pozvane da učestvuju na vojnoj paradi u Zagrebu, a pozivnica je uredno poslata članicama NATO- a, jednako su uredno otklonile taj poziv. Ne, naravno, osorno i s visoka, naprotiv pozvani su uložili mnogo hvale vrednog truda da se ne zamere najmlađoj koleginici unutar Severnoatlantskog saveza. Ali, ispod te naglo zapečene pokorice uljudnosti probijala je na sve strane debela naslaga izmotavanja. Pa su Slovenci javili u Zagreb da su mislili kako je reč o nekakvom vojnom mimohodu NATO-a, nevešto se praveći da ne znaju kakvu ratnu godišnjicu slavi prvi sused preko Sutle. Amerikanci, jasno,

Hrvatski_gardisti_ispod_kninske_tvrdjave.jpg

Frljić u Rijeci organizuje kontra-Oluju

Reditelj Oliver Frljić organizuje javni razgovor „Drugi rat“ na dan proslave „Oluje“. U riječkom pozorištu pet proteranih žena različitih nacionalnosti govoriće o svom viđenju rata Hrvatski gardisti ispod kninske tvrđave U RIJECI će se 5. avgusta, na dan kada će se u Kninu obeležiti dvadeseta godišnjica „Oluje“, održati javni razgovor „Drugi rat“, što je u Hrvatskoj već nazvano „Kontraolujom“. Kako je predviđeno, u velikoj dvorani riječkog Hrvatskog narodnog kazališta pet proteranih žena različitih nacionalnosti govoriće o svom viđenju rata i sećanju kako su morale da napuste svoja ognjišta. Reditelj Oliver Frljić želi ovim razgovorom da se suprotstavi glorifikaciji rata, pa se veče u Rijeci najavljuje i kao „mirovni kontrapunkt“ kninskoj

Aleksandar_Vulin_4.jpg

Vulin: Još čekam da mi Gotovina kaže da nije ustaša

Aleksandar Vulin Istog dana, istim povodom, 4. avgusta, na dvadesetogodišnjicu početka vojne akcije „Oluja”, Vukovarskom ulicom u Zagrebu marširaće više od 2.000 vojnika, a oko 300 kilometara dalje, sa komemorativnog skupa kraj mosta kod Sremske Rače, zaoriće se „Vostani Serbie”. Oba događaja deo su državnih manifestacija: u Hrvatskoj, Dana pobede i domovinske zahvalnosti, a u Srbiji, Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe. To što imamo suprotna, na čak i suprotstavljena vrednovanja događaja iz naše zajedničke, srpsko-hrvatske istorije, no mišljenju ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Aleksandra Vulina ne bi trebalo da bude prepreka dobrosusedskim, diplomatskim odnosima. Uprkos tome što je Antu Gotovinu nazvao ustaškim generalom, a

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.