arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Sveti_novomucenici_Prebilovacki.jpg

SVETI NOVOMUČENICI PREBILOVAČKI

Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve je u toku redovnog zasedanja juče sproveo potreban postupak u vezi odluke o kanonizaciji Svetih Prebilovačkih i drugih donjo – hercegovačkih novomučenika, koju je odluku jednoglasno usvojio na prošlogodišnjem zasedanju. Sveti Prebilovački i dr. novomučenici će se prosavljati 6. avgusta/24. jula, kako će biti i upisano u crkveni kalendar od iduće 2016. godine. Pre skoro 74. godine, 6. avgusta 1941, lokalne ustaše su u jami Golubinki, u selu Šurmancima kod Međugorja, ubile skoro sve žene, devojke i decu iz sela Prebilovaca (po dokumentima njih oko 600). Mošti Prebilovačkih i drugih donjo – hercegovačkih novomučenika, izvađene iz 13 jama i više drugih stratišta su u

Srebrenica_1.jpg

SUTRA PARASTOS ŽRTVAMA USTAŠKOG ZLOČINA

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim sutra će kod spomen-kosturnice u Srebrenici biti obilježene 72 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojice 1943. godine. Tačan broj nastradalih i sahranjenih u ovoj kosturnici nije nikada utvrđen. U Srebrenici su ustaše, prema njihovim pisanim dokumentima, 14. juna 1943. godine ubile više od 200 srpskih civila, jednu jevrejsku porodicu i jednog muslimana koji je bio oženjen Srpkinjom, te njihovu djecu. Tijela ubijenih su naknadno sakupljena i bačena u jamu na lokaciji sadašnje Policijske stanice u ovom mjestu, odakle je dio posmrtnih ostataka 1971. godine prenesen u sadašnju spomen-kosturnicu. Nakon svirepog

UKLANjAJU PLOČU SRPSKIM OSLOBODIOCIMA GRADA

Tabla sa natpisom da su srpski vojnici oslobodili Budvu, postavljena 1931. godine biće uklonjena jer „ono što na njoj piše ne odgovara istorijskim činjenicama“, najavljeno je iz Direktorata za kulturnu baštinu Ministarstva kulture Crne Gore. Generalni direktor Direktorata Lidija Ljesar rekla je da Ministarstvo kulture i Komisija za podizanje spomen obilježja nema pravo da sa ulaza u Stari grad skinu ploču „srpskim oslobodiocima Budve“ ako Opština ne podnese inicijativu za uklanjenje, ali je najavila da će ona biti uklonjena po drugom osnovu, prenose podgoričke „Vijesti“. „Imamo pravo da djelujemo po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Kroz projekat o revalorizaciji Starog grada tretiraćemo ovo kulturno dobro i sve ono što nije

Clanovi_Sabora_Srpske_pravoslavne_crkve.jpg

DIJALOG SA RIMOKATOLIČKOM CRKVOM O STEPINCU

Članovi Sabora Srpske pravoslavne crkve Sveti arhijerejski sabor SPC odlučio je da prihvati dijalog sa Rimokatoličkom crkvom povodom njene namjere da kanonizuje kontroverznog kardinala Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkog za vrijeme Drugog svjetskog rata i zvaničnog vikara oružanih snaga takozvane NDH. Dijalog će biti vođen sa Hrvatskom biskupskom konferencijom, a u tu svrhu Sveti Sinod će, po nalogu Sabora, formirati odgovarajuću komisiju, saopšteno je iz SPC. U saopštenju se navodi da će biti razgovarano o Stepinčevoj ulozi u tom tragičnom razdoblju, i to u kontekstu srpsko-hrvatskih odnosa u 20. vijeku. Za predsjednika stalne saborske Komisije za dijalog sa Hrvatskom biskupskom konferencijom imenovan je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, za predsjednika Odbora za Jasenovac

Ruza_Tomasic.jpg

TOMAŠIĆEVA SASLUŠANA ZBOG GOVORA MRŽNjE

Poslanik u Evropskom parlamentu i lider Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić potvrdila je da je saslušana u policiji zbog govora mržnje prema Srbima. Ruža Tomašić Tomašićeva je objavila na Fejsbuk profilu Hrvatskih konzervativaca da je juče na informativnom razgovoru u policiji morala da objasni gdje i pod kojim uslovima je izrekla odgovor ministru rada Srbije Aleksandru Vulinu. „Sada je naša policija bolje informisana o tom `slučaju`, čak i bolje od mnogih novinara koji se nisu potrudili da javnosti daju punu informaciju, nego su moju izjavu prenijeli jednostrano, van konteksta i sa zlonamjernim tumačenjima. Nekada ti je sudila partija, a danas to rade novinari, takođe, bez mogućnosti odbrane“, napisala je Tomašićeva.

Polaganje_vijenaca_na_spomenik_poginulim_borcima_u_Ribniku.jpg

OBILjEŽEN DAN DRUGOG KRAJIŠKOG KORPUSA

Služenjem parastosa u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice i polaganjem vijenaca na centralno spomen-obilježje poginulim borcima u Ribniku je danas obilježen Dan Drugog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske. Polaganje vijenaca na spomenik poginulim borcima u Ribniku Obilježavanju Dana Drugog krajiškog korpusa prisustvovao je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović, koji je podsjetio da je ovaj korpus formiran 25. maja 1992. godine s ciljem odbrane srpskog naroda i stvaranja Republike Srpske. Savanović je naveo da je tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata kroz Drugi korpus prošlo 18.000 boraca od kojih je 2.000 poginulo. „Svi treba da ih poštujemo i da ih sjećamo“, rekao je Savanović. On je dodao da će biti razmotreno da

Crkva_imena_Marijina_u_Klepcima.jpg

Obnavlja se katolička crkva ratnog zločinca Don Ilije Tomasa u Klepcima Svetog Vukašina

„Blagoslov polja“ izvršen je povodom godišnjice smrti ratnog zločinca Don Ilije Tomasa Crkva u kojoj su nasilno pokrštavani Srbi iz Klepaca 1941. godine U ovoj „crkvi“ izvršen je obred katoličenja Srba iz Klepaca 10. avgusta 1941, u suštini prisilan, sa obećanjem Don Ilije (ustaškog povjerenika za Hercegovinu) da im se sada garantuju životi. Već sutradan su don Ilijine ustaše, pohapsile te iste Srbe. Babe koje nisu mogle da pešače, njih devet, poubijali su po kućama i na ulicama. Ostali narod su pod kundacima odveli u zloglasni „Silos“ u Tasovčićima. Odatle su, u žicu vezane dječake i odrasle muškarce iz Klepaca, Loznice, Gnjilišta, Tasovčića, Počitelja,Čapljine kamionima sproveli do jame Bivolje Brdo

Zejtinlik_Djordje_Mihailovic.jpg

Zejtinlik: Legende o junaštvu srpskih ratnika nastavljaju da žive

Legendu o hrabrosti, požrtvovanosti i junaštvu srpskih vojnika tokom Prvog svetskog rata i danas sa nesmanjenim žarom neumorno pripovreda starina, osamdesetosmogodišnji Đorđe Mihailović  Đorđe Mihailović SOLUN- Srpsko vojničko groblje u Solunu, na Zejtinliku svakoga dana poseti više ljudi nego vojnička groblja Francuza, Engleza i Italijana, koja se nalaze u neposrednoj blizini, tokom cele godine. Legendu o hrabrosti, požrtvovanosti i junaštvu srpskih vojnika tokom Prvog svetskog rata i danas sa nesmanjenim žarom neumorno pripovreda starina, osamdesetosmogodišnji Đorđe Mihailović, koji poslednjih 55 godina brine o ovom monumentalnom spomeniku i senima srpskih junaka. Mihailović od prošle godine ima i pomoćnika, četrdesetsedmogodišnjeg Predraga Nedeljkovića, rođenog u Kraljevu, koji poslednjih godina živi u Grčkoj, a

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 30. maj 1999. Godišnjica stradanja Srba u Varvarinu

Na današnji dan 1999. godine avioni NATO su kod Varvarina s četiri projektila, ispaljena za manje od pet minuta, srušili most preko Velike Morave i ubili najmanje 11 civila, među kojima Sanju Milenković (16), jednog od najtalentovanijih mladih matematičara u svetu. Napad je otpočeo u 13.25 časova, pri vedrom vremenu, a most je zbog pijačnog dana u Varvarinu bio pun ljudi. U istom napadu ubijen je i protojerej stavrofor Milivoj Ćirić, prva žrtva NATO agresije među sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve, koji je usmrćen na pragu obližnjeg hrama Uspenja Presvete Bogorodice. Istog dana je u napadu NATO avijacije na konvoj britanskih, italijanskih i portugalskih novinara na putu Prizren-Brezovica ubijen vozač Nebojša

Milojko_Budimir_2.jpg

SRBI ĆE HRIŠĆANSKI OBILjEŽITI 20 GODINA OD „OLUJE“ I PROGONA

U porti manastira Krušedol na Fruškoj Gori danas je održana promocija Zbornika radova „Srpski narod u Hrvatskoj od konstitutivnosti do nacionalne manjine“ i tako najavljen Svesrpski sabor „Krušedolska zvona 2015“, koji je ove godine dijelom posvećen 20 godina do progona Srba sa prostora Hrvatske. Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je za Srnu da će Srbi sutra, u manastirskom miru i u skladu sa svojom hrišćanskom vjerom, dostojanstveno zapaliti svijeće za stradale u „Oluji“. On je naglasio da su porodice stradalih i prognani Srbi ogorčeni zbog načina na koji Hrvatska namjerava da obilježi taj datum. „Za razliku od Srba koji imaju hrišćanski pristup, Hrvatska

Veslaci_krenuli_na_ekspediciju_dugu_1500_kilometara.jpg

VESLAČKA EKSPEDICIJA U ČAST STOGODIŠNjICE PRELASKA ALBANIJE

U čast stogodišnjice prelaska Albanije, iz Beograda je ispraćena veslačka ekspedicija, u okviru koje će veslači veslati 1.500 kilometara oko Balkanskog poluostrva, od grada Kavale do Krfa, gdje će Srpskoj kući predati zahvalnicu „U znak predaka za buduća pokolenja“. Veslače je ispred Veslačkog kluba „Crvena Zvezda“ na Adi Ciganliji na ovu veslačku ekspediciju ispratio princ Aleksandar Drugi Karađorđević, koji je pokrovitelj ovog veslačkog kluba. Veslači koji su se odvažili na ovaj poduhvat u čast stogodišnjice prelaska Albanije su Predrag Tripković, Negovan Spasić, Jovan Memedović, Miloš Ajzdeković i Dragan Čelebić, saopšteno je iz kancelarije Karađorđevića. „Ponosan sam što će članovi kluba koji je pod mojim pokroviteljstvom učestvovati u ovom spektakularnom sportskom

Obiljezena_godisnjica_odbrane_grada_Prijedora.jpg

OBILjEŽENO 23 GODINE OD ODBRANE GRADA

Obilježena godišnjica odbrane grada Prijedora U Prijedoru je danas obilježena dvadeset i treća godišnjica odbrane grada u znak sjećanja na 30. maj 1992. godine kada je u napadu muslimanskih paravojnih formacija poginulo 15 boraca iz redova vojske i policije, a 26 ranjeno. Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora Zdravka Karlica rekla je da je 30. maj 1992. u Prijedoru simbol pobjede dobra nad zlom, slobode na terorizmom i patriotizma nad izdajom. „Kad ubijete vojnike u zemlji u kojoj živite, to je terorizam. Kad napadnete policijsku stanicu, to je terorizam. U čemu je razlika napada na policijsku stanicu 30. maja 1992. u Prijedoru i nedavno

Pripadinici Prvog krajiškog korpusa pod vođstvom pukovnika Novice Simića ulaze u Modriču 1992. godine

BEZ PROBOJA KORIDORA, MOŽDA NE BI BILO REPUBLIKE SRPSKE

Korpus je bio okosnica Vojske Republike Srpske sa 127.000 boraca… Branjen je front duži od hiljadu kilometara sa sjevernom i južnom stranom… Generala Momira Talića ubila nepravda… Priredio: Nenad BERETA Prvi krajiški korpus činio je okosnicu Vojske Republike Srpske, brojao 127.000 boraca, od kojih je pet i po do šest hiljada dalo život za stvaranje Srpske, a tačan broj nije sasvim poznat, jer se neki borci još vode kao nestali. Korpus je držao front u dužini od 1.160 kilometara i popunjavao se sa teritorije 28 opština, ističe za Srnu ratni načelnik štaba tog koprusa penzionisani general Boško Kelečević povodom 1. juna, godišnjice ovog korpusa. Kelečević u intervjuu Srni naglašava da

Kardinal_Koh_i_Tomislav_Nikolic.jpg

ZABRINUTOST ZBOG INICIJATIVE O PROGLAŠENjU STEPINCA ZA SVECA

Kardinal Koh i Tomislav Nikolić Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić u razgovoru sa papskim izaslanikom kardinalom Kurtom Kohom izrazio je zabrinutost da bi odluka o proglašenju Alojzija Stepinca za sveca narušila sve što je do sada urađeno na poboljšanju odnosa Srbije i Hrvatske. Poželivši dobrodošlicu kardinalu Kohu, koji je predsjednik Papskog savjeta za promociju hrišćanskog jedinstva, Nikolić je istakao zahvalnost Vatikanu na stavu o nepriznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i Metohije. „Ta podrška znači mnogo za očuvanje države i naroda, kao i hrišćanskim korenima Kosova i Metohije, kao integralnog dela Srbije“, naglasio je Nikolić. On je istakao da Srbija i Vatikan dijele slične stavove o izazovima sa kojima se suočava međunarodna

Ispraceni_posmrtni_ostaci_Rajka_Kmezica_ubijenog_u_Sarajevu.jpg

POSMRTNI OSTACI RAJKA KMEZIĆA ISPRAĆENI U HRVATSKU

Ispraćeni posmrtni ostaci Rajka Kmezića ubijenog u Sarajevu Iz Spomen-kosturnice u Miljevićima, u opštini Istočno Novo Sarajevo danas su za Zagreb ispraćeni posmrtni ostaci Rajka (Stojana) Kmezića (56) koji je ubijen u sarajevskom naselju Hrasnica 26. oktobra 1992. godine. Potpredsjednik Organizacije nestalih i poginulih boraca Republike Srpske Milka Kokot istakla je da je Kmezić izbjegao iz Hrvatske u Hrasnicu odakle je odveden u tamošnji logor u Osnovnoj školi „Aleksa Šantić“, a poginuo je prilikom prisilnog rada kod mosta na rijeci Željeznici. „Prevoz posmrtnih ostataka u Zagreb, gdje mu živi supruga i kćerka, obezbijedila je Vlada Hrvatska koja svim svojim porodicama obezbijedi prevoz i sve troškove bez ikakve nadoknade“, navela je

NAJNOVIJE VIJESTI

Kolona

Probudila sam se ispod traktorske prikolice, prljava i umorna, još mokra od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.