arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Pripadnici_XOS-a_pored_spomenika_u_Splitu.jpg

U SPLITU POVICI „ZA DOM SPREMNI!“

Pripadnici HOS-a  pored spomenika u Splitu U Splitu su danas, uz ustašku ikonografiju i povike „Za dom spremni!“, nekadašnji pripadnici HOS-a proslavili dan osnivanja zločinačke Nezavisne Države Hrvatske (NDH), kao i 24 godine od formiranja svoje jedinice „Rafael vitez Boban“. Okupljenima se obratio i katolički sveštenik Mate Munitić, a govor je završio, kako je sam rekao, „stoljetnim pozdravom uz koji su Hrvati od davnina branili svoje, ne želeći nikome zlo: Bog i Hrvati – Za dom, a okupljeni su mu „otpozdravili“ sa: „Spremni!“. „Došli smo se pokloniti svojim pripadnicima koji su dali živote za nezavisnu državu Hrvatsku i slobodu hrvatskog naroda“, rekao je komandir jedinice pukovnik Marko Skejo pred nekoliko

Gdje_su_nestali_Srbi_sa_Kosmeta.jpg

EULEKSU UPUĆEN SPISAK OSUMNjIČENIH ZA ZLOČINE I NESTALIH SRBA

Udruženje porodica stradalih na Kosovu i Metohiji od 1998. do 2000. godine uputilo je šefu Euleksa Gabrijelu Meučiju spisak sa imenima 318 Albanaca osumnjičenih za zločine nad Srbima i drugim nealbancima, kao i imenima kidnapovanih civila. Spisak kidnapera je na osnovu izjava svjedoka sastavilo Udruženja porodica stradalih tokom i neposredno nakon ratnih dešavanja na Kosovu, pišu frankfurtske „Vesti“. Oni se nadaju da bi taj dokument mogao da posluži Euleksu kao polazište za upoređivanje sa nedavno objavljenim imenima pripadnika OVK i da bi mogao biti dobar trag za rasvjetljavanje zločina. Na tom spisku se nalaze mnoga javnosti manje poznata imena, ali i Ramuš Haradinaj, Fatmir Ljimaj, Jakup Krasnići i Naser Keljmendi.

Ante_Pavelic_i_Alojzije_Stepinac_1.jpg

HRVATSKA SE NIKADA NIJE SUOČILA SA ZLOČINAČKOM PROŠLOŠĆU

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta ocijenio je povodom 74 godine od osnivanja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) da hrvatsko društvo nikada nije uspjelo da se suoči sa svojom prošlošću i nikada nije priznalo da je nad Srbima izvršen monstruozan genocid. Linta je ukazao da brojne činjenice pokazuju da su veličanje ustaškog pokreta i govor mržnje postale opšteprisutne pojave u današnjoj Hrvatskoj, saopšteno je iz Koalicije. „Prema anketi zagrebačkog `Jutarnjeg lista`, oko 40 odsto Hrvata misli pozitivno o ustašama i opravdava njihove masovne zločine prema Srbima, Jevrejima i Romima. Njegovanje ustaškog nasljeđa može se često vidjeti na sportskim utakmicama, koncertima a o tome svjedoče i zidovi hrvatskih gradova i mjesta na

Velimir_Popovic.jpg

Imena čuvana kao porodična tajna

U Albaniji, sa skadarskim Srbima, o stradanju i borbi za identitet. Srbi ovde nisu dijaspora, već autohtoni narod. Osuđivani i odvođeni u zatvor jer su navodno slušali Radio Moskvu. Ime se može promeniti, ali je cena visoka Velimir Popović SKADARSKI Srbi su danas ostaci ostataka stanovništva srednjovekovne srpske oblasti, plodne kotline ispresecane rekama, omeđene s jedne strane lukom visokih surovih planina a s druge Skadarskim jezerom. – Naša sudbina su vekovne seobe i mučno čuvanje identiteta – govori Pavle Jakoja Brajović, predsednik Udruženja srpsko-crnogorske nacionane manjine „Morača-Rozafa“. – Srbi ovde nisu dijaspora, već autohtoni narod. Pred progonima smo se vekovima kretali u krugu Skadar, Kosovo i Metohija, Crna Gora, pa

Kultura.jpg

O kulturi i njenim radnicima

Put koji su naša država i nacija prevalili u poslednjih sedamdeset godina podrazumevao je da nam neretko „sve“ bude ili ideologija ili ekonomija (novac), veoma često kombinujući ova dva pojma. Ono što je ostalo po strani, uskraćeno da bude „sve“, je – kultura. U trenucima krize nacionalnog identiteta, čije jasnije obrasce dobijamo nakon završetka Drugog svetskog rata, a osobito u poslednjih dvadeset godina, kultura postaje suvišni činilac. Čini se da ovakav razvoj situacije odgovara istorijskom ritmu koji kulturi daje pozitivne impulse tek na mestima nacionalnog buđenja i učvršćivanja. Jer, nacionalne države nastale nakon revolucija svoj identitet ne pronalaze ni u biološkim ni u socijalnim, već u kulturnim relacijama. „Posedovanje kulture“ značilo je svojevrsno

Srpski_Patrijarh_Irinej_Vaskrs_2015.jpg

Vaskršnja poslanica 2015. godine SPC

Patrijarh Irinej Srpska Pravoslavna Crkva svojoj duhovnoj deci o VASKRSU 2015. godine IRINEJ po milosti Božjoj pravoslavni Arhiepiskop pećki, Mitropolit beogradsko-karlovački i Patrijarh srpski, sa svim Arhijerejima Srpske Pravoslavne Crkve – sveštenstvu, monaštvu i svim sinovima i kćerima naše svete Crkve: blagodat, milost i mir od Boga Oca, i Gospoda našega Isusa Hrista, i Duha Svetoga, uz radosni VASKRŠNjI pozdrav: HRISTOS VASKRSE! Ako si i u grob sišao, Besmrtni, no razorio si silu pakla i vaskrsao si kao pobeditelj, Hriste Bože, ženama mironosicama govoreći: Radujte se! i Svojim apostolima mir darujući, Ti koji palim smrtnicima daješ Vaskrsenje! Ovu pesmu besmrtnosti, draga naša deco duhovna, pevamo neućutno u ove dane u

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 10. april 1942. Godišnjica stradanja Srba na Kordunu

Ustaše su 10. aprila 1942. godine izvršile strahovite zločine nad srpskim civilima u selima Katinovac i Snos na Kordunu. Selo Katinovac, zaselak Debela Kosa, kod vrela (izvora) Razbojac, ustaše 10. aprila 1942. masakrirale 21 Srpkinju s djecom. Izbodena nožem izvukla se ispod mrtvih Pava Malobabić. U selu Katinovac, kod Topuskog. 21. marta i 10. aprila 1942. ustaše pobile 375 Srba, a u kući Petra Žigica, Ilije Obradovića, Mane Orlića i Stojana Oreščanina pobili i spalili 111 muškaraca, žena i djece. Prije zločina majke i njihove kćeri mučene i silovane. Dolina ispod kuće Mihajla Bande, u selu Snos. Iz sela Snos i Dunjaka 10. aprila 1942. ubile ustaše 100 Srba.  

Barska_gimnazija_nemi_svedok_krvoprolica.jpg

Bratsko krvavo kolo

Po kojima su to kriterijumima partizani u Baru likvidirali osamdeset ljudi. Risto Knežević je uzviknuo: “Ja za mene grob kopati neću”, a onda se dao u bijeg Barska gimnazija nemi svedok krvoprolića Naredba o izmjeni puta, koja je podrazumijevala povratak “skadarske grupe” u kojoj je bilo oko 800 ljudi samo sa Primorja, izazvala je pravu pometnju. – Tada je puklo zlo među nama – sjeća se Stevo Boreta. – Neki su bili za to da se ipak nastavi put prema Grčkoj, dio je bio odlučan da se vratimo kućama, bilo je i onih koji su htjeli da ispoštuju naredbu i vrate se na zborno mjesto oko Podgorice. Saznali smo da

Srebrenica_projekt.jpg

U SUSRET DVADESETOGODIŠNjICI SREBRENICE

Tematski broj časopisa „Argumenti“ o Srebrenici U saradnji sa banjalučkim časopisom „Argumenti“ (april 2015, broj 24), uoči obeležavanja dvadesetogodišnjice događaja u julu 1995, holandska nevladina organizacija „Istorijski projekat Srebrenica“ objavila je tri analitička teksta na temu Srebrenice.  Tematski prilozi su iz pera Andija Vilkoksona („Srebrenica: Ružna istina“), puk. Ratka Škrbića („Srebrenica: Neumoljivost matematike“) i Stefana Karganovića („U susret dvadesetogodišnjici: Status srebreničkog pitanja, politički i pravni aspekti“). Po našem uverenju, navedeni prilozi značajno pomeraju granice razmatranja srebreničkog pitanja i predstavljaju snažan podsticaj kritičkom promišljanju ove kontroverzne teme. Da li će do neophodnog dijaloga zaista doći zavisi od pobornika službenog narativa. Oni su se tokom dvodecenijskog perioda od spornih događaja u Srebrenici proslavili

Ubijeni_pripadnik_JNA_nakon_predaje_u_Bjelovarskoj_kasarni1991.jpg

ODRŽANO PRIPREMNO ROČIŠTE ZA ZLOČIN U BJELOVARSKOJ KASARNI

Pred Županijskim sudom u Rijeci danas je održano pripremno ročište za suđenje Juri Šimiću, optuženom za ratni zločin nad zarobljenim oficirima JNA u bjelovarskoj kasarni 29. septembra 1991. godine. Šimić, koji je u to vrijeme bio predsjedik regionalnog Kriznog štaba za Bilogorsko-podravsku regiju, strijeljanje je naredio nakon ulaska hrvatskih vojno-policijskih snaga u kasarnu „Božidar Adžija“ u kojoj se predalo oko 60 oficira i 150 redovnih vojnika JNA, saopšteno je iz Dokumentaciono – inormacionog centra „Veritas“. Vojnici JNA bili su razoružani i postrojeni na poligonu unutar kasarne i natjerani da se skinu u potkošulje i pantalone. Prema optužnici, Šimić je izdvojio iz grupe trojicu zarobljenika – komandanta kasarne pukovnika Rajka Kovačevića

Ministar_prosvjete_i_kulture_RS_Dane_Malesevic_i_dekan_univerziteta_u_Banjaluci_Kecman.jpg

DRŽAVNI VRH SRBIJE, PATRIJARH I PREDSTAVNICI IZRAELA NA POMENU

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević i član Izvršnog odbora za obilježavanje 70 godina od stradanja žrtava ustaškog zločina genocida u Donjoj Gradini,i dekan Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci Luka Kecman U Donjoj Gradini 19. aprila biće obilježeno 70 godina od stradanja žrtava ustaškog zločina genocida, a komemorativnom skupu, kako je najavljeno, prisustvovaće zvaničnici Republike Srpske, državni vrh Srbije, Njegova svetost patrijarh srpski Irinej i delegacija iz Izraela. Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević rekao je da su premijer i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Tomislav Nikolić najavili da će prisustvovati ovom skupu, te da se očekuje i dolazak patrijarha Irineja. „Najavljen je i dolazak delegacije

Polaganje_vijenaca_i_palenje_svijeca_kod_spomenika_poginulim_brocima_u_Zvorniku.jpg

OBILjEŽEN DAN OSLOBOĐENjA GRADA

Polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika poginulim borcima iz odbrambeno-otadžbinskog rata u Zvorniku Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na centralnom spomeniku za 1.080 poginulih boraca u odbrambeno-otadžbinskom ratu, u Zvorniku je danas obilježen 9. april – Dan oslobođenja grada. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Zvornik Vladan Matić rekao je da je oslobađanje Zvornika 9. aprila 1992. godine značajan dan za srpski narod i da ovaj datum treba da bude jedan od najznačajnijih datuma u istoriji srpskog naroda u Zvorniku. „Ne trebamo da govorimo šta bi bilo da nije oslobođen Zvornik. Dovoljno je samo da pogledamo svoju bližu okolinu i da vidimo kako Srbi žive u Kalesiji, Tuzli, Zenici, Sarajevu, pa

Cipras_i_Putin.jpg

PUTIN DAO CIPRASU GRČKU IKONU SVETOG NIKOLE I SPIRIDONA

Cipras i Putin Ruski predsjednik Vladimir Putin predao je grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu ikonu Svetog Nikole i Svetog Spiridona, koju su opljačkali nacisti tokom Drugog svjetskog rata, rekao je danas portparol Kremlja Dimitrij Peskov. „Ikonu su ukrali nacisti iz jedne grčke crkve i odnijeli je u Njemačku“, rekao je Peskov, dodajući da su lopova kasnije zarobili vojnici Crvene armije i predali ga grčkim vlastima, koji su naredili njegovo pogubljenje 1947. godine. Peskov je dodao da su ikonu kupili filantropisti od porodice i vratili je gdje pripada. Cipras je trenutno u dvodnevnoj posjeti Rusiji, podsjeća TASS. Izvor:  Vezane vijesti: Rusija će tražiti od Nemačke odštetu od 4.000… – Jadovno 1941. ministar

Jovan_Miric.jpg

Profesor koji je predvidio političke promjene u Jugoslaviji

In memoriam Jovan Mirić (1935. – 2015.): U Mirićevoj knjizi ‘Sistem i kriza’ anticipirane su, piše njegov kolega Nenad Zakošek, teme na kojima će kasnije doći do otvorenog rascjepa unutar jugoslavenske političke elite Jovan Mirić Umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Jovan Mirić umro je u nedjelju, 5. travnja, u 81. godini, a posljednji ispraćaj bit će u petak, 10. travnja u 14 i 30 sati na Krematoriju zagrebačkog Mirogoja. Ovog profesora, intelektualca i publicista odredile su, između ostaloga, dvije knjige čiji je autor i koje, na neki način, omeđuju njegovu profesorsku karijeru. Godine 1984., kad se kriza jugoslavenskog sistema tek nagovještavala, ali se u to vrijeme o njoj

Nema_ali.jpg

Aleksandar Trifunović: Teško se diše na putu za Kazane

U utorak, 7. aprila, u Sarajevu je održana promocija filma “Nema ali”, u režiji Faruka Sokolovića. Povod za film je tekst koji je Haris Jusufović objavio na portalu Buka prije šest mjeseci. Autor: Aleksandar Trifunović Tekst pod naslovom “Hoću da znam šta se desilo sa mojim komšijama Srbima u ratu” pročitalo je 50 000 ljudi. To je jedan od najčitanijih tekstova na našem portalu. Na premijeri filma bilo nas je pedesetak. Među nama je bila i Slobodanka Macanović, žena koja traga sa posmrtnim ostacima svojih roditelja, Marine i Radoslava Komljenca, koji su odvedeni 26. juna 1993. godine iz svog stana u Sarajevu i ubijeni na Kazanima. Na početku filma, Slobodanka

NAJNOVIJE VIJESTI

Ustaško ljeto 1941.

25.8.1987. | Piše: Rajko Lukač Ustaško ljeto 1941. (1) Kad je Velebit bio grobnica

Sozercanje

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.