arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
kosmetz.jpg

ZAŠTO SE SA ISTOM POSVEĆENOŠĆU NE TRAGA I ZA SRPSKIM ŽRTVAMA

BEOGRAD, 30. SEPTEMBRA /SRNA/ – Udruženje porodica stradalih na Kosovu i Metohiji od 1998. do 2000. godine zapitalo je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine i Euleksovog tužioca u Prištini zašto sa istom posvećenošću i profesionalizmom ne tragaju i za srpskim žrtvama, kao za albanskim. „Porodice kosmetskih srpskih stradalnika, iznurene od 26-godišnjeg čekanja i beznađa, mole nadležne institucije da se sete i srpskih žrtava i pomognu da se proces saznavanja istine o njima ubrza“, navodi ovo udruženje. U saopštenju udruženje pozdravlja zahtjev Tužilaštva za ratne zločine da se dodatno istraži lokacija u Batajnici, za koju se sumnja da bi mogla biti masovna grobnica kosmetskih Albanaca stradalih tokom 1999. godine na Kosovu

grubisno-polje-27-4-1991.jpg

Zavičajno udruženje Bilogora: „Jadovničke žrtve 1941.“

Sadržaj diska VIDEO ZAPISI Grubišno Polje 27 IV 1991. Komemoracija i parastos – trajanje 1h 43′ 37″ Grubišno Polje 28 IX 2012. Komemoracija i parastos – trajanje 34′  42″ VIJESTI IZ DNEVNIKA RTR SRPSKE – trajanje 59″ TEKSTOVI U pdf FORMATU 01 APRILSKE ŽRTVE 1941, opština Grubišno Polje 02 APRILSKE ŽRTVE 1941. istočne Bilogora ukupno 03 Enriko Josif, O KAZNI NEPOKAJANjA 04 „Grubišnopoljski list“ od 19. 4. 1991. 05 „Grubišnopoljski list“ od 26. 4. 1991. 06 „Grubišnopoljski list“ od 30. 4. 1991. 07 Milan Bastašić, Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991. 08 Milan Bastašić, Tekst govora na Komemoraciji 1991. 09 Milan Bastašić, JAZOVKA I JADOVNO 10 Suđenje Sivjanoviću 11 Dušan Bastašić,

Srđa Trifković

Hladni rat obnovljen u Srbiji

U okviru međunarodnog programa Ruski dani u Moskvi istupao je srpski politikolog, urednik spoljnopolitičkog odeljenja lista Chronicles i profesor univerziteta u Banja Luci Srđa Trifković. Držeći u prestoničkom Prezident-hotelu predavanje na temu Višepolarni svet: izazovi koji stoje pred Rusijom, profesor Trifković je, može se reći, „održao predavanje“ nekim predsednicima vodećih zemalja. Prema Trifkoviću, hladni rat nikada nije ni završen. Nastavio ga je Klinton, prekršivši obećanje da neće proširivati NATO na Istok. Nastavlja ga i Obama u bolnoj tački za Rusiju, tačnije u Ukrajini. Istupanja američkog lidera srpski politikolog je razložio u detalje. Između ostalog, profesor Trifković smatra: oci-osnivači SAD bi se u grobu prevrnuli kada bi saznali da njihov sledbenik

oluja.jpg

Tajne hrvatske arhive kriju istinu o ulozi firme „MPRI“

O ulozi američke „MPRI“ u pripremi hrvatske zločinačke akcije „Oluja“ više će se znati kada budu otvorene tajne hrvatske arhive, koje su „zapečaćene“ na 30 godina, ili kada neko iz te vojne firme odluči da progovori o svemu, izjavio je Srni predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir. Komentarišući odluku suda u Čikagu da pred pravosuđem te države ne može biti pokrenut slučaj po tužbi protiv vojne konsultantske firme „MPRI“ iz SAD da je obučavala i opremala hrvatske snage tokom akcije „Oluja“, Budimir je rekao da je to očekivana odluka. „Od ove tužbe nije se ni moglo mnogo očekivati, jer isti je nalogodavac bio i u

derventa-pomen.jpg

OBILjEŽEN DAN OSLOBOĐENjA OPŠTINE

DERVENTA, 29. SEPTEMBRA /SRNA/ – Polaganjem vijenaca i služenjem parastosa poginulim borcima ispred centralnog-spomen obilježja u Derventi je obilježen 29. septembar, dan kada je prije 22 godine oslobođena opština Derventa u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Vijence i cvijeće položili su načelnik opštine Milorad Simić i njegov zamjenik Igor Žunić, potpredsjednik Skupštine opštine /SO/ Milan Đukić, delegacije boračkih organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata i predstavnici političkih stranaka. Načelnik opštine Derventa Simić upriličio je svečani prijem za rukovodstvo opštinske Boračke organizacije i predstavnike drugih boračkih organizacija. „Ovo je dan kada se sjećamo onih koji su najzaslužniji za slobodu svih nas, da pokažemo da nisu zaboravljeni, kao i njihove porodice. Pravimo normalizaciju stanja i radimo

srpska-vojska-prvi-svetski-rat.jpg

PRIJATELj SRBA: Pronađena sva pisma Arčibalda Rajsa o stradanju Srba

Dvojica Srba iz Švajcarske mesece su proveli u arhivama “Gazete” iz Lozane, prikupljajući novinske članke koje je dr Arčibald Rajs slao iz Srbije o zločinima nad civilima i sa Solunskog fronta.   U izdanju Geopolitike nedavno je izašla knjiga “Ratni izveštaji iz Srbije i sa Solunskog fronta”, skup tekstova koji je veliki prijatelj Srbije dr Arčibald Rajs slao švajcarskim novinama tokom Prvog svetskog rata. Priređivači knjige su dvojica Srba iz Švajcarske, profesor Živko Marković i Milan Starčević, Srbin rođen i odrastao u Švajcarskoj, višegodišnji istraživač Rajsovog dela, naučnika koji je karijeru i zdravlje žrtvovao zbog srpskog naroda. – Kada je Milan priređivao jednu knjigu o Rajsu 2007. godine o pogromima

tihomir-stanic.jpg

Tihomir Stanić za Kurir: Jasenovac će biti kruna moje karijere

To je priča o Diani Budisavljević i deci koju je spasla iz logora. Sve što sam radio do sada radio sam da bih se osposobio za ovaj film Tihomir Tika Stanić, jedan od najpoznatijih srpskih glumaca, u poslednje vreme i producent, počinje snimanje filma o Jasenovcu, zloglasnom logoru iz Drugog svetskog rata. Ne krije da se nada da će ostvarenje biti kruna njegove karijere, a inspiraciju je pronašao u pričama koje je tokom detinjstva slušao od preživelih logoraša. – To će biti priča o Diani Budisavljević i deci koju je spasla. Dijana je rođena i sahranjena u gradu Inzbruku. Na njenom grobu sutra ćemo s Brigitom Knežević i Jelenom Radojčić,

ustaska-sahovnica.jpg

Ustaška šahovnica na naslovnici „Glasa HDZ-a“

Na naslovnici julskog broja „Glasa HDZ-a“, mjesečnika koji se štampa i dijeli besplatno pod pokroviteljstvom Hrvatske demokrtaske zajednice (HDZ) BiH distrikta Brčko, dominiraju poruka „Koračamo dalje“ i šahovnica koja je korišćena u vrijeme NDH, pišu danas „Nezavisne novine“. Kako su banjalučkom dnevniku potvrdili najugledniji heraldičari i istoričari u regionu, nema nikakve dileme da je šahovnica objavljena na naslovnici „Glasa HDZ-a“ korišćena u vrijeme ustaške vlasti Ante Pavelića. Glavni i odgovornik urednik tog glasila je Anto Domić, brčanski gradonačelnik i jedan od potpredsjednika HDZ BiH, koji u svakom broju piše uvodnike na različite teme. Prema riječima uglednog heraldičara i člana više međunarodnih heraldičkih i falerističkih društava Dragomira Acovića, nema nikakve dileme

Dijaspora: Poplavljenima milion evra

Beograd — Fond dijaspora za maticu će, pored već dodeljenih 125.000 eura, odvojiti još milion evra za saniranje posledica poplava u Srbiji i Republici Srpskoj. Pomoć će biti raspodeljena najteže pogođenim opštinama, u prvom redu, za saniranje objekata javnih ustanova kao što su škole, obdaništa, bolnice, odlučeno je na zasedanju Skupštine i izvršnih organa Fonda dijaspora za maticu. U radu skupštine učestvovali su predstavnici srpskog rasejanja iz Evrope, Severne Amerike i Australije, predstavnici Vlade Srbije, Srpske pravoslavne crkve, lokalnih samouprava, institucija nauke i, kulture i zdravstva, narodni poslanici i druge javne ličnosti. Izveštaje o radu i predloge za rad Fonda u narednom periodu podneli su predsednik Upravnog odbora iz Berlina

Delije-i-Milan-Tepic.jpg

Godišnjica stradanja pripadnika JNA u Bjelovaru (29.09.1991)

Ujutro u 7.20 časova, 29. septembra 1991, pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske otpočeli su opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom. Pošto je izostala pomoć viših komandi JNA, a nastala situacija na izmaku dana nije davala nikakvu šansu za dalju uspješnu odbranu, komandant 265. mehanizovane brigade, stacionirane u kasarni na Vojnoviću, pukovnik Rajko Kovačević, naredio je obustavu dalje odbrane, odlaganje oružja, predaju vojnika i starješina i njihovo postrojavanje u krugu kasarne, nakon čega su oko 19 časova pripadnici ZNG ušli u kasarnu iz koje se više nije pružao nikakav otpor. Po ulasku u kasarnu, Jure Šimić,

varivode-gosic.jpg

KOMEMORACIJA ZA SRPSKE CIVILE UBIJENE U VARIVODAMA I GOŠIĆU

ŠIBENIK, 28. SEPTEMBRA /SRNA/ – U znak sjećanja na srpske civile sa područja Šibensko-kninske županije, koji su ubijeni nakon hrvatske akcije „Oluja“, u selima Varivode i Gošić danas su održani komemorativni skupovi i služeni parastosi. Služen je parastos za šesnaest osoba starije životne dobi koje su u ljeto 1995. godine ostale u svojim kućama. Ranijih godina komemoraciji su prisustvovali predstavnici državnog vrha Hrvatske, pri čemu se obavezali da će se zalagati za kažnjavanje zločinaca, navode u Srpskom narodnom vijeću /SNV/. Budući da se više od 19 godina nakon završetka hrvatske akcije „Oluja“ gotovo ništa nije urađeno na procesuiranju odgovornih za počinjene zločine, Srpsko narodno vijeće ni ove godine na komemoraciju

sumadija-prvi.jpg

POMEN JUNACIMA ŠUMADIJSKIH DIVIZIJA

MILIĆI, 28. SEPTEMBRA /SRNA/ – Služenjem parastosa poginulim srpskim ratnicima, te prisluživanjem svijeća i polaganjem cvijeća na spomen-kosturnicu, danas je u naselju Derventa u opštini Milići obilježena stogodišnjica od početka Prvog svjetskog rata i pogibije boraca šumadijskih divizija na prostorima opština Milići, Vlasenica i Han Pijesak. Komemoraciju u Derventi organizovali su Boračka organizacija opštine Milići i milićko Srpsko prosvjetno i kulturno društvo „Prosvjeta“. „Danas obilježavamo 100-godišnjicu od Prvog svjetskog rata. Moram da napomenem da je ovde na ovim prostorima poginulo 1.230 boraca šumadijskih divizija i boraca ovoga kraja. Okupili smo se na ovom mjestu, jer je dio poginulih ratnika sahranjen ovdje i njihove kosti leže u ovoj grobnici“, rekao je

han-pijesak-spomen-ploca.jpg

OTKRIVENA SPOMEN-PLOČA BORCIMA IZ PRVOG SVJETSKOG RATA

HAN PIJESAK, 28. SEPTEMBRA /SRNA/ – Na Boračkom brdu kod Han Pijeska danas je otkrivena i osveštana spomen-ploča i služen parastos poginulim borcima iz Prvog svjetskog rata, povodom 100 godina od početka Velikog rata i prvog oslobađanja krajeva Sarajevsko-romanijske regije od austrougarske vlasti 1914. godine. Spomen-ploču su otkrili načelnik opštine Han Pijesak Ljubivoje Šupić i predsjednik opštinskog Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca od 1912. do 1918. godine Janko Golijan. Golijan je najavio da će na ovom mjestu i narednih godina biti održavane manifestacije u znak sjećanja na prvo oslobađanje opštine Han Pijesak i ostalih krajeva Sarajevsko-romanijske regije u Prvom svjetskom ratu. On je napomenuo da na spomen-ploči nisu upisana

ostra-luka-pomen.jpg

OBILjEŽEN DAN OSNIVANjA ŠESTE SANSKE PJEŠADIJSKE BRIGADE

OŠTRA LUKA, 28. SEPTEMBRA /SRNA/ – U Oštroj Luci danas je obilježen Dan osnivanja Šeste sanske pješadijske brigade Vojske Republike Srpske. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić rekao je da se danas navršavaju 23 godine od formiranja Šeste partizanske brigade u okviru JNA koja od 1992. godine postaje Šesta sanska pješadijska brigada u sastavu Vojske Republike Srpske. „Ono što javnost Republike Srpske vrlo malo zna jeste da su ovdje u Sanskom Mostu svi oni koji nisu pružali oružani otpor, koji se nisu ilegalno naoružavali i koji se nisu paravojno i parapolicijski organizovali, ostali mirno da žive bez obzira na nacionalnost do kraja rata“, rekao je Savčić. On je podsjetio

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.