arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
nevesinjska-puska.jpg

Antifašistička nevesinjska puška; Prvi oružani ustanak protiv fašizma u porobljenoj Evropi

Jun­ski usta­nak u gor­njoj Her­ce­go­vi­ni 1941. go­di­ne bio je var­ni­ca iz ko­je se raz­buk­tao po­žar če­tvo­ro­go­di­šnje oslo­bo­di­lač­ke bor­be pro­tiv fa­ši­stič­kih oku­pa­to­ra i nji­ho­vih do­ma­ćih po­ma­ga­ča. Bio je to spon­ta­ni op­šte­na­rod­ni bunt Srba pro­tiv stra­vič­nih zlo­či­na Ne­za­vi­sne Dr­ža­ve Hr­vat­ske. Dodatni povod je i ula­zak So­vjet­skog Sa­ve­za u rat pro­tiv si­la Oso­vi­ne i ne­po­ko­le­blji­va ve­ra her­ce­go­vač­kih Sr­ba u sna­gu Ru­si­je.     Reč je o pr­vom oru­ža­nom ustan­ku u Hi­tle­ro­voj „evrop­skoj tvr­đa­vi“, u ko­me je uče­stvo­va­lo ce­lo­kup­no srp­sko sta­nov­ni­štvo, bez tra­gič­ne po­de­le na par­ti­za­ne i čet­ni­ke do ko­je će do­ći doc­ni­je. Naj­ve­ći uspeh Jun­skog ustan­ka le­ži u tome što je osu­je­tio, bar pri­vre­me­no, pro­jek­to­va­nu usta­šku ge­no­cid­nu „vi­dov­dan­sku ak­ci­ju“ i doveo do ponovne

djordje-vukadinovic.jpg

Đorđe Vukadinović: Sud istorije i predaka

Već vidim nezadovoljne komentare tipa: „Jao, neće valjda opet o Kosovu“?! Žao mi je, ali – hoću. O čemu drugo pisati u nedelji u kojoj se obeležava stogodišnjica Prvog balkanskog rata i Kumanovske bitke, kada je posle više vekova Kosmet vraćeno u srpski državni korpus? O čemu pisati u nedelji u kojoj nas je ponovo posetio britanski ministar spoljnih poslova Vilijem Hejg (poslednji put je bio pre dve godine, kada je trebalo lomiti Beograd da odustane od sopstvenog predloga kosovske rezolucije u Generalnoj skupštini UN) i u danu kada nam stiže evro-atlantski dvojac Hilari Klinton–Ketrin Ešton da udruženim snagama još jednom „podrži“, „ohrabri“ i „podstakne“ nove srpske vlasti (naročito Nikolića

staro-sajmiste-dveri.jpg

Akcija Dveri „Staro Sajmište“ – neprijatelj hoće da zaboravimo!

  Nakon čišćenja i deljenja informativnog materijala, na mestu gde se nalazio logor Staro Sajmište održan je parastos . Služili su protojerej Zoran Kerezović i protođakon Damjan Božić uz blagoslov Patrijarha srpskog Irineja. Okupljeni građani su posle službe zapalili sveće i saslušali obraćanja najpre ogranizatora akcije Milana Ginića – saborca povereništva Dveri – Novi Beograd, istoričara Radovana Damjanovića, Miodraga Kojića osnivača udruženja „Ćirilica“ i člana starešinstva Dveri, Danila Tvrdišića.Snimljen je i video zapis toka akcije i dokumentarni materijal o životu na Starom Sajmištu danas. Danilo Tvrdišić je u svom izlaganju ukazao da se nada i da veruje da će ova akcija uroditi plodom i da će se na mestu zloglasnog logora Staro

valdhajm-banjaluka.jpg

Afera Valdhajm u Jugoslaviji (14): Nacista u KGB

Kad sam krenuo iz Beograda, mislio sam da odlazim zauvek, a ipak sam u Italiji ostao samo godinu i po dana jer se u meni nešto bunilo i nisam mogao da se pomirim sa porazom, da priznam pobedu onima koji su na nečasan način pokušali da me unište i kao čoveka i kao novinara – kaže Danko Vasović.  Banjaluka, jula 1942: Valdhajm između Pavelića i nemačkog generala Fridriha Štala Tamo u tuđini sam shvatio da je jedini način da pobedim i izborim se sa vetrenjačama da se vratim i nastavim tu gde sam stao, da do kraja razgolitim istinu o Kurtu Valdhajmu, što će nesumnjivo isterati na čistinu i one

Markale

Dokazi za Markale iz sarajevskog podruma s minobacačima

Armija BiH je na pijaci Markale izvršila ratni zločin nad sopstvenim narodom, potvrdio je još jedan oficir Unprofora, kanadski major Džon Rasel. U jednom podrumu u centru Sarajeva u kome su muslimanske snage tokom rata držale minobacače raznog kalibra, pripadnici UN su nedugo po eksploziji na pijaci Markale, 5. februara 1994. godine, otkrili minobacače ručne izrade koji su po svim karakteristikama odgovarali bacaču iz koga je ispaljen hitac koji je ubio 68, a ranio 198 ljudi.  Ovo će tokom sledeće nedelje, na suđenju prvom predsedniku RS, Radovanu Karadžiću, detaljno obrazložiti nekadašnji major kanadske vojske Džon Rasel, koji je tokom ratnih godina bio u sastavu Unprofora u BiH. Major Rasel je

vladimir_umeljic.jpg

HRIŠĆANSKI PRAGMATIZAM U SVETLU „TEORIJE DEFINICIONIZMA“ (Na primeru Svetog Save Srpskog)

„Uzurpiranje vlasti nad definicijama sa težnjom postizanja monopola nad istima, od strane centara političke moći, oličenih u državnim ili paradržavnim strukturama, najdelotvorniji je instrument dotičnih centara političke moći i istovremeno, pogonska snaga progresa i regresa u segmentarnom i globalnom razvoju ljudskog društva.   Rast političke moći je iskustveno direktno proporcionalan opadanju privrženosti imperativu etike ljudskog društva. Time je uzurpiranje vlasti nad definicijama sa-odlučujući kauzalni i prateći faktor i svih socijalnih devijacija istorije čovečanstva.“ (Teorija definicionizma) Sadržaj: –       Teza za razmatranje –       Kratak istorijski pregled –       Bogoslovljenje na istoku i zapadu –       Pragmatizam u rečima i na delu –       a. U hrišćanskom smislu –       b. U profanom smislu –       Zaključno –      

krleza.jpg

MILO LOMPAR: MIROSLAV KRLEŽA, OSIONI NEGATOR SRPSKE ISTORIJE ILI SMISAO POVRATKA (4)

To je signal – i kod Krleže, i kod Tita – da treba uzdrmati poverenje u kulturnu i emancipacijsku moć srpske kulturne i građanske tradicije Tek kada se ukloni magistralna srpska kulturna tradicija koja je omogućila postepeno nastajanje srpskog građanstva, kao neminovnog nosioca celovite emancipacije srpskog naroda, nastaje poželjna slika srpske nacionalne egzistencije. Tek tada se Krleža može oglasiti romantičnom pohvalom progresivnosti srpskih ustanika. Koga ona obuhvata? „Kuburom i topovima, konjaničkim prepadima, hajdučkim busijama i opsadama, sitnim taktičkim lukavstvima, skupocjenim mitom, diplomatskom pretvorljivošću i podvalama, a često izazovnom, upravo prkosnom okrutnošću, oni [srbijanski seljaci] su pokušali sve da isplivaju iz krvave čorbe, nad kojom je čitava Evropa zijevala godinama, promatrajući

stradanje-soz-2012.jpg

Stradanje Srba u 20. vijeku

 Svetosavska omladinska zajednica Banjaluka u saradnji sa Udruženjem studenata istorije „Dr. Milan Vasić“ Banjaluka, organizuje ciklus predavanja „Mjesec sjećanja na stradanje Srba u XX vijeku“. „Želja da se žrtve ne zaborave i formiranje osjećanja odgovornosti prema svojim precima i njihovoj žrtvi pokrenuli su nas na nešto ovako“ navode organizatori.  Predavanja će se održavati  petkom u prostorijama Svetosavskog kulturnog kluba, ul. Bana Milosavljevića 8 i to po sljedećem rasporedu:  – Petak, 02.11.2012. g. – predavanje :„Naše Jadovno: kultura sjećanja  i pamćenja (1941-1945)“ – predavač dr Dušan Bastašić, predsjednik UG „Jadovno 1941.“  – Petak, 09.11.2012. g. – predavanje :„Stradanje srpskog pravoslavnog sveštenstva u NDH “, predavač jerej mr. Dragan Šućur.  – Petak,16.11.2012. g. – predavanje :„ Holokaust i genocid NDH na teritoriji sreza Sanski Most

vasovic-italija.jpg

Afera Valdhajm u Jugoslaviji (13): Atentat na utakmici

Moje šikaniranje u „Novostima“ krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina – veli dalje Danko Vasović – nije me, ipak, pokolebalo niti prisililo da odustanem i od svega dignem ruke, da se batalim istrage o „zaslugama“ Kurta Valdhajma i krvavim tragovima koje je tokom Drugog svetskog rata ostavio na tlu Jugoslavije. Sačuvale ga komšije: Danko Vasović sa italijanskim pesnikom Danteom Mafijom tokom izgnanstva u Italiji Jednog dana, dobro sam upamtio, bilo je to 5. decembra 1991. godine, zove me Vuk Brajović, sin Radeta Brajovića, da idemo da igramo košarku. Sreli smo se u redakciji, on se kao slučajno zadesio kod tate. Nikada ranije me nije zvao niti smo mi bili neki

grafit-vinkovacke-ustase.jpg

Kako se postupa sa Srbima u Hrvatskoj!

Grafiti neprimerenog sadržaja, sa fašističkim i destruktivnim porukama upućeni srpskom narodu, osvanuli su na zgradi doma kulture u Pačetinu. Ubij Srbina, Vinkovačke ustaše, veliko latinično slovo „U“, Ultras Vinkovci uznemirili su meštane Pačetina, sela naseljenog pravoslavnim Srbima. U samom centru mesta, na zgradi Doma kulture u sklopu kojeg se nalazi privatna trgovina (čiji je vlasnik Hrvat) osvanuli su natpisi koji vređaju ne samo one kojima su upućeni, nego i svakog normalnog čoveka. Pojava ovakvih grafita nije ništa novo na istoku Hrvatske ako se uzme u obzir da se slične poruke javljaju gotovo svakodnevno u mestima na ovom području, bez obzira da li su ona naseljena srpskim, hrvatskim ili nekim drugim

decak_iz_zute_kuce_sasa_milivojev.jpg

„DEČAK IZ ŽUTE KUĆE“ – NAJŠOKANTNIJI ROMAN

MOSKVA, 28. OKTOBRA /SRNA/ – Publicista Saša Milivojev, autor knjige „Dečak iz Žute kuće“, u kojoj se detaljno opisuju zločini albanskih terorista na Kosovu, kaže da je to „najšokantniji roman ikada objavljen u svijetu i postaće enigma za Tribunal u Hagu“.         „U ulozi pripovedača u romanu dečak-svedok priča priče o kosovskom ratu, o jezivim zločinima zloglasne OVK nad kidnapovanim žrtvama, o trgovini njihovim vitalnim organima i o trgovini ljudima, o progonu, silovanju, o etničkim čišćenjima, logorima i tajnim zatvorima, o genocidu i tajnim grobnicama“, rekao je Milivojev za „Glas Rusije“. On se nada da će ovim romanom uticati na svjetsku javnost da pokrene istragu o zločinima

veritas2.jpg

Prošla 25 godina od etničkog čišćenja 26 srpskih sela

Za etničko čišćenje 26 sela Požeške kotline, koje je sprovedeno 1991. godine po pisanoj naredbi državnog organa Hrvatske, još niko nije procesuiran ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima, saopštio je danas Dokumentaciono–informacioni centar „Veritasa“. Povodom 21 godine od događaja u Požeškoj kotlini u kojima je ubijeno 67 srpskih civila, od kojih 31 žena, „Veritas“ navodi da su zločini počinjeni na osnovu naredbe Kriznog štab opštine Slavonska Požega od 29. oktobra 1991. godini o „evakuaciji“ 26 sela ispod planina Papuka i Psunja.  Bila je to prva i jedina zvanična naredba ove vrste u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, koja je dovela do potpunog uništenja 23 srpska sela, naveo je „Veritas“.

zebrnjak.jpg

Sećanje na Kumanovsku bitku

Centralna manifestacija povodom 100 godina od Kumanovske bitke održana na brdu Zebrnjak u Makedoniji. Predsednik Tomislav Nikolić poručio je da je obeležavanje Kumanovske bitke poruka mira i sećanje na civilizacijski preokret Balkana, Evrope i sveta. Na brdu Zebrnjak u Makedoniji održana je centralna manifestacija povodom obeležavanja 100 godina od Kumanovske bitke. Državnu delegaciju predvodio je predsednik Srbije Tomislav Nikolić. Predsednik Tomislav Nikolić poručio je, obraćajući se okupljenima, da je obeležavanje Kumanovske bitke poruka mira i sećanje na civilizacijski preokret Balkana, Evrope i sveta. Nikolić je rekao da danas sa Zebrnjaka, mesta koje nas spaja, Srbija i Makedonija šalju poruku mira, saradnje i razumevanja regionu i celom svetu. „Ispunjeni ponosom, potomci vesnika slobode,

nedeljkovic-kumanovska.jpg

NEDELjKOVIĆ: PROSLAVA 25-GODIŠNjICE KUMANOVSKE BITKE 1937 GODINE

Proslava 25-godišnjice oslobođenja Stare Srbije 1937. počela je sokolskim sletom u Skoplju, čiji je pokrovitelj bio Knez Namjesnik Pavle.  U proglasu sletskog odbora ističe se : „Rijetko koje mjesto osim Beograda, tako izrazito oličava sudbinu Balkana, koliko naše Skoplje. Uprkos nevoljama robovanja, u njemu se nikad nije gasila nacionalna misao i kulturna snaga našeg naroda, čak ni onda, kada su pod tuđinskim udarcem isčezle dragocjene tvorevine Nemanjića…“. Proslava oslobođenja trajala je tri dana, a završila se povorkom kroz Skoplje, dugom trikilometra. (1) Na V pokrajinskom sletu u Skoplju učestvovali su sokoli iz cele Jugoslavije. Najveće zasluge za uspeh sleta imao je Velimir Popović, starešina Sokolske župe Skoplje i predsednik sletskog

otkos_parastos-22.jpg

Pomen stradalim bilogorcima

U hramu Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos i održan pomen poginulim borcima Teritorijalne odbrane opštine Grubišno Polje u građanskom ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, te civilima sa područja istočne Bilogore, stradalim u periodu od 1991. do 1997. godine. Inicijativa za obilježavanja ovih događaja u kojima su život izgubile 63 osobe i čiji su egzekutori pripadnici paravojnih formacija, terorističkih grupa i pojedinci organizovani ili podržani od hrvatskih vlasti, došla je od Zavičajnog udruženja „Bilogora“, čije je sjedište u Beogradu, a parastos je početkom u 11.00 časova služio protojerej-stavrofor Trajan Kojić, uz sasluženje više sveštenika, saopšteno je Srni iz ovog udruženja. Većinu stradalih, 37 od ukupnog

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.