U Paulin Dvoru, nedaleko od Osijeka, održan je parastos za devetnaest meštana koje su 1991. ubili hrvatski vojnici. Parastos, kojem su uz porodice žrtava zločina prisustvovali i predstavnici srpske zajednice na ovom području, služili su protojerej-stavrofor Branko Rogan, paroh iz Dopsina, te jereji Nenad Lazić iz Petrove Slatine i Nemanja Klajić iz Budimaca. – O ovom zločinu se priča samo na datum događanja, a o njemu ni meštani okolnih sela ne znaju puno. Zato je ovo još jedna prilika da se setimo naših poginulih meštana. Ovde je prema popisu iz 1991. živeo 161 stanovnik, što znači da je gotovo svaki osmi stradao – istaknuo je Mile Zlokapa, načelnik Opštine Šodolovci. Vence

U Hrvatskoj još nema političke volje da se obilježe mjesta stradanja Srba u Hrvatskoj u ratu devedesetih, pogotovo u nižim strukturama vlasti, rečeno je na Okruglom stolu „Memorijalizacija u Hrvatskoj“, koji su organizirali Inicijativa mladih za ljudska prava i Udruženje porodica nestalih i poginulih lica Suza, uz podršku Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP). Cilj skupa bilo je obilježavanje stradanje Srba, zato što su te inicijative često izložene kritikama i napadima iz zainteresirane javnosti. Po riječima Čedomira Marića iz „Suze“, situaciju ilustrira odnos prema spomeniku u Golubiću kod Knina koji je sagrađen na crkvenom zemljištu i na njemu su bila imena 34 mještana Golubića, od kojih je najviše civila. Zbog

Iako je prošlo već desetak dana, još se nije slegla prašina od „pravne oluje“ koja je rezultirala oslobađajućom presudom Haškog tribunala za hrvatske generale Gotovinu i Markača. Bilo je u tim reakcijama svega i svačega. Poneko je „prao biografiju“. Poneko „zametao tragove“. Ali verujem da je većina komentatora ipak bila iskreno konsternirana, ogorčena i šokirana. Odluku žalbenog veća Teodora Merona osudili su gotovo svi u Srbiji, uključujući i one koji su za Tribunal i njegove postupke uvek nalazili neku lepu i opravdavajuću reč. E, sad. Pošteno govoreći, ne bi haška pravda bila mnogo pravednija čak ni da su ih osudili na neke manje vremenske kazne. A onda oslobodili zato što

Proglašavanje ćirilice hrvatskom baštinom dio je nastojanja da se potpuno izbriše kulturni identitet prekodrinskih Srba sve tri vjere – pravoslavnih Srba, Srba katolika i Srba islamske vjere, rekao je Srni istoričar Nikola Žutić iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. „Zato se podvodi ta, tobož zapadna ćirilica, kao kulturno blago Hrvata, a vjerovatno će i Bošnjaci da prisvoje takve teze ove, u potpunosti, pseudonauke“, rekao je Žutić povodom naučnog skupa „Hrvatska ćirilična baština“, koji je organizovan u Hrvatskoj akademiji nauka i umjetnosti. Žutić je istakao da taj naučni skup predstavlja falsifikatorska nastojanja koja su poznata u Hrvatskoj da se u potpunosti izbriše kulturni identitet prekodrinskih Srba sve tri vjere. On

U intervjuu koji donosi „Nedeljnik“ od 22. novembra 2012. a prenosi „Blic“[1], bivši američki ambasador u Hrvatskoj Džon Piter Galbrajt u vezi sa operacijom „Oluja“ iznosi jedan značajan podatak koji bi lako mogao da ostane neprimećen. „Morate da stavite stvari u istorijski kontekst“, kaže Galbrajt. „Nepunih mesec dana pre Krajine dogodila se Srebrenica. Razmere tog pokolja postale su nam jasne negde oko 25. jula, a u isto vreme naši ljudi na terenu, kao i hrvatski zvaničnici, ubeđivali su me da su Mladić i Martić krenuli na Bihać“. Na drugom mestu, Galbrajt tvrdi: „Evo, sada vam kažem, da Ratko Mladić, taj brutalni koljač, taj bezobzirni, ludi ubica, da on nije naredio

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović demantovao je navode zagrebačkog novinara Domagoja Margetića da se po naredbi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika skriva i drži u ladicama dokumentacija za počinjeni ratni zločin hrvatske vojske nad Srbima na području Mrkonjić Grada. „Negiram da Dodik ima bilo kakvog uticaja na rad ovog centra, odnosno MUP-a Republike Srpske, kada je riječ o dokumentovanju ratnih zločina, osim što podržava naš rad“, rekao je Velimirović danas novinarima. Margetić je u emisiji RTS-a „Da možda ne“ iznio tvrdnju da je Dodik naredio da se predmet „Mrkonjić Grad“ skriva i ne procesuira radi njegovih /Dodikovih/određenih političkih kalkulacija sa određenim krugovima u Hrvatskoj, prikazujući tom

U Srbiji se, svakog časa, raspravlja o ponekoj antisrpskoj izjavi nekog od Hrvata. Nedavno smo imali poricanje Jasenovca kao „srpskog mita“ – poricatelj je bio upravnik Biskupskog arhiva pri centralnom hrvatskom arhivu, rimokatolički pater Stjepan Razum. Onda je Željko Kerum, gradonačelnik  Splita, drugog po veličini grada u Hrvatskoj, izjavio na Hrvatskoj televiziji da nikad ne bi prihvatio Srbina za zeta, da Srbi u Hrvatskoj moraju da znaju gde im je mesto, da većina Hrvata misli isto, ali da to ne mogu da kažu. Niko od zvaničnika, pa ni Ivo Josipović, koji sebe predstavlja kao „zaštitnika Srba u Hrvatskoj“, nije reagovao na Kerumove teze. Ratko Dmitrović, u svojoj analizi „Kerum je,

„Stradanje Srba u Bosni i Hercegovini u Prvom svjetskom ratu“ naziv je sljedećeg predavanja u okviru ciklusa „Mjesec sjećanja na stradanje Srba u 20. vijeku“ koji se održava u organizaciji Svetosavske omladinske zajednice u saradnji sa Udruženjem studenata istorije „Dr  Milan Vasić“   Doktor istorijskih nauka Goran Latinović pokušaće da  objasni stradnje Srba o kojem danas na žalost malo znamo. Zašto je to tako i šta je naša dužnost prema istini i precima  sazanaćemo u petak u 19 časova u prostorijama  Svetosavskog kulturnog kluba u ulici Bana Milosavljevića br. 8. Oraganizatori naglašavju da su izuzetno zadovoljni kavlitetom i izuzetnom posjećenošću dosadašnjih predavanja i da ne sumnjaju da će tako biti i u petak. Vezane vijesti: O hrvatskim

U Insbruku je u subotu, 17. novembra 2012. godine u organizaciji Srpske pravoslavne omladine Insbruk – SPO(J)I održano poslednje predavanje na nemačkom jeziku za 2012. godinu, na temu „Srpski entitet u Bosni i Hercegovini – 20 godina Republike Srpske“.       Predavanje je održano u poznatom kafeu Kacung (Katzung) u Starom gradu u Insbruku, a predavač je bio Marko Miloradović, student Pravnog fakulteta Univerziteta u Insbruku i jedan od prvih članova Omladinske organizacije SPO(J)I. Predavanju je prisustvovao značajan broj gostiju, među kojima su pretežno bili Austrijanci i Srbi. Ispred grada Insbruka prisustvovao je mr Gerhard Fric, predsednik Skupštine grada Insbruka, a ispred Zajednice Srba u Tirolu, predsednik te krovne organizacije, gospodin Gostimir