arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
zebrnjak.jpg

Ivan Stoilković: Kako od zaborava čuvamo spomenik na Zebrnjaku

Lider Srba u Makedoniji piše za „Novi Standard“ o obnovi spomenika na Zebrnjaku i pripremamama da se na tom mestu obeleži stogodišnjica Kumanovske bitke.  Oktobar, Kumanovo, 2012. Godina. Sedmi je mesec kako radimo svakog dana, od ranog jutra do kasno u noć. Plašimo se da nećemo stići, svesni da nije moguće brže. Dok čekamo da se malter osuši, kao mravi se raspoređujemo i čistimo svaki kamen, svaku stopu, kako bi i najmanji pedalj ovog krvlju natopljenog brda bio dostojan. Svakog dana sve nas je više, ljudi sami dolaze, iz Valandova, Skoplja, Bitolja, čak iz Đevđelije… Najviše ih je iz Kumanova. Skinu kapu, prekrste se i ćutke nam se pridruže. Počeli su da

krfska-konferencija.jpg

MILO LOMPAR: MIROSLAV KRLEŽA, OSIONI NEGATOR SRPSKE ISTORIJE ILI VARIJACIJE NA JUGOSLOVENSKE TEME (3)

Celokupna srpska kulturna i građanska tradicija izvedena je na optuženičku klupu, osumnjičena je i u političkom i u naučnom vidu, u ime Krležine vizije jugoslovenstva. Kada osmotrimo različite Krležine postupke, kao i udeo njegovog osebujnog temperamenta u njima, prepoznajemo koje su tematske pretpostavke bitne za jezgro njegove enciklopedijske arbitraže. Šta znači – i u Marginalijama – ključna Krležina ocena da „osnovna smetnja takvih formacija pod barjacima jugoslovenske, jadranske i hrvatske legije bio je Baja u Nišu“? Ova opsesivna predstava o jednoj situaciji – prisutna i u Marginalijama – ima dalekosežnu genezu u Krležinoj političkoj esejistici. Da bismo razumeli šta je istinski sadržaj Krležinog predstavljanja jugoslovenske ideje, neophodno je da naznačimo misaona i emotivna

milunka-savic.jpg

Milunka Savić – devet rana, 12 odlikovanja i jedan zaborav

Tridesetoro tuđe djece iškolovala je o svom trošku žena pred kojom su mirno stajali francuski generali, ruski oficiri i pred kojom su postrojavani čitavi pukovi… To je žena sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja, Milunka Savić srpska heroina, koja se tačno prije 100 godina, kada su trube označile mobilizaciju i kada je počeo Prvi Balkanski rat, prijavila kao dobrovoljac u srpsku vojsku. Da bi spasla brata jedinca od mobilizacije Milunka se prijavila vojnoj komandi pod imenom Milun Savić. Milunka je učestvovala u opsadi Skadra, u bici na Bregalnici gdje je prvi put ranjena i gdje je pokazala neviđenu hrabrost i tu prvi put odlikovana Karađorđevom zvijezdom. Nakon toga rađale su

dedijer.jpg

Afera Valdhajm u Jugoslaviji (10): Velika pljačka „Novosti“

Vlado Dedijer je, u stvari, prevashodno tražio saglasnost, dopuštenje da on u Beogradu organizuje veliki međunarodni skup o Jasenovcu, a na osnovu onoga što sam ja doznao i razgolitio, kako bi se konačno saznala još jedna, prava i potpuna istina o stradanju srpskog naroda za vreme Drugog svetskog rata – kazuje dalje Danko Vasović. – Kako sam bio stoprocentno ubeđen da će Dedijerov zahtev biti glatko uslišen ja sam požurio i obezbedio i dolazak Simona Vizentala u Beograd. Pristao čovek samo što sam mu kazao ko i kakav skup priprema. Dolazim, veli, neizostavno, samo ako me pozovu! PISMO RATNOM DRUGU Sve je, međutim, palo u vodu. Slobodan Milošević nije dao

kukunjevac.jpg

Parastos i komemoracija u Kukunjevcu

U selu Kukunjevac, kod Lipika, u Hrvatskoj sutra će biti održan komemorativni skup i služen parastos za žrtve ustaškog terora koje su stradale u samom Kukunjevcu i onima koji su nepovratno odvedeni u Jasenovac u oktobru 1942. godine, gdje im se gubi svaki trag. Zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća /SNV/ Saša Milošević će tom prilikom otkriti šest obnovljenih ploča sa 800 uklesanih imena žrtava, saopšteno je Srni iz SNV-a. Spomen-ploče su uništene u posljednjem ratu, a obnovljene su bez podrške Vlade Republike Hrvatske. Parastos i komemorativni skup, koji počinje u 11.00 časova, organizuju Vijeće srpske nacionalne manjine grada Lipika i Mjesni odbor Kukunjevac. Na dan formiranja 12. slavonske proleterske brigade,

Srna

Pomen braniocima Doboja

Služenjem parastosa i polaganjem vijenaca u Spomen-sobi 306. pješadijske brigade Vojske Republike Srpske /VRS/ u Doboju  je juče  22. oktobra  odata pošta poginulim braniocima Doboja iz sastava Dobojske i četvrte Banjalučke brigade VRS. Molitveni pomen za 18 poginulih branilaca Doboja služili su dobojski pravoslavni sveštenici, a svijeće su zapalili i vijence položili njihovi saborci i porodice, kao i organizacije iz Doboja koje njeguju slobodarsku tradiciju srpskog naroda na ovim prostorima. Podsjećajući na ratni put Dobojske brigade VRS njen komandant Veljko Brajić istakao je da su na današnji dan, 22. oktobra 1994. godine, srpski borci zaustavili muslimanske snage drugog i trećeg korpusa iz pravca Zenice i Tuzle, koje su imale cilj

levar_saranova_jama2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom likvidacije Gospićkih Srba u jesen 1991. godine

Hrvatska vojska i policija su u Gospiću i okolnim mjestima, u jesen 1991. godine,  uglavnom pod maskama, odvodili srpske civile iz njihovih kuća i stanova i likvidirali ih raznim metodama i na više mjesta.Likvidirani su uglavnom viđeniji Srbi (sudije, tužioci, direktori, novinari, policajci, penzioneri…) koji su bili lojalni novouspostavljenom hrvatskom “demokratskom” režimu. Prema VERITAS-ovim podacima, u tom periodu i na takav način, ubijeno je najmanje 123 lica srpske nacionalnosti, među kojima i 35 žena, od čega skoro polovina 17. i 18. oktobra.   Milan Levar nad Šaranovom jamom    Među likvidiranima su i deset bračnih parova i četiri para po jednog roditelja i djeteta. Među likvidiranima je i kompletna porodica

20.10.2012. Veliko palančište: parastos i komemoracija

  Vezane vijesti: Palančište: 20. oktobar – da se ne zaboravi ! Dara Banović Ustaški pokolj u Velikom Palančištu oktobra 1942.god. Komemoracija u Palančištu SJEĆANjE KAO ZADATAK OBILjEŽAVANjE STRADANjA SRBA U VELIKOM PALANČIŠTU OBILjEŽENA 70. GODIŠNjICA OD STRADANjA SRBA U PALANČIŠTU KOD PRIJEDORA Obilježena 70. godišnjica stradanja Srba u Velikom Palančištu  

tribina-2.jpg

VIDEO: Prof. dr Milorad Pupovac, tribina u Banjoj Luci, 16.10.2012.

Kakav je položaj Srba danas u Hrvatskoj i da li je opravdana bojazan da će se nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji dogoditi sistematsko zanemarivanje potreba i problema najveće manjinske zajednice u Hrvatskoj, raspravljalo se na tribini u Banjaluci, održanoj 16.10.2012. godine, koju je organizovalo Udruženje Jadovno 1941.     Vezane vijesti: RTRS-Foto: „Položaj Srba iz Hrvatske prije i nakon pristupanja EU“ Pupovac: Srbima u Hrvatskoj bolje, ali još nije dovoljno Pupovac: Srbi u Hrvatskoj se odupiru asimilaciji Tribina: Položaj Srba iz Hrvatske prije i nakon pristupanja EU ODUPIRANjE ASIMILACIJI        

nbs.jpg

Kulturni genocid usred Beograda

„Da li je opravdana tvrdnja da je Narodna biblioteka u svojoj slavnoj istoriji dugoj 180 godina imala Prvi svetski rat, Drugi svetski rat i Sretena Ugričića?“     Foto: Tanjug Ekipa „Nedeljnika“ provela je nekoliko dana u Narodnoj biblioteci Srbije. “U razgovoru sa zaposlenima na nekoliko spratova u jednom momentu smo se zapitali kako smo uspeli da postanemo gori ljudi od Hitlerovih sledbenika”, piše Bogdanović u tekstu “Kulturni genocid usred Beograda”, pitajući se da li je opravdano govoriti da je Narodna biblioteka u svojoj slavnoj istoriji dugoj 180 godina imala Prvi svetski rat, Drugi svetski rat i Sretena Ugričića? Mi smo, svi zajedno, kažu radnici biblioteke, koji više i nisu očajni

sumarice.jpg

Šumarice opomena svijetu

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić položio je danas vijenac u Spomen-parku Šumarice u Kragujevcu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu. Moleban je služio Njegovo preosveštenstvo vladika šumadijski Jovan sa sveštenstvom. Vijence ispred spomenika „Pet do tri“ u Šumaricama, gdje su njemački nacisti prije 71 godinu strijeljali 2.792 civila, položili su predstavnici Vlade i Skupštine Srbije, diplomatskog kora, među kojima su bili ambasadori Njemačke, Palestine, Slovačke i Bjelorusije, kao i predstavnici gradova-pobratima Kragujevca i lokalne samouprave. Predsjednik Tomislav Nikolić je poručio da su ovakvi datumi opomena za sve. „Mislim da je ovo dobra opomena za sve i mislim da je dobro što je ovde bio i njegova ekselencija

palanciste11.jpg

Palančište: 20. oktobar – da se ne zaboravi !

U organizaciji  „Udruženja potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata od 1941. do 1945. godine Veliko Palančište“ juče je u Malom  Palančištu kod Prijedora, u Hramu Uspenja  Presvete Bogorodice služen parastos nevinim žrtvama ustaških pokolja  iz okotbra 1942. godine.  70 godina poslije okupljeni potomci i poštovaoci žrtava poručili su nam da mjesta zaboravu nema.  „Nikada se ovo mjesto, gdje je zločinačka ustaška  ruka  poklala stare, nemoćne, žene i djecu, nije oporavilo  od tog monstruoznog zločina. Naša je dužnost da se svake godine okupimo ovdje, u ovom Hramu koji je podijelio sudbinu svog naroda i bio uništen od  te iste ruke  1942. godine, da se molitveno sjetimo žrtava. Takođe, nažalost, moram reći da

price_1.jpg

MJESEC RUSKOG FILMA: PRIČE

U okviru manifestacije „Mjesec ruskog filma “ u organizaciji Svetosavske omladinske zajednice Eparhije Banjalučke u petak 19.10.2012. prikazuje se ostavrenje „PRIČE“. Projekcija počinje u 19 časova u Svetosavskom kulturnom klubu, Bana Milosavljevića br. 8. „Tri priče“ predstavlja značajno ostvarenje i napredak u pravoslavnoj kinematografiji. Gledaocima je u tri dela filma prikazana priča koja hrani dušu. Priče su ispričane iskreno, toplo i s humorom. Prva priča – „Neobično poslušanje“ neće vas samo nasmejati, već će vas naterati da se zajedno s glavnim junakom zamislite o grehu gordosti i vrednostima hrišćanske poniznosti i skromnosti. „Želim da odeš sutra na groblje, i čim ugledate da prinose kovčeg, priđeš povorci i počneš koliko god

palanciste1.jpg

Obilježavanje stradanja Srba u Velikom Palančištu

 U Velikom Palančištu, kod Prijedora, sutra će biti obilježeno 70 godina od pokolja u tom selu, gdje su ustaše za samo jednu noć na zvjerski način ubile 342 stanovnika srpske nacionalnosti, među kojima je bilo 226 djece. U organizaciji Udruženja potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata od 1941. do 1945. godine Veliko Palančište, u crkvi u Malom Palančištu biće služen parastos sa početkom u 11.00 časova, dok je polaganje vijenaca na mjestima stradanja predviđeno za 12.00 časova, rečeno je Srni u ovom udruženju. U noći između 22. i 23. oktobra 1942. godine, grupa ustaša, pripadnika Druge ustaške satnije Osme ustaške bojne, predvođena ustaškim poručnikom Batinićem, izvršila je pokolj nad stanovništvom

svastika-oruzje.jpg

Branko Žujović: Ako Evropa nema, tradicija ima alternativu

Premijer Srbije trebalo bi da se izvini svojim sunarodnicima, zbog izjave da su im preci u dva svetska rata ginuli za EU. On dobrovoljno može da sedi u magarećoj klupi nemačke ambasade, ali samo u svoje ime. Uostalom, treba da se zna da je nemačka vojska u Podrinju ubijala civile, žene i decu „sveteći“ vojne poraze u Prvom svetskom ratu, o čemu svedoče njihova direktna naređenja iz tog vremena. Za one koji žele da shvate trenutak sadašnji, to je više nego dovoljno. Stogodišnjica oslobođenja stare i južne Srbije u Prvom svetskom ratu, koja je pala ovog oktobra, protiče u nerazumljivoj tišini. Ta kalendarska ravnodušnost potiče iz socijalno-ekonomskog beznađa nacije i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.