arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
dubrovnik-petrova-ulica.jpg

Narodna ženska zadruga Dubrovnik – tako su otimali Hrvati

Posle oslobođenja i ujedinjenja 1918. dubrovački Srbi okrenuli su se radu za napredak građana Dubrovnika. U listu Srba katolika ,,Dubrovniku” ističe se: „Katoličko Srpstvo, koje je cijelu ovu borbu izvodilo, cijenilo je nakon rata borbu završenom i da će ono mirno bez borbe i bez zapreka moći, u jedinstvu i slobodi, nastaviti i dovršiti velike zamisli svog velikog učitelja Meda na spas i napredak zajedničke domovine …” . (1)   Na inicijativu Jelene  Ohmučević pl. Bizaro osnovana je 1919. Narodna ženska zadruga  u Dubrovniku. Prva predsednica bila je Jelena Ohmučević pl. Bizaro, dugogodišnja nastavnica ženske preparandije u Dubrovniku. Ponovo je izabrana za predsednicu Zadruge juna 1921. Jedan od glavnih ciljeva zadruge

dusan-bastasic-obracanje.jpg

Završeno etničko čišćenje Srba

Završno etničko čišćenje Hrvatske od Srba odvija se kroz „hrvatsku pravoslavnu zajednicu“, preteču „hrvatske pravoslavne crkve“, koja je nedavno dobila svog prvog „sveštenika“ i svoj prvi „hram“, izjavio je Srni predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić. On je rekao da rezultati posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj pokazuju da učenje Ante Starčevića, promotera hrvatskog državnog prava sa kraja 19. vijeka i ideologa ustaštva, rađa svoje plodove i u 21. vijeku. „Etničko čišćenje Srba fizičkim likvidacijama i protjerivanjem, koje je započeo Ante Pavelić 1941. u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, a nastavio Franjo Tuđman 1991. u vrijeme `neovisne države Hrvatske`, nastavljeno je suptilnijim metodama – odnarođivanjem i prevjeravanjem, što pokazuje i najnoviji

kraj-sna-o-povratku.jpg

Kraj sna o povratku

Dok je popis stanovništva iz 2001. godine pokazao kako je etnička slika Hrvatske nakon rata drastično izmijenjena, novoobjavljeni podaci iz prošlogodišnjeg popisa pokazuju kako su svi napori koji su u proteklom desetljeću poduzimani radi povratka izbjeglih Srba i stvaranja uvjeta za održivi povratak imali samo polovičan uspjeh. U prilog tome idu podaci iz UNHCR-a koji u 2012. godini bilježe samo 55 povratnika, što znači da je povratak Srba praktički zaustavljen Dok je popis stanovništva iz 2001. godine pokazao kako je etnička slika Hrvatske nakon rata drastično izmijenjena, novoobjavljeni podaci iz prošlogodišnjeg popisa pokazuju kako su svi napori koji su u proteklom desetljeću poduzimani radi povratka izbjeglih Srba i stvaranja uvjeta za održivi povratak imali

Ratko Dmitrović

Dubrovnik, mesto najvećih hrvatskih falsifikata

Kako su Austrija i Katolička crkva, za neverovatno kratko vreme, manje od jednog veka, gradu Dubrovniku promenili istorijske predznake, izbrisali skoro sve srpske tragove, a u hrvatsku istoriju, kulturu i nauku upisali imena koja nemaju ni najmanje veze sa Hrvatima U godini koja je pred nama Hrvatska ulazi u Evropsku uniju. Uz Hrvate koji tim povodom likuju (zbog „konačnog otklona od Balkana“) priličan je broj onih koji strahuju od utapanja ove države u veliku zajednicu zemalja i naroda. Ti i takvi Hrvati plaše se mogućnosti da im se u ogromnom evropskom bazenu, u kojem razni suvereniteti ne znače ništa ili znače veoma malo, ne razvodnji nacionalna boja i uništi nacionalni

episkop-jovan-culibrk.jpg

Episkop Jovan održao predavanje o Kosovu

Njegovo preosveštenstvo episkop lipljanski Jovan /Ćulibrk/ održao je predavanje u Jerusalimu o višeslojnosti religijskog aspekta konflikta na Kosovu i Metohiji. Episkop Jovan govorio je o istoriji i savremenim okvirima tog konflikta, a naročito o uticaju agresivnog ateizma za vrijeme socijalističke Jugoslavije i pseudo i kvazireligioznosti projavljenim u vrijeme nestanka Jugoslavije. ”Bez razumevanja sveštene dimenzije Kosova i Metohije i toga da se u bivšoj Jugoslaviji istorija uglavnom zbiva u ogledalu, ne mogu se razumeti svi vidovi religioznosti koji su na sceni u konfliktu na Kosovu i Metohiji i višestruko ga oblikuju“, rekao je episkop Jovan. Episkop lipljanski Jovan, vikarni episkop Njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja u Pećkoj Patrijaršiji i sekretar Odbora

nikola-kobac.jpg

Novogodišnja čestitka Srbima iz Hrvatske za ljeto 13-2013.

Latinica Odmiče vrijeme, godine, mjeseci, dani… starimo i nestajemo. Iza nas osta još jedno „prohujalo ljeto“ sa svim svojim radostima, tugama, uspjesima, padovima, obaziranjima, čekanjima, nadanjima. Ode nepovratno, za uvijek!   Ostali ste vi, mi. Ostali su naši snovi i naše želje. Ostali su oni koji vjeruju u bolje sutra i oni koji nemaju kuda. Ostale su neuzorane njive i neiskrčena dvorišta, nesazidane kuće i neoplakani grobovi. Ostala su popaljena ognjišta i napuštena domaćinstva. Stara naselja sa novim ljudima. Kultura u podrumima uskladištena a pamćenja u knjigama precrtana. Ako se istorija ponavlja zašto baš na nama? Na nama Srbima iz Hrvatske. Uvijek na nama?   I prije su odlazili naši

andrej-fajgelj.jpg

Govor direktora Kulturnog centra Novog Sada Andreja Fajgelja na vojvođanskoj premijeri filma ”Kad svane dan” Gorana Paskaljevića

Poštovani autori i glumci, uvažene zvanice, dragi gosti, Želim da vas pozdravim u ime Kulturnog centra Novog Sada. Kao što samo ime kaže, oblast kojom se naša ustanova bavi je kultura. A reč ”kultura”, kao i ”kult”, upućuje na ideju negovanja onoga što zajednica smatra bitnim ili poštovanja dostojnim. Savremena civilizacija, kao naša najšira zajednica, iznad svega poštuje ljudski život. Zato je naš svet iz korena uzdrmala vest o postojanju logora smrti u Drugom svetskom ratu. Ako je za utehu, logori nisu bili krivica čitavog čovečanstva. Naprotiv. Svim logorima u Evropi je upravljao samo jedan ubilački, čudovišni politički projekat: nemački nacizam. Jedini izuzetak je bio drugi, jednako čudovišni projekat: hrvatsko

„SRPSKE GOLGOTE 20. VIJEKA“ U MJESTU AUSTROUGRASKOG LOGORA

U Umjetničkoj galeriji u Doboju održano je književno veče na kojem su se predstavili učesnici konkursa Književnog kluba „Jovan Dučić“ iz ovog grada o temi „Srpske golgote 20. vijeka“. Na konkursu je učestvovalo 15 pjesnika iz Republike Srpske i Srbije, a tročlani žiri dodijelio je prvo mjesto Željki Avrić iz Sremske Mitrovice, drugo Berislavu Blagojeviću iz Banjaluke i treće Miši Đurđeviću iz Dervente.  „Svi pjesnički radovi predstavlju sublimaciju rodoljubovog poetskog kvaliteta i istorijskih događanja, koje se može mjeriti sa najboljim pjesničkim ostvarenjima, jer ta poetska riječ svjedoči o vremenu kojeg pjesnik doživljava zajedno sa svojim narodom“, izjavio je Srni predsjednik žirija Vasilije Šajinović. Obilježavanje godišnjice stradanja Srba u austrougarskom logoru

spokoj-kraja.jpg

PRIKAZAN DOKUMENTARAC „SPOKOJ KRAJA“

U Višegradu je sinoć prikazana prva, još nezavršena, verzija dokumentarnog filma „Spokoj kraja“ autora Milana Nikodijevića iz Vrnjačke Banje koji govori o ustaškom zločinu nad 6.000 srpskih civila u aprilu 1942. godine u višegradskom mjestu Stari Brod na Drini. Direktor fotografije ovog dokumentarca Zoran Debeljak objasnio je da je njegova ekipa snimala i montirala film tri godine i da u njemu govori desetak staraca i starica, koji su preživjeli ustaški masovni pokolj žena, djece i staraca u Starom Brodu. Pisac Momir Krsmanović rekao je da je iz Saveznog zavoda za statistiku uzeo podatke popisa stanovništva iz 1954. godine u kojima je precizirano da je u ustaškom pokolju u selu Miloševići

nikola-koljevic.jpg

Sećanje na osnivače Republike Srpske

Ko su osnivači Republike Srpske? U petak su u Banjaluci promovisana sabrana dela prvog potpredsednika Republike Srpske, profesora dr Nikole Koljevića. A u pozdravnoj reči aktuelni predsednik Republike Milorad Dodik podsetio je na Koljevićev lični doprinos u najužoj grupi koja je povela srpski nacionalni pokret 1990. i udarila temelje Srpskoj. Dok se jubilarna 20-godišnjica primiče kraju, a novoj 21. se približavamo, ovo je prvi put u poslednjih najmanje 15 godina da se iz političkog vrha pominje istorijski i logički kontinuitet od stvaranja do očuvanja RS. U međuvremenu, to neki političari nisu smeli, neki nisu hteli, a neki su i sami bili involvirani u podele i sukobe do kojih je došlo

sudski-zavod-zg.jpg

Do sada identificirano ukupno 751 posmrtni ostatak srpskih žrtava

Među leševima ekshumiranim u zadnjih jedanaest godina iz masovnih, zajedničkih i pojedinačnih grobnica, na Zavodu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, identificirano je još 17 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, stradalih na području Like, Dalmacije, Korduna, Banije, Zapadne i Istočne Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine. Među identificiranima su: Vladimir Dušana Drobac (1952) iz Kruševca;Nikola Teodora Krajnović (1927) iz Kipa, Daruvar; Sara Trivuna Kričković(1921) iz Čitluka, Gospić; Milka Milana Basara (1921) iz Gornje Brusovače, Vojnić; Mijo Ilije Danojević (1937) iz Kipa, Daruvar; Petar Steve Poluga(1933) iz Daruvarskih Batinjana, Daruvar; Nikola Pavla Ljubotina (1911) iz Ratkovca, Okučani; Anka Milana Ninković (1915) iz Medara, Okučani; ŽeljkoNikole Laloš (1969) iz Kosovca, Okučani; Vukašin Petara Božičić (1935) iz Paklenice, Okučani; Vlado Rade Kovačević (1947) iz Borovca, Okučani;Desanka Čede Vukotić (1925) iz Beograda; Petar Pavla Vukotić (1919) iz Beograda; Mladen Milutina Vučić (1968) iz Rajića, Okučani; Boško ĐureMilinković (1940) iz Paklenice, Okučani; Rajko Laze Trivunčić (1947) iz Jasenovca, Okučani i Vesna Mire Čuković (1977) iz Banja Luke. Među identificiranima su i posmrtni ostaci 18-godišnje

snd_prebilovci.png

Nastavak genocida nad Srbima

Formiranje „Hrvatske pravoslavne zajednice“ je dokaz da se svi oblici genocida nad Srbima primjenjuju i u novoj nezavisnoj Hrvatskoj, uspostavljenoj 1991. godine, izjavio je Srni predsjednik Upravnog odbora Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“ Milenko Jahura.“ Da je konačno nestajanje Srba u Hrvatskoj skoro gotova stvar svjedoče i rezultati popisa stanovništva u toj državi. Ne samo da je ukupan broj Srba smanjen u odnosu na prethodni popis, već je frapantna razlika između broja onih koji se izjašnjavaju kao Srbi i onih koji koji govore srpskim jezikom i pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi“, kaže Jahura. On navodi da bi takvim rezultatima bili prezadovoljni i ustaški poglavnik Ante Pavelić i kardinal Alojzije Stepinac. „Za upućene

prkos.jpg

Molitveni pomen u Prkosu Lasinjskom

Dana 21. decembra 2012. godine, povodom 71-godišnjice od mučeničkog stradanja pravoslavnih Srba iz Prkosa Lasinjskog i okolnih sela, održan je godišnji molitveni pomen za sve nevino postradale u toku krvave ustaške akcije sprovedene na ovim prostorima. U toku zločinačkog čina odigranog 21. decembra 1941. godine, kada je stradalo 1087-oro nevinih staraca i žena, na najmonstruozniji način beše ubijeno i 359-oro dece koja svoje stradanje i svoju končinu nađoše u ovom krvavom piru. Učinivši zločin ni po čemu manji od onih koje učiniše njihovi istomišljenici u kolarićkoj i glinskoj crkvi, Jadovnu i Jasenovcu, pokazaše mučitelji ovim činom svoje obezboženo lice i svoj najdublji duhovni i moralni pad. U toku obraćanja okupljenom vernom

dinamit-tekst-novossti.jpg

Dinamit u dvorištu, mine u zakonu

Da pravo i pravda nisu isto i da će trebati još puno vremena da sve žrtve rata budu jednako tretirane, najbolje znaju članovi udruge Pravda iz Bjelovara. Njih stotinu zastupa interese svih onih kojima su tokom devedesetih godina minirani stambeni objekti na području izvan ratnog djelovanja. Umjesto odštete, posljednjih godinu i po na njihove adrese učestalo stižu rješenja o naplati sudskih troškova za izgubljene sporove protiv Republike Hrvatske, koja nije osigurala zaštitu njihove imovine. Nagomilani tokom dugih sudskih godina, ti troškovi danas iznose i do sto hiljada kuna.     Jedan od najdrastičnijih primjera je onaj Gojka Čizmića, koji je nakon pravomoćno odbijenog tužbenog zahtjeva zbog visokih parničnih troškova na javnoj

hocevar.jpg

Nadbiskup Hočevar: Papa neće posetiti Jasenovac dok Srbi i Hrvati ne utvrde istinu o njemu

NOVI SAD – Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar izjavio je da papa neće posetiti Jasenovac dok god srpska i hrvatska strana ne utvrde neporecivu istinu o tom logoru i stave istorijsku tačku na to stratište. “Nije realno očekivati od Svetog Oca da obiđe Jasenovac dok god dve strane koriste to stratište za međusobna prepucavanja, umesto da se bore i izbore za neporecivu istinu”, rekao je nadbiskup Hočevar u intervjuu novosadskom “Dnevniku”. On je upitao “zbog čega Hrvatska i Srbija konačno ne oforme zajedničku komisiju koja će staviti tačku na različita viđenja jasenovačkog logora, na licitiranje brojem žrtava”, i zašto se “prebacuje Crkvi za nešto što bi prethodno moralo da uradi društvo”.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.