Organizacija Amnesti Internešnal ponovo je pozvala hrvatske vlasti da istraže tvrdnje kako visoki političar nije spriječio ratne zločine koje su počinile hrvatske snage tokom rata vođenog od 1991. – 1995. godine. Vladimir Šeks, trenutno potpredsjednik Sabora, koji je bio vodeća politička ličnost u regiji istočne Slavonije 1991. godine, suočen je s novim tvrdnjama da nije reagovao kako bi zaustavio grube zloupotrebe koje su počinile snage pod njegovim zapovjedništvom. 13. januara, Inicijativa mladih za ljudska prava, hrvatska nevladina organizacija (NVO), podnijela je novo svjedočenje svjedoka koja tvrdi da Vladimir Šeks nije ispitao njenu prijavu zločina kojeg su navodno počinili njegovi podređeni 1991. godine. Ova NVO priložila je izjave još pet svjedoka

Poziv na slobodno izjašnjavanje Prilikom popisa stanovništva koje će se provesti u aprilu ove godine građani će biti pozvani da se slobodno izjasne o svojoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, rečeno je na sastanku Srpskog narodnog vijeća i Državnog zavoda za statistiku Glavne teme razgovora kome su prisustvovali predsjednik SNV Milorad Pupovac i ravnatelj DZS Ivan Kovač bila su pitanja informiranje građana u vezi sa popisom stanovništva, edukacije popisivača i problem državljana Hrvatske čije su kuće ili stanovi zauzeti i još uvijek imaju status izbjeglica. – Popis smatramo važnim za Hrvatsku i za srpsku zajednicu i ne bi bilo dobro da nas rezultat popisa iznenadi, naročito da bude u padu. To

Šta žele i kuda su krenuli Hrvati „istočno od Une“, pitali smo Tvrtka Milovića. Republika Srpska i Federacija BiH su dva odvojena svijeta. To najbolje znaju oni, kojima je posao da znaju. Novinari sa jedne strane granice, imaju vrlo ograničeno znanje o političkim i drugim dešavanjima sa druge. Koliko god se neki trudili da to sakriju, sa običnim ljudima je stvar još odvojenija. Ovo je prilika da se upoznamo. Naš sagovornik se, prije svega svojim odgovorima, dokazao kao kvalifikovana osoba da joj se ovakva pitanja postave. Zato, i pored toga što su dugi intervjui nešto što ne trpi medij na kojem nas trenutno pratite, donosimo u neskraćenom obimu viđenja Tvrtka

Pisac David Albahari o podeljenoj Srbiji, ravnodušnosti koja caruje, tenzijama i opstanku. Religija u osnovi razdora Istoka i Zapada. Pripajanje EU jedina naša šansa.  „Kada gledam iz Kanade, ništa u Srbiji mi ne deluje toliko opasno ili strašno. Ali, kada dođem ovde, vidim da me daljina vara – kriza je mnogo veća nego što se čini preko okeana.“ Ovako književnik David Albahari, od 1994. sa trajnom adresom u Kalgariju, ali i sa redovnim posetama domovini, svom Zemunu, slika razliku između novinskih vesti i zbilje kada se oceni sopstvenim očima. „Iz daljine se možda situacija čistije sagledava, vidite jasno tablu po kojoj se kreću figure, ali taj pogled je očišćen od

Razlike u tumačenjima razdoblja od 1990. do 1995. ne postoje samo između Hrvata i Srba nego i među samim Hrvatima i među samim Srbima, tako da nije realno očekivati da će se zajednički udžbenik uskoro pojaviti, ističe za „Novosti“ povjesničarka Snježana Koren povodom Tadićeve izjave o potrebi konsenzusne povijesti Hrvatske i Srbije Prilikom nedavnog boravka predsjednika Srbije Borisa Tadića u Hrvatskoj mediji su prenijeli i njegovu izjavu da bi bilo idealno kada bismo imali zajednički udžbenik historije ili barem koje identično poglavlje: o tome koliko je ta ideja izvediva, razgovarali smo sa Snježanom Koren, autoricom udžbenika povijesti sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i koautoricom „Dodatka udžbenicima za najnoviju povijest“. – Mislim da nije

Rijeka – Svjetska molitvena osmina za jedinstvo kršćana i ove godine će u Rijeci proteći bez participiranja Srpske pravoslavne crkve – tako je bar rečeno na konferenciji za novinare kojom je ekumenski tjedan najavljen. Štoviše, rečeno je da episkop zadužen za riječko podrušje i dalje iskazuje nespremnost za ove ekumenske napore. Na tom tragu, znajući da sada već petu godinu SPC u Rijeci – ali ne i drugdje u Hrvatskoj – ne sudjeluje u ekumenskim događajima, o tome smo pričali u riječkom SPC-u i kratko nam je rečeno da nema ništa novog. Pitali smo i nadležnog episkopa gornjokarlovačkog Gerasima Popovića i to doslovce da objasni kako to da SPC u

„NAUČNO“ POLITIKANSTVO Svoj prilog netransparentnosti podataka o ratnim žrtvama i zločincima na relaciji Hrvatska – Srbija, što je sada vrlo aktualno, dao je i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata koji je izradio popis žrtava rata, ravnatelj Ante Nazor odgađa njegovo objavljivanje zbog protutužbe Srbije u Hagu Ta je znanstvena institucija u pet godina istraživanja prikupila najpotpuniju bazu podataka o srpskim žrtvama rata u Krajini, što je poslužilo kao korisna osnova za više istraživanja, pa i za ono o ljudskim gubicima od 1991. do 1995. To je sve pohvalno, no objavljivanje popisa žrtava odgađa se zbog političkih kalkulacija. Naime, arhivist Centra Slaven Ružić na nedavnom je zagrebačkom skupu o žrtvama izjavio da je objavljivanje popisa