arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Neorevizionizam Bilandžića i Butkovića

Unutrašnja dijalektika akademika Dušana Bilandžića već je dva desetljeća dobro poznata hrvatskoj javnosti. Taj, ne baš posve nezanimljiv proces, odvija se po uhodanoj špranci u kojoj uvaženi akademik godinama radi na svojoj obimnoj knjizi, zatim je prezentira javnosti kao epohalno otkriće koje će promijeniti većinske stavove društva spram recentne povijesti, da bi potom, u pravilnim vremenskim intervalima razdiran teškim mislima i analizama, na uvid ponudio novu knjigu, kojom pobija svoje prethodne zaključke te, naravno, opet iznosi epohalna otkrića koja će iz temelja promijeniti gledanje javnosti prema novijoj povijesti. U konačnici, gledano s distance, teško se oteti dojmu da se akademik, ma koliko god se trudio, još uvijek nije u, za

Petrova Gora

Krivična prijava za devastiranje spomenika

  Učesnici pete tradicionalne radne akcije Srpskog narodnog vijeća i Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije na Petrovoj gori ostali su zaprepašteni prizorom čerupanja spomenika NOB-a koji je iz godine u godinu sve brutalniji i sve sramotniji, kao i sam maćehinski odnos nadležnih, od općine do države prema očuvanju ove tekovine antifašizma U govoru okupljenima na komemoraciji kod kosturnice pred spomenikom, predsjednik SNV Milorad Pupovac izrazio je zgražanje činjenicom da je Bakićev spomenik na Petrovcu u zadnju godinu dana sistematski očerupan, što skidanjem rostfraj ploča sa samog spomenika, što mramornih ploča na njegovim prilazima. – Jedni čiste oko spomenika, a drugi sam spomenik koji nije zaštićen i nitko ne odgovara

70 godina glinskih pokolja

Ove godine obilježena je 70-godišnjica ustaškog pokolja glinskih Srba u kome je pobijeno nešto manje od 400 ljudi. – Mi ćemo se okupljati i sjećati, ne samo zbog identiteta žrtava nego i zbog vere u zajednički život, poručio je Milorad Pupovac iz Gline svima onima koji su na sve moguće načine ometali sjećanje na pobijene Srbe pod izlikom da „nije vrijeme“ za jedan takav skup Srpsko narodno vijeće, Srpska pravoslavna crkva, Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, antifašisti i građani Gline, uz visoko pokroviteljstvo predsjednika Ive Josipovića, organizirali su komemorativni skup i parastos za žrtve više ustaških pokolja koji su počeli 12/13. maja 1941. godine u Glini. Liturgiju i parastos u punoj

papa.jpg

Kaznena prijava protiv pape: Štitio je crkvene oskvrnitelje djece

DVOJICA odvjetnika, Gert-Joachim Hetzer i i Christian Sailer podnijeli su kaznenu prijavu protiv pape Benedikta XVI. gdje ga optužuju za teške zločine „protiv djece koju je oskvrnuo njegov kler, protiv Afrikanaca usmrćenih njegovom smrtonosnom zabranom kondoma i protiv članova Crkve koje je porobilo njegovo totalitarno svećenstvo“. Optužnicu je u obliku knjige „Slučaj Papa“ u Hrvatskoj objavila Udruga David  koja se bavi zaštitom ljudskih prava. Kaznenu prijavu u cijelosti možete pročitati ovdje. Prema njoj je Josef Ratzinger, papa Rimokatoličke crkve, prijavljen Međunarodnom kaznenom sudu zbog zločina protiv čovječnosti. „Bešćutni pokrovitelj svjetskog sustava zataškavanja“ Najzanimljiviji i najintrigantniji dio optužnice je sadržan u njezinoj trećoj točki u kojoj je Papa optužen zbog širenja

Šamac, promocija knjige "Srbija"

Predstavljena knjiga o starim srpkim prezimenima

ŠAMAC, 16. MAJA (SRNA) – U Šamcu je sinoć promovisana knjiga „Srbija“ autora Petra Aškrabe Zagorskog koja govori o starim srpskim prezimenima i seobama. U ovoj knjizi na 900 stranica autor je obradio 50 000 starih srpskih prezimena od prvih njihovih javljanja prije 2500 godina do prije 600 godina, te „živuća“ današnja prezimena nastala na prostoru Zagorske Srbije od Povardarja do izvorišnog Posavlja, seobe previranja i drugo. Autor je u knjizi zadržao govor Zagorja. O knjizi je, sem autora Aškrabe, govorio i profesor istorije Boris Cicović. „Iako autor nije htio da to bude naučna knjiga ona to, ipak, na neki način jeste. Predstavljena je tačna srpska istorija kroz prezimena koja

Patrijarh srpski Irinej

Mudri su ljudi koji vode Srpsku

BANjAUKA, 16. MAJA (SRNA) – Njegova svetost patrijarh srpski Irinej izjavio je da su ljudi koji vode Republiku Srpsku dovoljno mudri i da će naći način da rade onako kako narod očekuje i zaslužuje. „Treba nastojati da se problemi rešavaju uz razum, um i srce, pa da kao ljudi pronalazimo rešenja“, rekao je patrijarh Irinej za „Fokus“. Patrijarh Irinej je naglasio da je proces vraćanja crkvene imovine neophodnost i istakao da očekuje da u Sarajevu konačno bude vraćena zgrada Bogoslovije. ‘To bi mnogo značilo za Srpsku pravoslavnu crkvu, ali još više za BiH, ukoliko želi da bude zemlja u kojoj će vladati pravo i pravičnost“, naglasio je srpski patrijarh i

glina4.jpg

Podmetnutom bombom protiv sedamdesetogodišnjice stradanja glinskih Srba

Na sedamdesetu godišnjicu od zvjerskog pokolja nedužnih srpskih civila pravoslavne vjere, svetu arhijerejsku Liturgiju u glinskom hramu služio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g.g. Gerasim uz sasluženje više sveštenika naše Eparhije. Nakon Liturgije služen je parostos za glinske žrtve, te se vladika Gerasim obratio vernicima besedom između ostalnog istaknuvši primer Hristovog nevinog stradanja, koje se može usporediti i sa stradanjem naših srodnika, prijatelja sagrađana u Glini pobijenih. Episkop je takođe istakao da je Eparhija Gornjokarlovačka prepuna jama i stratišta iz Drugog svetskog rata gde su stotine hiljada pravoslavnih Srba, i drugih naroda Jevreja i Roma završili svoj zemaljski život. „Ovih datuma, kada su naši djedovi, oci, majke, sinovi i srodnici

Jasenovac_panorama_1.jpg

Margelov institut Zagreb: Da li je Hrvatska antifašistička?

Direktor Margelovog instituta Alen Budaj smatra da u Hrvatskoj niko ozbiljno ne shvata saborsku Deklaraciju o antifašizmu s obzirom da je Muzej u Jasenovcu u katastrofalno lošem stanju i da su uništena mjesta logora i na stotine spomenika koji svjedoče o stradanju u borbi protiv fašizma. Budaj je pozvao predsjednika Vlade Hrvatske Jadranku Kosor da jasno artikuliše svoj antifašistički stav kakav izražava na jasenovačkim komemoracijama i da počne vrednovanje udruženja koja njeguju antifašizam na istom nivou kao i udruženja proisteklih iz proteklog rata, te da se u skladu sa tim finansiraju iz državnog budžeta. Podsjetivši hrvatsku premijerku na njenu izjavu na komemoraciji u Jasenovcu da će Vlada učestvovati u borbi

glinska_crkva.jpg

OBILjEŽENO 70 GODINA OD USTAŠKOG MASAKRA

U Glini je danas, u prisustvu najviših predstavnika Srba u Hrvatskoj, odata pošta za 400 Srba koje su pobile ustaše u maju 1941. godine. Liturgiju i parastos u Crkvi Rođenja presvete Bogorodice služio je Njegovo preosveštenstvo episkop gornjokarlovački Gerasim uz sasluženje sveštenstva i monaštva eparhije. Parastos i komemoracija održani su i kod spomen-kosturnice na pravoslavnom groblju u Glini. „Uprkos onim koji na sve moguće načine ometaju okupljanje i sjećanje na pobijene Srbe, mi ćemo se okupljati i sjećati, ne samo zbog identiteta žrtavaj nego i zbog vjere u zajednički život“, poručio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, koji je i poslanik u Saboru. On je naglasio da za sjećanje nije dovoljno jedanput godišnje

Kosovo i Metohija

Udruženje žena sa Kosova i Metohije – ŽeKiM

Udruženje je osnovano slobodnom voljom žena. Registrovano je kao nevladino, nestranačko i nedobitno udruženje. Aktivne smo od 2004, zvanično registrovane od aprila 2007. godine. Pravo na udruživanje garantuje povelja EU o ljudskim pravima. Ona obavezuje na poštovanje tradicija, raznolikosti kultura, religija i jezika. Istorijski podaci o  stradanjima zgusnuti u vekove čine kontinuitet stradanja, koja nam se danas samo ponavljaju. Naša tradicija je i kolektivna svest o obavezi da se bez lične koristi pomaže svakom koji strada. Zato je naša misija da u interesu stradalih:   1.      Okupljamo; 2.      obnavljamo kulturu davanja; 3.      delimo sa bližnjima; 4.      primerom pokazujemo; 5.      probudimo nadu; 6.      učvrstimo veru; 7.      očuvamo korene;  Projekat koji realizujemo

Ante Gotovina

Gotovina uskoro počasni građanin

VUKOVAR, 12. APRILA – Haški optuženik, hrvatski general Ante Gotovina predložen je za počasnog građanina Vukovara, prenose hrvatski mediji. Prijedlog je Odboru za dodjelu javnih priznanja, podnio bivši funkcioner desničarske Hrvatske stranke prava Petar Macut, obrazlažući ga „izuzetnim zaslugama Gotovine za uspostavljanje i očuvanje samostalne Hrvatske“. „Smatram da bi ovo priznanje grada heroja heroju Domovinskog rata bilo prikladno, jer bi se istakle one vrijednosti na kojima je i naš grad stekao slavu“, napisao je Macut u prijedlogu. Prijedlog je podnesen na osnovu javnog poziva za predlaganje dodele javnih priznanja grada Vukovara, koja se dodjeljuje povodom Dana grada, 3 maja. Hrvatski mediji podsećaju da titulu počasnog građanina Vukovara nose prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, bivši prelazni upravnik UNTAES-a general Žak

drago_roksadinovic.jpg

U glinskom kraju život je bio jači od smrti

Kada se komemorira 1941. godinu, mora se imati na umu da je tada, unatoč tragedijama i traumama, život u glinskom kraju bio jači od smrti. Komemoriranje ne smije glinsku zajednicu podvojiti po etno-konfesionalnim linijama. Suosjećanje s jednom tragedijom mora humanizirati odnose među ljudima u tome kraju, ističe za Novosti povjesničar Drago Roksandić vezano za sedamdesetu godišnjicu stradanja Srba u Glini Sedamdeseta godišnjica stradanja Srba u Glini obilježit će se 13. svibnja parastosom u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice i parastosom i komemoracijom žrtvama ustaških zločina na spomen-kosturnici na glinskom pravoslavnom groblju. U Hrvatskom domu bit će predstavljena knjiga „Glina 1941.“ Tim povodom, o kulturi sjećanja i pravu na istinu razgovarali smo

Bajić

Bajićevi prioriteti: Vukovar, Sisak, Varivode i Novo Selo Glinsko

„Novosti“ su došle do podataka o osam nacionalno prioritetnih predmeta, od kojih se pet odnosi na zločine počinjene na vukovarskom području. Ostali se tiču zločina nad Srbima u Sisku, u Gošiću i Varivodama, te zločina nad Hrvatima u Novom Selu Glinskom Kada je Državno odvjetništvo RH nakon haške presude hrvatskim generalima objavilo analizu „Postupanje u predmetima ratnih zločina“, mediji su se u svojim izvještajima koncentrirali na statistike o procesuiranju zločina, no posve je nezapaženo prošla informacija o postojanju operativnog programa s listom zločina čije je istraživanje i procesuiranje DORH sebi postavio kao prioritet. Kako stoji u navedenoj analizi, DORH je, nakon što je od županijskih državnih odvjetništava dobio izvješća o

Heroji zločinci

Heroji zločinci

Sudeći po uobičajenom kič- nacionalnom dramoletu koji se odvijao na ulicama hrvatskih gradova proteklih dana sa svrhom iskazivanja podrške „nedužnim“ hrvatskim generalima, podsjećajući vizualno na materijalizaciju Thompsonovih davorija, lako je izvesti opći poučak: do časti i statusa heroja dospijeva se zločinom „Jako mi je žao što moram suditi pripadnicima Hrvatske vojske, pogotovo sada kada palimo svijeće za Vukovar i kada smo navikli da je ovakve okrutne zločine činila suprotna strana“, rekla je sutkinja Županijskoga suda u Sisku Snježana Mrkoci pošto je izrekla ponovnu oslobađajuću presudu HV-ovcima koji su priznali zločin nad trima ženama civilima u Novskoj 1992. godine. Iskoristivši nečasno svoj sudački autoritet, Mrkoci je ubila nesretne, nevine žrtve po

Jovanka Zelić-Gavranović

Ratna priča Jovanke i Ante

Mješovitom bračnom paru Zelić-Gavranović nakon „Oluje“ dogodilo se sve najgore osim smrti: Jovanka je silovana, a Ante prozvan četnikom jer je u ratno doba ostao u Obrovcu. Oboje su dobili otkaze. Zlostavljanje je prošlo bez kazne i sudskog pravorijeka Za Jovanku Joku Zelić-Gavranović sve je krenulo po zlu početkom rata 1991. godine. Ona Srpkinja iz Žegara, suprug Ante Gavranović Hrvat iz Prijedora: loša kombinacija u sredini poput obrovačke. Ante je bio podvornik u srednjoj školi, a Jovanka referentica u općini. U prijelomnim događajima 1991, ovaj mješoviti bračni par odlučuje ostati u Obrovcu, mjestu u kojem su imali i stan i posao. Ratni dani u Krajini za Jovanku i Antu nisu

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.