Serbian
Armenian
Croatian
Dutch
English
French
German
Greek
Hebrew
Hungarian
Italian
Norwegian
Polish
Russian
Slovenian
Spanish
U Hrvatskoj ne žele da ostanu odrednice koje je povezuju sa ratom u BiH, pa se drže priče o „srpskoj agresiji“.
Priredio: Nenad TADIĆ
Pred odluku Žalbenog vijeća Haškog tribunala o sudbini šestorice visokih političkih i vojnih funkcionera nekadašnje Herceg-Bosne, u Hrvatskoj se forsira stav da treba da budu oslobođeni, kao i da treba ukinuti presudu o međudržavnoj agresiji i udruženom zločinačkom poduhvatu.
Nakon što je Žalbeno vijeće, sa predsjedavajućim sudijom Teodorom Meronom na čelu, na zaprepaštenje pravne struke, potpuno oslobodilo hrvatske generale bilo kakve odgovornosti za ubistva i protjerivanje Srba, hrvatska politika želi da sasvim „očisti“ i svoju politiku vojnog uplitanja u BiH.
Bivši lideri Herceg-Bosne Slobodan Praljak, Jadranko Prlić, Valentin Ćorić, Bruno Stojić, Milivoj Petković i Berislav Pušić su, prema stavu većine hrvatskih medija, „heroji domovinskog rata“.
Bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina, dvojica načelnika štaba Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, komandant Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16 godina, a šef Odjeljenja za zarobljene Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Sudije Haškog tribunala zaključili su 2013. godine da je hercegovačka šestorka učestvovala u udruženom zločinačkom poduvatu sa prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i generalom Jankom Bobetkom, te još nekim ljudima iz vrha Hrvatske i Herceg-Bosne.
Cilj svega toga je, prema presudi, bio „etničko čišćenje prostora Herceg-Bosne i njeno pripajanje ili stvaranje nove hrvatske republike na tom prostoru“.
Vijeće je većinom glasova odlučilo da je sukob između HVO-a i takozvane Armije BiH bio međunarodni, jer su se vojnici regularne Vojske Hrvatske borili zajedno sa vojnicima HVO-a.
U Hrvatskoj ne žele da ostanu odrednice koje je povezuju sa ratom u BiH, pa se drže priče o „srpskoj agresiji“.
Stavovi o udruženom zločinačkom poduhvatu i učešću Franje Tuđmana i ostale tadašnje hrvatske političke i vojne vrhuške u ratnim dešavanjima u BiH postojali su i u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima, ali su odlukom Žalbenog vijeća izbačene.
U Zagrebu se nadaju da će tako biti i ovaj put – to im je važnije od same presude „šestorci“.
Do sada se hrvatskoj, kao i bošnjačkoj i albanskoj strani, u Haškom tribunalu uvijek izlazilo u susret.
Za brojne zločine nad Srbima koje su počinile bošnjačke snage niko iz političkog i vojnog vrha ili nije odgovarao ili nije osuđen /ako se ne računaju obični zatvorski stražari ili po neki borac/.
Klanica u Sijekovcu, Kupres, uništenje brojnih sela u Podrinju i okolini Srebrenice, Dobrovoljačka ulica, granatiranje srpskih dijelova Sarajeva, Tuzlanska kolona, logor „Silos“, užasi koje je „El mudžahedin“ činio nad Srbima na Ozrenu, samo su neki od zločina nad Srbima za koje još niko nije procesuiran ili pravi krivci nisu imenovani.
Tu su i hrvatske akcije „Bljesak“ i „Oluja“, tokom kojih su prostori današnje Hrvatske bukvalno očišćeni od srpskog stanovništva.
Zločini albanske terorističke OVK nisu ni istraženi do danas, a kamoli sankcionisani, dok su njeni lideri davno skinuti sa potjernica Interpola i danas su „ugledni političari“, „uzorni građani“ i „poslovni ljudi“.
Veliki je spisak oslobođenih ili onih koji nisu ni optuženi za zločine hrvatske, bošnjačke i albanske strane.
Da li će Haški tribunal sutra, tokom izricanja presude, ostati dosljedan u svojim izrazito politički intoniranim presudama, koje su često slijedile čuveni stav zapadnih centara moći, posebno iz SAD – da su Srbi krivi za rat 70 odsto, Hrvati 20 odsto, a Bošnjaci deset odsto?
Istorijsku štetu koju je Haški tribunal načinio kada je riječ o srpskim žrtvama ratova tokom devedesetih godina prošlog vijeka na prostoru bivše Jugoslavije, objektivno, više nije moguće ispraviti.
Najveći problem „šestorke“ Herceg-Bosne je taj što ih optužnica najvećim dijelom tereti za zločine u ratu sa Bošnjacima, jer da je riječ o sukobima sa srpskom stranom, ne samo da bi odluka bila mnogo izvjesnija, već je pitanje da li bi se uopšte našli pred sudom.
Izvor: SRNA
Vezane vijesti:
Hrvati i Bošnjaci u iščekivanju presude Prliću i ostalima
Hrvatska u neizvesnosti zbog presude za „Herceg-Bosnu“
