ZBORNIK „STARI BROD“ PREMIJERNO ĆE BITI PREDSTAVLjEN 24. I 25 . MAJA

Radović je rekao da će javnost Republike Srpske biti zatečena saznanjem da je još 1941. godine na prostoru Višegrada i Rogatice uz Drinu bio zbjeg od 12.000 Srba iz Srema koje su ustaše namjeravale pogubiti, ali da Njemačkoj, koja je baš u to vrijeme napadala SSSR, nije odgovaralo da se na tom prostoru vrše zločini, a njemački fašisti bili su zaprepašćeni surovošću ustaških zločinaca.

Zbornik dokumenata „Stari Brod“ u izdanju Fondacije „Zaboravljeni korijeni“, koji dokumentovano osvjetljava razmjere ustaških zločina nad Srbima u romanijskom kraju i dijelovima istočne Bosne u Drugom svjetskom ratu, biće premijerno predstavljen 24. i 25. maja u Starom Brodu, kada će biti služen pomen starobrodskim žrtvama ubijenim prije 82 godine.

Osnivač Fondacije i priređivač Dragan Radović izjavio je Srni da Zbornik na više od 700 strana sadrži do sada neobjavljene dokumente Vojnog arhiva i Arhiva Jugoslavije u Beogradu, Arhiva BiH u Sarajevu o zločinima ustaša Jure Francetića nad Srbima sa područja sadašnjih opština Sokolac, Pale, Istočni Stari Grad, Olovo, Kladanj, Vlasenica, Han Pijesak, Rogatica, Višegrad, Novo Goražde, Goražde, Čajniče i Rudo.

On je kao veoma značajno istakao da Zbornik donosi saznanja o kompletnom periodu rata, te da se iz njega vidi da je stradanje Srba imalo kontinuitet i da je počelo već 1941. godine. „Prvi put javnosti se predstavljaju faksimili i prepisi presuda, izvještaja, zapisnika i svjedočenja iz 1946. i 1947. godine. Tu će mnoge porodice moći da pronađu podatke o svojim stradalim. Istraživači i istoričari će to moći da koriste kao podlogu za svoje buduće projekte, jer će se zaista naći obilje podataka i dokumenata važnih za ovu temu koji su do sada ostali nepoznati“, naveo je Radović.

Prema njegovim riječima, Zbornik pruža i saznanja o javnosti nepoznatim zločinima i neobilježenim stratištima Srba. „Na primjer, Srbi iz Goražda odvođeni su u Lašvu kod Zenice i sa mosta ubijani i bacani u vodu. Opisana su stratišta Rašića Gaj i Han Pogled, između Vlasenice i Han Pijeska, koja su potpuno neobilježena. Dnevno tim putem prođe na hiljade auta, a mi tu, usred Republike Srpske, ne samo da nismo ekshumirali, nego nismo ni obilježili ta stratišta“, ukazao je Radović. On je napomenuo da je do dokumenata koji su publikovani u Zborniku došao prikupljajući građu za film „Garavica“, a da je finalizaciju samog projekta ubrzala podrška predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

„Nakon predstavljanja projekata Fondacije – filma `Garavica` i knjige `Korana ko rana`, predsjednik Dodik je uplatio donaciju Fondaciji kao vid pomoći budućim projektima. Prvi je upravo Zbornik dokumenata `Stari Brod` i sigurno da nije bilo te donacije ne bi moglo sada da se to uradi, zato što je priprema ovakvih izdanja zaista jako skupa“, rekao je Radović. On je naveo da će, upravo zbog mogućnosti angažovanja 15 saradnika u ovom zborniku, prvi put u izdavaštvu Republike Srpske biti prikazana ilustracija pečata. „U drugim zbornicima dokumenata obično se pečati samo popišu, a ovdje je angažovan dizajner ilustrator koji je svaki pečat iz dokumenta precrtao kako bi uradio restauraciju i kako bi se jasno vidjelo kako je izgledao pečat. Prepisani su dokumenti faksimila i ono što je važno u ovom prostoru Sokolac-Pale, Kladanj, Olovo, Han Pjesak, Rogatica, Višegrad, Novo Goražde, Čajniče i Rudo.

Dakle, neki dokumenti pojaviće se prvi put, posebno iz Vojnog arhiva u Beogradu“, otkrio je za Srnu Radović. Radović je rekao da će javnost Republike Srpske biti zatečena saznanjem da je još 1941. godine na prostoru Višegrada i Rogatice uz Drinu bio zbjeg od 12.000 Srba iz Srema koje su ustaše namjeravale pogubiti, ali da Njemačkoj, koja je baš u to vrijeme napadala SSSR, nije odgovaralo da se na tom prostoru vrše zločini, a njemački fašisti bili su zaprepašćeni surovošću ustaških zločinaca.

„U jednom od svjedočenja objavljenih u Zborniku, preživjeli Srbin Nikola Bilić navodi kakva su zvjerstva Francetićeve ustaše počinile nad oko 5.000 Srba koji su bježali prema Drini. On svjedoči da su tom prilikom mnogi poskakali u rijeku, gdje su se podavili. Žene su u Drinu bacale svoju djecu i za njima skakale samo da ne bi pale u ruke pobjesnjelih Frencetićevih hordi, jer su bile svjesne da ih čeka još strašnija smrt“, naveo je Radović.

On je naglasio da je prikupljen i materijal i da se radi na zborniku o stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu na području Bugojna i Kupresa, a zatim i na prostoru Bihaća, Cazina, Velike Kladuše, Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca. Kada je riječ o filmu „Garavica“, Radović je rekao da je ovo ostvarenje na 30 projekcija u regionu pogledalo više od 5.000 ljudi, te da je prikazano i u Roterdamu, dok je iskazano interesovanje da bude prikazano i u Parizu i Čikagu.

„Zainteresovanost je velika i ja sam jako zadovoljan. Sve to samo teče. Istina nađe put. Ništa nije isforsirano“, naveo je Radović. On je, međutim, iskazao žaljenje što na promocijama nije bilo više nastavnika istorije i srpskog jezika, kao ni odziva škola uopšte, iako bi za njih uvijek bila obezbijeđena mjesta.

Izvor: BEOGRAD, 28. APRILA /SRNA/