arrow up

Podijelite vijest:

Završeni razgovori o Stepincu, na Vatikanu poslednja reč

Završetkom dvodnevnog sastanka u Podgorici stavljena je tačka na radna zasedanja mešovite komisije Srpske pravoslavne crkve i Hrvatske biskupske konferencije koja razmatra ulogu nadbiskupa Alojzija Stepinca pre, za vreme i posle Drugog svetskog rata, piše današnja „Politika“.

Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac

Članovi komisije sastaće se još jednom u Rimu, 12. i 13. jula, kada će sumirati dosadašnji rad. Usaglašeni zaključci, ako ih bude bilo, poslužiće papi Franji u donošenju odluke o proglašenju Alojzija Stepinca za sveca.

Očekuje se da će predstavnici SPC tom prilikom zatražiti da razgovori o Stepincu budu nastavljeni, pre svega jer našim istraživačima i dalje nisu otvorena vrata vatikanskog arhiva, uprkos obećanju pape Franje da će to biti omogućeno.

Naši istoričari su, između ostalog, zatražili uvid u prepisku pape Pija Dvanaestog i Stepinca za vreme NDH.

Takođe, značajna su i pisma koja je u Vatikan slao papski izaslanik Markone.

Upućeni tvrde da je bez ovih dokumenta veoma teško steći pravu sliku o ulozi kardinala Stepinca u ustaškim zločinima u NDH.

Na sastanku u Podgorici, održanom u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja, članovi komisije su razgovarali na temu „Nadbiskup i kardinal Stepinac i komunistički progon od 1945. do 1960“.

Iako je najavljeno da će ovaj susret biti jedan od najmirnijih, za predstavnike Hrvatske biskupske konferencije ovaj deo Stepinčevog života veoma je važan jer na njemu grade priču o navodnom mučeništvu ovog nadbiskupa, koji je 1946. osuđen na 16 godina zatvora i prisilnog rada, kao i na gubitak građanskih prava, piše „Politika“.

Izvor: SPUTNJIK

Vezane vijesti:

O Stepincu – peti put

Vatikan krije istinu o Stepincu

Hrvatska redakcija Radio Vatikana zalaže se za „povijesni …

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​