arrow up

Podijelite vijest:

Zaustavite skrnavljenje srpskih spomenika

Veljun

Eparhija gornjokarlovačka na čelu sa svojim pastirenačalnikom Episkopom Gerasimom, sveštenstvom i vernim narodom izražava najdublju zabrinutost i zgražavanje povodom najnovijeg necivilizovanog i huliganskog,  verski i nacionalno motivisanog, ponašanja pristalica političke partije (HSP-a) Hrvatske stranke prava.

Vraćajući se iz Knina sa obeležavanja godišnjice vojne akcije „Oluja“, inače je od Haškog suda ova akcija okarakerizovana kao zločinački pothvat, autobus čakovačke družine haespeovaca, zaustavio se u Veljunu pokraj spomenika ubijenim srbima od hrvatskih ustaša maja 1941. Godine. Prišli su spomeniku razbacali cveće i ostatke sveća, a zatim se pomokrili po spomen-kosturnici, posle čega su na spomeniku ostavili slovo U ispisano sprejem.

Sa žaljenjem tvrdimo da je ovakvo ponašanje i skrnavljenje srpskih spomen-kosturnica iz II svetskog rata postalo tradicija hrvatskih nacionalista. Prisetimo se prvog takvog događaja i ponašanja nekolicine hrvata iz 2000 godine, kada se na istom spomeniku, pred televizijskim kamerama skinula Biserka Legradić iz Blagaja i pomokrila tvrdeći da u Hrvatskoj, sad kada je nezavisna, može da radi šta hoće.

Kako tada tako i ovaj puta niko od hrvatskih zvaničnika nije osudio takvo ponašanje svojih sunarodnjaka. Hravtski predsednik, vlada, policija, ministri, a i katolička crkva, svi od reda ćute. A ćutanje je znak odobravanja.  Posle ovog gromoglasnog ćutanja postavlja se pitanje imaju li srbi iz hrvatske pravo bar mrtvi u miru počivati ako ne živi? Kada se ovako ponašaju prema mrtvima šta mi živi da očekujemo? Ovo pitanje sam postavio čitavoj hrvatskoj javnosti ne samo političkim činiocima i vlasti. Tražimo osudu ovakvog ponašanja, ali ne ponašanja koja će se opet ponoviti, tražimo da se prestanu vređati mrtvi, jer kako onda kada su poklani, tako i danas nisu nikome ništa krivi, osim što su Srbi i nisu rimokatolici.

Izvor: SVEŠTENA EPISKOPIJA GORNJOKARLOVAČKA

 

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​