Zapis o toponimu Ćirina kuća

Na velikim geografskim kartama, čak i na onim vojnim što ih zovu specijalke, toponim Ćirina kuća u ataru sela Prebilovci uzalud ćete tražiti. Nema ga ni u istorijskim knjigama. To je jedan od desetak toponima na području Prebilovaca koji su ime posudili ili od imena ili od prezimena ljudi ovog starog naselja. 

Suhića ili Ekmečića gradina, toponimi kojih ima na kartama, svjedoče pored ostalog o starosti naselja na području današnjeg sela Prebilovci. Toponim Ćirina kuća postoji u pamćenju ljudi. I valjalo bi slovo o ovom toponimu prenijeti iz pamćenja ljudi u knjige koje imaju ambiciju da mlade naraštaje, što rastu na tom parčetu zemlje koji zovu „verige svijeta“, pouče šta se zbiva sa čovjekom i njegovim kada u drugog čovjeka i njegove uđe zlo.

Ćirina stvarna kuća, koja je zaslužna za ime toponima, mada je ruševina, još uvijek odoljeva zubu vremena.
Smještena sa desne strane puta na izlazu iz Prebilovaca ka zaseoku Grlić skoro je nevidljiva. Opasalo je šiblje. S naporom, puzeći ispod drače i višegodišnjih šipaka, stigosmo pred kuću. Zidine još odoljevaju vremenu. Na zidovima jedne od dvije prostorije u koje se ulazi iz dvorišta ostao malter.

Na lastavici zaraslu u bršljan nekoliko komada crijepa. Sve je urušeno ali je još uvijek vidljivo djelo domaćinske ruke.

Okućnica je dosta prostrana i da se primjetiti, premda je minulo više od pola vijeka, da je bila dobro isplanirana. Na pristojnoj daljini od nekadašnje stojne kuće tragovi građevina- štala i torova. Na svaku stranu urušeni tragovi zidova koje ovdje zovu duvari. Baščice zemlje od nekoliko kvadrata za struk kupusa rasštike, glavicu luka, čokot vinove loze a oko njih ogromne količine kamena. Duvari. Sve ovo, ipak, doživljava se kao spomenik čovjeku. Jer svaki ovaj kamen oko Ćirine kuće prešao je preko njegovih ili ruka njegovih predaka. I stajao je na svom mjestu do 4. avgusta 1941. godine. 

Tripko Ćirić

U knjizi profesora doktora Novice V. Vojinovića „Srpske jame u Prebilovcima – Genocid hrvatskih kleroustaša nad Srbima u Hercegovini“ na trideset i jednoj stranici objavljen je spisak žrtava iz Prebilovaca. To je, koliko se zna, najkompletniji popis ubijenih žitelja Prebilovaca 1941. godine.

Popis je rađen po domaćinstvima a objavljen je azbučnim redom sa prezimenom, očevim imenom i imenom žrtve, u slučaju udatih žena – žrtava zabilježeno je i njihovo djevojačko prezime. Ovaj jedinstveni popis nosi i podatke o starosti ubijenih, datum hapšenja (Vojinović je koristio termin datum odvođenja) kao i datum i mjesto pogibije sa opisom karakterističnih slučajeva mučenja i ubijanja nevinih njudi.

Na strani 466 čitamo da je Ćirić Tripko, pokojnog Save, nađen u Dolu ispod sela 5. avgusta 1941. godine „zaklan sa sinom u naručju“. Za njegove kćerke: Stanu (26), Joku (21), Daru (19) i blizankinje Savu i Radojku (17) piše da su „silovane i bačene u jamu“. Supruga Stana (rođena Nadaždin) i još četiri kćerke Tripka Ćirića – Ćire, Stoja (14), Slavojka (10), Neđa (8) i Angelina (5) skončale su život u jami. Sve su ubijene u istom danu 6. avgusta 1941. godine. Ćirin sin, saznajemo zahvaljujući ovom popisu stanovnika Prebilovaca, zvao se Slobodan i 5. avgusta 1941. godine bio je star samo tri godine.

05.03.2014. Vaso Bulut i Dušan J.Bastašić ispred kućom Tripka Ćirića

U ljetnoj sparini, tačno 65 godina poslije nasilnog i u istoriji nezabilježenog zločina nad čitavim jednim selom, napuštamo toponim Ćirina kuća. Uz snažno doživljeno koje tek treba opisati (da li će to biti moguće učiniti (!?), jer riječi su ovdje, kao i čovjek, nemoćne da iskažu ili opišu svu širinu i dubinu tragike Prebilovaca), u digitalnoj kameri nosimo sliku Ćirine kuće.

I pitanje sa lica mjesta; kada će se na ovom toponimu zaštiti ruševina takvom kakva je danas i postaviti obilježje da je tu živjela dvanaestočlana familija Tripka Ćirića Ćire čiji su se tragovi zatrli 1941. godine zajedno za još 50 familija iz Prebilovaca.

Dilema da li to treba učiniti nije prisutna. Međutim, u dilemi smo ko to treba učiniti u selu sa čijeg su ognjišta, u posljednjem ratu, ljudi protjerani a kuće zapaljene. Malobrojni su i nemoćni oni što su se vratili na rodno ognjište.

——

* Toponimi na području Prebilovaca koji nose ime po prezimenu ili imenu ljudi koji su ovdje živjeli kroz vrijeme i vijekove: Suhića gradina, Ekmečićeva gradina, Gojanov do, Jevrin kuk, Lasohanov grob, Milikića
bus, Krunuša (jaruga), Ždrakanovića jaz (tri toponima u Hutovu blatu). O srednjevjekovnim gradovima na Suhića i Ekmečića gradini postoji legenda o dvoje mladih o čijoj nesrećno završenoj ljubavi i danas svjedoči Đevojkin grob na Dijelima

Aleksa Dragić

Izvor: PREBILOVCI.NET

Vezane vijesti:

PREBILOVCI