Zagreb će morati da se zadovolji kopijama dokumenata o NDH

Pokušaji Zagreba da iz Beograda izvuče originalnu arhivsku građu u 340 kutija o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, gdje se nalaze i važni dokumenti o ustaškim logorima i zločinima ustaških policijskih i vojnih formacija, neće uroditi plodom, piše beogradska „Politika“.

Iako se u svojim zahtjevima da im se vrati građa, koju su partizani zaplijenili 1945. godine, predstavnici Hrvatske pozivaju na Aneks D Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2002. godine, hrvatski istoričari i institucije će morati da se zadovolje kopijama dokumenata, navodi list.

Direktor Arhiva Jugoslavije Milan Terzić smatra budalaštinama takve zahtjeve za predavanje istorijskih dokumenata budući da arhivski fondovi, pa i oni iz vremena NDH, ne mogu tek tako da se cijepaju i da iz njih uzima ko šta želi.

„Ako Hrvati hoće dokumenta, neka daju novac i mi ćemo im ih skenirati, kao što to rade Slovenci“, naveo je Terzić.

On je istakao da ne zna zbog čega je ova priča aktuelizovana jer je zvaničan stav arhivske struke u svijetu da se fondovi ne mogu „cijepati“.

Nekadašnji direktor Arhiva Jugoslavije Miladin Milošević potvrdio je da Hrvati odavno žele tu građu, ali da im je na njihovo pitanje kada će Srbija da je vrati, uzvraćao kontrapitanjem: „Zašto traže dokumentaciju kvislinške države s kojom formalno-pravno neće da imaju kontinuitet?“

Milošević je naglasio da dokumentacija iz prve ruke govori o zvjerstvima ustaša nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata.

Ključna dokumenta NDH čuvaju se u Beogradu, a najveći dio je u Vojnom arhivu, dok se nešto dokumentacije, koja još nije popisana, čuva i u Ministarstvu spoljnih poslova, ali i u Muzeju žrtava genocida.

Muzej jugoslovenske kinoteke čuva više od 200 propagandnih filmova NDH, takozvanih filmskih žurnala, a u Muzeju istorije Jugoslavije nalazi se i kolekcija od 120 gramofonskih ploča sa govorima Ante Pavelića, dok nešto od te građe postoji i u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu.

Direktor Muzeja žrtava genocida Veljko Đurić pretpostavlja da su partizani i prije ulaska u Zagreb, 8. maja 1945. godine, imali svoje ljude u gradu koji su ih obavijestili gdje su bila sklonjena državna i vojna dokumenta NDH.

Kako navodi Đurić, komunisti su u posjed lične Pavelićeve arhive došli kasnije, 1946. godine, vjerovatno preko sekretara Alojzija Stepinca.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Akcija „zarobiti istinu“: Hrvati bi da otmu od Srbije dokaze o zločinima ustaša

Zagreb želi da iz Srbije „izvuče“ arhivu o NDH