arrow up

Podijelite vijest:

Zafranović: “Bez oprosta za zločine ostaje prostor za mržnju”

Lordan Zafranović © Tanjug/ TANJA VALIC
Lordan Zafranović © Tanjug/ TANJA VALIC

Dok neko ne klekne u Jasenovcu i ne zatraži oprost za zločine kao što je to učinio Vili Brant u Aušvicu verujem da će ostati prostor za nove mržnje i ratove u regionu, kazao je Tanjugu reditelj Lordan Zafranović.

Jedan od najznačajnijih filmskih autora jugoslovenske kinematografije gost je Beograda gde prisustvuje dvodnevnoj konferenciji posvećenoj velikanu filmske kritike Ranku Munitiću u organizaciji Filmskog centra Srbije.

Zafranović ističe da je malo razočaran okolnostima koje koče snimanje njegovog “Djeca Kozare”.

“Do sada smo dva puta aplicirali na konkurs Filmskog centra Srbije i oba puta je naš film odbijen. Nismo dobili sredstva ali sam siguran da ćemo u narednom periodu nabaviti novac i početi snimanje ostvarenja “Djeca Kozare”. Verujem da će i Srbija naći način da nam pomogne, jer je reč o zločinima nad srpskom decom”.

On je siguran da bi njegov novi film imao veliki uspeh u inostranstvu.

“Taj film nam je itekako potreban danas. Migracije ljudi u celom svetu izazvane su užasnim ratovima, a stradanje dece Kozare u ustaškoj NDH je jedan od najmračnijih zločina u istoriji Evrope u kojoj danas živimo”, kazao je Zafranović.

Slavni reditelj će sutra biti gost beogradskog CZKD povodom obeležavanja 40 godina od snimanja njegovog filma filma “Okupacija u 26 slika”.

Osim njega u razgovoru sa publikom posle projekcije filma učestvovaće Tanja Bošković, Dušica Zzegarac, Ivan Klemenc, Frano Lasić, Borka Pavićević, Filip David i Srđan Vučinić.

Zafranović napominje da je film “Okupacija u 26 slika” u zreloj kinematografiji koja se borila sa različitim nivoima cenzure.

“Svakim filmom osvajali smo mali deo slobode u Jugoslaviji. Ipak nekoliko godina pre raspada jugoslovenska umetnička scena je dostigla vrhunac. Muzika, slikarstvo, književnost, film bili su plod epoha koja je stvorila okolnosti za izuzetna umetnička dela. Tako je nastala i moja “Okupacija u 26 slika” kazao je Zafranović.

Za sebe kaže da pripada grupi umetnika koja se zabrinula sedamedesetih godina prošlog veka da bi se zlo agresivnog nacionalizma moglo ponoviti u Jugoslaviji.

“Zato sam umetničkim krikom kakav je film “Okupacija u 26 slika” želeo da ukažem na tu opsanost. Sećama se svog zaročaranja vestima koje stižu iz Jugoslavije kada sam u Parizu završavao film “Testament” o suđenju Andriji Artukoviću minsitru u vladi NDH koji je potpisao rasni zakon kojim je bila otvorena paleta zločina nad nedužnim ljudima od strane ustaškog režima”, kazao je Zafranović.

Prema njegovim rečima, “Okupacija u 26 slika” je izuzetno aktuealn film i u današnje vreme.

“U Hrvatskoj se sete teme mog filma samo kada je obeležavanje neke godišnjice u Jasenovcu nače je sve pokriveno diplomatskim floskulama. Dok neko ne klekne u Jasenovcu i ne zatraži oprost za zločine kao što je to učinio Vili Brant u Aušvicu verujem da će ostati prostor za nove mržnje i ratove u regionu”, zaključio je Zafranović.

Izvor: B92

Vezane vijesti:

Lordan Zafranović za „Novosti“: Kapitalizam nas pojeo, nismo …

Lordan Zafranović: Čudi me da „Testament“ ne zanima Srbiju …

Zafranović: Film „Testament“ o NDH koga se Hrvatska plaši …

Lordan Zafranović: Pravio sam filmove za hrvatski narod i …

EKSKLUZIVNO Lordan Zafranović: U Hrvatskoj je …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​