arrow up

Podijelite vijest:

Zaboravljeni tragovi srpske vojske

http://jadovno.com/tl_files/ug_jadovno/img/prvi_svjetski_rat/vojnicko-groblje.jpg

Više od 6.000 srpskih vojničkih grobalja nalazi se u 50 država širom sveta. Samo u Makedoniji, ima ih nekoliko desetina. Nažalost, ni u godini u kojoj se obeležava stotinu godina od Velikog rata, gotovo ništa nije urađeno na njihovom uređenju.

 

Na srpskom vojničkom groblju na periferiji Bitolja, na metalnim krstovima
nema imena – samo brojevi. Iznad se nalazi kosturnica u kojoj su
posmrtni ostaci 4.400 srpskih vojnika stradalih u Gorničevskoj bici,
jednoj od najznačajnijih za proboj Solunskog fronta, i kosti ratnika iz
Balkanskih ratova.

O groblju brinu jedino predstavnici Srpsko-makedonskog društva. Na
prostoru od Bitolja do Kajmakčalana ima oko 75 pukovskih grobalja srpskih
neznanih junaka.

Predsednik Srpsko-makedonskog društva Dragiša Strahinjić procenjuje da bi relativno brzo mogla da se saznaju njihova imena.

“To zavisi od arhive. Ako su složni i ako otvore dokumenta, to je za
mesec dana”, kaže Strahinjić i poručuje Beogradu da se oduži Soluncima.

Tridesetak kilometara od Bitolja, u selu Baču nalazi se ruševina kuće u
kojoj je bila Vrhovna komanda srpske vojske i u kojoj je jedno vreme
boravio kralj Aleksandar.

Na pola puta od Bitolja prema Kajmakčalanu ima još jedno srpsko vojničko
groblje, u Skočiviru. Još jedan zaboravljeni trag srpske vojske u Prvom
svetskom ratu o kome brine samo srpsko-makedonsko prijateljstvo.

Put do vrha Kajmakčalana, lošiji nego pre Drugog svetskog rata. Ni Memorijalni kompleks nije u dobrom stanju.

“Zašto srpska deca ne dođu? Neka se organizuje ekskurzija, pa da vide ta
groblja”, kaže Strahinjić i ističe da na Kajmakčalanu viđa i Amerikance.

U traganju za neobeleženim i zapuštenim humkama, Društvu
Srpsko-makedonskog prijateljstva pomažu Udruženje ratnih dobrovoljaca
1912-1918. i Planinarsko društvo Kopaonik.

Svi oni se nadaju da će, jednog dana, na red doći i ekshumacija, kako bi Solunci počivali na jednom mestu.

 

Izvor: BigPortal

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​