arrow up

Podijelite vijest:

Vlasti u Bihaću od srpskog stratišta napravili zonu za zabavu!

Vlasti Bihaća napravile su od srpskog stratišta Garavice sportsko-rekreativnu zonu na kojoj se održavaju motociklističke trke, piše „EuroBlic“.

Predsjednik Zavičajnog udruženja „Una“ Boško Stojisavljević kaže da već godinama bezuspješno pokušava da od bošnjačkih vlasti u Bihaću dobije dozvolu da se lokalitet Garavica, kao jednog od najvećih stratišta srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu, na dostojan način obilježi i pretvori u spomenik od izuzetne kulturno-istorijske važnosti.
Umjesto toga, nadležni u tom gradu su, prema njegovim rečima, mesto na kojem su hrvatske i muslimanske ustaše za samo nekoliko ljetnjih mjeseci 1941. na najmonstruozniji način ubili više od 12.000 Srba pretvorile u sportsko-rekreativni centar i mjesto na kome se održavaju trke bajkera.

– Garavice nisu izletište i kulturni pejzaž, kako se navodi u sadašnjim zvaničnim dokumentima Grada Bihaća, već mjesto na kojem je poslije Donje Gradine zakopano najviše nevino ubijenih Srba u Drugom svjetskom ratu na teritoriji BiH – ističe Stojisavljević.

Skrnavljenje prošlosti

Dodaje da najbolju sliku odnosa vlasti Bihaća prema srpskim žrtvama ustaških zločina pokazuje to da da se, prema važećim propisima te lokalne zajednice, Garavice nalaze u nadležnosti Sportske dvorane „Luke“.

Predsjednik Udruženja građana „Istočna alternativa“ Vojin Pavlović šokiran je odlukom bihaćkih vlasti da mjesto stravičnog stradanja Srba pretvore u sportsko-rekreativnu zonu.

– Zamislite da nekom u Srpskoj za 10 ili 20 godina padne na pamet da Potočare pretvori u izletište i mjesto na kojem će biti održavane trke motociklista? Ne postoje riječi kojima bi se mogla opisati odvratnost i zgražavanje koje bi svako normalno ljudsko biće trebalo da osjeća zbog toga što se na najgrublji način skrnavi mesto na kojem su zakopane kosti nevino ubijenih – kaže Pavlović.

O razmjerama zločina koji se dogodio na Garavicama, kao i o sramnoj činjenici da su čak i mnogi Srbi nedovoljno upoznati o tom stratištu, prije nekoliko godina govorio je jedan od najpoznatijih srpskih istoričara i predsjednik Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu Srboljub Жivanović.

Odmah iza Jasenovca i Jadovnog

On je tada istakao da je, prema nezavisnim britanskim izvorima, na Garavicama kod Bihaća, za samo tri mjeseca 1941, ubijeno čak 14.500 Srba, što ovu lokaciju, odmah poslije Jasenovca i Jadovnog, stavlja na treće mjesto najvećih srpskih stratišta za vrijeme Drugog svjetskog rata.

– Skandalozno mali broj Srba zna za užase koji su se tamo dešavali. Sam Bihać nije mogao da ima toliko stanovnika koliko je na Garavicama pobijeno ljudi. Ustaše su išle duboko u Liku i okolna mesta po Bosni, odakle su dovlačili narod na Garavice i ubijali ga – govorio je Жivanović.

Komentar o statusu Garavica novinari su pokušali dobiti od gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića, ali se u njegovom kabinetu nisu javljali na telefonske pozive.
Mjesto od republičkog značaja

Na komemoraciji koja je prekjuče upriličena na Garavicama u znak sjećanja na ubijene Srbe, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će od sljedeće godine taj događaj biti uvršten u kalendar Vlade Republike Srpske, te da će područje Garavica biti proglašeno mjestom od republičkog značaja.

– Namjera je da se ovaj prostor, koji je oskrnavljen, uredi i da to bude državna manifestacija na kojoj će se okupiti veći broj ljudi. Izgradićemo ovdje spomen-crkvu sa spomen-pločom, koja će svjedočiti o ovom strašnom stradanju – obećao je Dodik.

(RTS)

Izvor: VIDOVDAN

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​