arrow up

Podijelite vijest:

Vlada Srbije prihvatila pravno neobavezujuću definiciju antisemitizma

Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 26. februara ove godine, na predlog Ministarstva spoljnih poslova usvojila Zaključak o prihvatanju pravno neobavezujuće definicije antisemitizma Međunarodne alijanse za sećanje na holokaust (IHRA).

Prema definiciji: „Antisemitizam je određeno viđenje Jevreja, koje se može izraziti kao mržnja prema Jevrejima. Retoričke i fizičke manifestacije antisemitizma usmerene su prema Jevrejima i pojedincima koji nisu Jevreji, odnosno njihovoj imovini, institucijama i religijskim objektima jevrejske zajednice”.

Tekst radne definicije antisemitizma je usvojen prvi put na plenarnom zasedanju IHRA 2016. godine. Definicija nije zakonski obavezujuća za državu i postupanje organa javne vlasti, ali može značajno doprineti prepoznavanju i utvrđivanju slučajeva antisemitizma i procesuiranja istih, kao i shvatanja javnosti o tome kako se antisemitizam manifestuje u 21. veku.

IHRA je međuvladina organizacija osnovana 1998. godine, kao Radna grupa za međunarodnu saradnju u oblasti obrazovanja, sećanja i istraživanja Holokausta. Osnovana je sa ciljem mobilizacije i koordinacije aktivnosti u obrazovanju, negovanju sećanja i istraživanju Holokausta.

Njegovo Preosveštenstvo Episkop Pakračko-slavonski g. Jovan po ustaljenoj tradiciji od 2016. godine učestvuje u radu redovnih zasedanja Međunarodne alijanse za sjećanje na holokaust (International Holocaust Remembrance Alliance – IHRA) koja se prošle godine održavala u Luksemburgu. IZVOR.

Od 2007. u fokus interesovanja i rada organizacije uključen je i genocid nad Romima i borba protiv antisemitizma. Na redovnom godišnjem zasedanju ITF (Lijež, Belgija, decembar 2012. godine) doneta je odluka da se Radna grupa za međunarodnu saradnju u oblasti obrazovanja, sećanja i istraživanja Holokausta ubuduće naziva Međunarodna alijansa za sećanje na Holokaust (International Holocaust Remembrance Alliance – IHRA). Republika Srbija je primljena u punopravno članstvo ove organizacije 2011. godine.

Izvor: Ministarstvo spoljnih poslova

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​