arrow up

Podijelite vijest:

Više od 6.000 Srba stradalih u Starom Brodu ne smije biti zaboravljeno (VIDEO)

U Starom Brodu kod Višegrada obilježena je 81 godina od zločina nad više od 6.000 Srba Sarajevsko-romanijske regije, koje su pobile ustaše Jure Francetića.

Višegrad - Stari Brod - pomen - Foto: SRNA

Višegrad – Stari Brod – pomenFoto: SRNA

Služen je parastos i položeni vijenci kod spomen-obilježja i cvijeće u rijeku Drinu. Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima dogodio se u proljeće 1942. godine, a skrivan je 66 godina. Slika dugih djevojačkih bijelih košulja koje se rasvjetavaju u nabujaloj Drini neprestano se vraća u sjećanje Milorada Ćebića, jednog od rijetkih preživjelih svjedoka ustaškog zločina u Starom Brodu.

– Ko je prešao, taj je ostao živ, a sve što je ovdje bilo na ovom mjestu je stradalo – ispričao je Ćebić.

Milorad se prisjeća da ko nije skončao u Drini, masakriran je.

Od kraja marta do početka maja te kobne 1942. godine nepregledne kolone Srba civila ušle su u Drinski kanal, odakle se većina nije nikada vratila.

– Otac je već poginuo, majka nas je dala u dom, dok mi je jedan brat preminuo od teške zaraze, mi smo se vratili u naše mjesto, dok je majka preminula 1945. godine – dodaje Ćebić.

Spisak mučki ubijenih Srba nije konačan. Istraživanja i podaci o ubijenoj djeci su frapantni.

– Popisano je 126 djece do godinu dana, od godinu dana do pet godina 407, i od pet do 14 godina 947 djece – navodi Dragan Vukotić, protojerej stavrofor.

Stradanje u Miloševićima jedno je od najbolnijih sjećanja ali i najvažnija istorijska lekcija za pokoljenja, koja žive u miru, u ratu stvorenoj Republici Srpskoj.

– Više je poginulo civila ovdje na jednom mjestu nego za vrijeme cijelog Odbrambeno-otadžbinskog rata – kaže Boško Tomić,  izaslanik Srpskog člana Predsjedništva BiH.

– Suština je da smo uspjeli da sačuvamo živalj i naša ognjišta. Stvorili smo Republiku Srpsku i na nama je da je njegujemo i pazimo u miru, kao što smo to radili u ratu – rekao je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Republike Srpske.

Okamenjeni spomenici u Drini, majke i djeca raširenih ruku puštaju posljednjii krik – vrisak kakav se ne čuje nigdje kao na Brodu, ne smiju se zaboraviti.

Izvor: RTRS

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​