USPAVANO PRAVOSUĐE BiH GODINAMA IGNORIŠE STRADANjE SRBA

Danas i sutra navršava se 21 godina od krvavog zločina koji su nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili pripadnici takozvane Armije RBiH, Teritorijalne odbrane RBiH i, posebno, zloglasnih paravojnih muslimanskih naoružanih formacija kojima su komandovali osvjedočeni predratni kriminalci, siledžije i šljam sarajevskog podzemlja

Pripremio: Ognjen BEGOVIĆ

U organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, u Istočnom Sarajevu i Sarajevu sutra će biti obilježena 21 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine, potvrdio je Srni ministar rada i boračko – invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić.

„Nažalost, ni poslije 21 godine, u Dobrovoljačkoj ulici, ali i na još nekoliko lokacija u Sarajevu gdje su napadnuti i stravičnom teroru izloženi vojnici JNA, niko nije odgovarao za to. Od ukupnog broja tadašnjih pripadnika JNA najveći broj je bio iz srpskog naroda. I pored više pokušaja da se tačno usmjeri aktivnost pravosudnih ograna na lica koja se povezuju sa ovim događajima, to se nije dogodilo“, istakao je Đokić.

On smatra da su pojedini nalogodavci ovog zločina, poput Jovana Divjaka, Ejupa Ganića i njima slučnih, prilično teatralno oslobađani odgovornosti.

„Zbog toga, svake godine 3. maja odlazimo u Sarajevo u nekadašnju Dobrovoljačku ulicu da svojim dolaskom na to mjesto, mjesto zločina, svjedočimo o zločinu i spriječimo da se on zaboravi i potisne u stranu. Naravno, našim odlaskom na to mjesto podstičemo uspavano pravosuđe koje i dalje ćuti i ne procesuira odgovorne za ovaj teški zločin“, naglasio je Đokić.

Prema njegovim riječima, tačno se zna ko su bili organizatori zločina u Dobrovoljačkoj, i naredbodavci i izvršioci.

„Ali, pravda u BiH, pa i ona međunarodna, još je selektivna i više se bavi i posvećena je pitanjima odgovornosti Srba za ratne zločine u ratu, a manje, ili, bolje rečeno, ni približno odgovornošću Bošnjaka i Hrvata za zločine koje su oni počinili nad srpskim narodom, civilima, policajcima i vojnicima“, zaključio je Đokić.

Šef Kluba srpskih delegata u Domu naroda parlamenta BiH Staša Košarac zatražio je nedavno od glavnog tužioca BiH Gorana Salihovića da
odgovori na otvorena pitanja u vezi sa zločinom u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, uključujući i pitanje pod kakvim pritiscima je nekadašnji tužilac Džud Romano, mjesec dana prije odlaska sa dužnosti, donio odluku da obustavi istragu protiv 14 lica osumnjičenih za zločin u Dobrovoljačkoj.

„Koji domaći i inostrani zvaničnici su, pritiscima ili na drugi način, uticali da tužilac Romano donese takvu sramnu odluku i kako je moguće da se tužilac Filip Alkok iz Velike Britanije, koji je slučaj Dobrovoljačka vodio do 2009. godine, samo nekoliko dana prije donošenja odluke o obustavljanju istrage protiv 14 lica sastao sa tužiocem Romanom u svojstvu branioca jednog od osumnjičenih“, navodi se u Košarčevom otvorenom pismu.

On je upitao Salihovića zašto Tužilaštvo nikada zvanično nije odgovorilo na prigovor MUP Republike Srpske na odluku tužioca Romana.

U ranijim izvještajima Tužilaštvu BiH, MUP Republike Srpske je navodio da napad 2. i 3. maja 1992. godine na objekte i pripadnike JNA, a posebno u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu predstavlja ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ranjenih i bolesnih, ratnih zarobljenika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja, kao i povrede zakona i običaja rata, koji je potom prerastao u bezočni, nehumani i planirani atak muslimanskih paravojnih jedinica na članove porodica vojnika, oficira i građanskih lica u bivšoj JNA.

Javnost u Republici Srpskoj sve ove godine ogorčena je zbog sporosti i neefikasnosti u procesuiranju zločina u Doborovoljačkoj ulici, iako su u istragama najčešće pominjana imena bila: Jovan Divjak, Ejup Ganić, Jusuf Pušina, Hasan Efendić, Zaim Backović Zagi, Dragan Vikić, Jovica Berović, Emin Švrakić, Damir Dolan, Jusuf Kecman, Ibrahim Hodžić, Dževad Topić zvani Topa, Fikret Muslimović, Rešad Jusupović, Ibrahim Hodžić, kao i neizostavni Ismet Bajramović Ćelo.

Napadom na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj, koja se početkom maja 1992. godine mirno povlačila iz Sarajeva, prema sporazumu i uz garanciju mirovnih
snaga UN na čelu sa generalom Luisom Mekenzijem, rukovodili su tadašnji član Predsjedništva BiH Ejup Ganić i rukovodstvo tadašnje Republike BiH. Iako je za bezbjednost vojnika garantovao tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, kolona JNA nije bezbjedno izašla iz Sarajeva, već je presretnuta i mučki napadnuta.

U periodu od nekoliko dana mučki su ubijena 42 pripadnika JNA, 71 je ranjen, dok ih je 207 zarobljeno. Prvi napad je izvršen 2. maja na Dom JNA, a sve kasarne JNA u Sarajevu bile su blokirane i pod opsadom muslimanskih paravojnih snaga koje su im isključili struju, vodu i telefone.

Bilans krvavog pira iznosi 42 ubijena vojnika i civila, i to u Domu JNA jedan, Radničkom univerzitetu „Đuro Đaković“ tri, na Skenderiji 14, Dobrovoljačkoj ulici devet i na drugim lokacijama u Sarajevu 13.

Prema nacionalnom sastavu ubijena su 32 Srbina, šest Hrvata, dva muslimana i dva Albanca, od toga 10 oficira, 28 vojnika i četiri građanska
lica na službi u JNA.

Struktura ranjenih izgleda ovako: Dom JNA 26, Radnički univerzitet tri, Skenderija tri, Komanda Druge vojne oblasti 30, Dobrovoljačka šest,
na drugim lokacijama 26 – dakle tada je ranjeno 71 vojno lice, od toga 10 oficira, četiri građanska lica i 28 vojnika JNA.

Prema programu ovogodišnjeg obilježavanja, sutra u 9.00 časova predviđeno je okupljanje građana ispred Spomen-crkve u Miljevićima, dok
je za 9.30 časova planiran polazak autobusa za Sarajevo pravcem Vraca – Grbavica – Skenderija – Dobrovoljačka ulica.

Od 10.00 do 10.30 časova mirnom šetnjom doći će se do mjesta polaganja ruža u Dobrovoljačkoj, gdje će biti prislužene svijeće.

U 11.00 časova predviđeno je polaganje vijenaca i prisluživanje svijeća na Spomen-krstu na Vojničkom groblju, u 11.15 obraćanje zvaničnika, dok će
u 11.30 časova početi duhovni program.

Prema riječima predsjednika Pododbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Velimira Dunjića za sada nema
nikakvih saznanja o eventualnim kontramitinzima ili nekim drugim okupljanjima građana Sarajeva sutra u Dobrovoljačkoj, kao što je bio slučaj prošle godine, kada su građanima srpske nacionalnosti koji su prislužili svijeće i položili cvijeće na mjestu stradanja svojih najmilijih, upućivane psovke i prijetnje

Izvor: