arrow up

Podijelite vijest:

U toku uređenje Nacionalnog parka “Sutjeska”(VIDEO)

U susret 75. godišnjici Bitke na Sutjesci, u Dolini heroja na Tjentištu u toku je veliko sređivanje najvećeg i najstarijeg nacionalnog parka u BiH-“Sutjeska”.

Tjentište Foto: RTRS
Tjentište Foto: RTRS

Stari sjaj biće vraćen i “betonskim relikvijama”, među kojima je i grandiozni spomenik, koji je više od 20 godina bio zapušten.

Grandiozni spomenik podignut je 1971.godine, od kada je i upisan kao jedan od najveličanstvenijih u svijetu.

Njegovog otkrivanja prisjeća se osamdesettrogodišnji Petar Ćosović koji je u to vrijeme bio omladinac u radnim akcijama.

– Ovdje je bilo takvo slavlje i tako raspoloženje kada smo ovo stvarali, kaže Petar.

Spomenik koji je isnpiracija mnogim umjetnicima, među kojima je i popularna brazilska grupa “Akordar”, od ljetos je doživio preporod.

Nakon prve tri faze obnavljanja i čišćenja koje finansira Vlada Republike Srpske, dobio je izvornu bijelu boju.

Dejan Pavlović direktor Nacionalnog parka “Sutjeska” ističe da će četvrta faza biti konzerviranje i prelaženje spomenika specijalnim silikonima koji će ga u potpunosti zaštiti u narednih trideset godina.

Projektovao ga je vajar Miodrag Жivković.

Zamišljen je ne samo kao spomenik mrtvima, već i živima sa brojnim porukama, senzibilnim tumačenjima i humanističkim navođenjima.

Devedesetogodišnji umjetnik još stvara u svom beogradskom ateljeu.

Od ideje do otkrivanja spomenika Miodragu Жivkoviću trebalo je tri godine.Uskoro će se maketa naći i na izložbi u Londonu.

– Izlagaću maketu izlivenu u bronzi ,fotografije i druge materijale i projekte, kaže Жivković.

Na proljeće će biti uređeni i prilazi spomeniku sa novim mermernim pločama.

U Memorijalnom kompleksu Dolina heroja od 1958. do 1975. godine osim spomenika podignuta je i spomen kosturnica i kuća.

Izvor: Radio Televizija Republike Srpske

Vezane vijesti:

Spomeniku u Dolini heroja vraćena bijela boja | Jadovno 1941.

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​