arrow up

Podijelite vijest:

Danas obilježavanje godišnjice egzodusa Srba iz Sarajeva

Godišnjica egzodusa Srba iz Sarajeva biće u Bijeljini obilježena danas, ispred spomenika na kojem su upisana imena 1.370 sarajevskih boraca i civila koji su živote ugradili u odbranu Republike Srpske.

Organizatori obilježavanja 22. godine od egzodusa Srba iz Sarajeva, zavičajno udruženje „Prijatelji Ilijaša“ u Bijeljini, na današnjoj konferencija za novinare u Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“
Bijeljina – udruženje Prijatelji Ilijaša

Organizator obilježavanja 22 godine od egzodusa zavičajno je udruženje “Prijatelji Ilijaša”, koje je i izgradilo veleljepni spomenik u porti manastira Svete Petke u Bijeljini.

Predsjednik ovog udruženja Milenko Zupur najavio je na konferenciji za novinare u Narodnoj biblioteci “Filip Višnjić” da će u 12.00 časova biti služen parastos palim borcima i civilnim žrtvama rata, položeni vijenci i kroz izložbu fotografija iz egzodusa evocirane uspomene na ovo stradanje Srba u Sarajevu.

“Iz Sarajeva je u Republiku Srpsku u egzodusu prešlo 120.000 Srba, a najmanje 5.000 njih živi u bijeljinskoj regiji”, rekao je novinarima jedan od osnivača udruženja “Prijatelji Ilijaša” Vlajko Lukić.

On je istakao da se njihov rad proteklih osam godina temelji na čuvanju identiteta i uspomena iz rodnog kraja, poštovanju srpskih žrtava kojima je podignut veleljepni spomenik u koji je do sada uloženo preko 300.000 KM, ali i na humanitarnom djelovanju.

Egzodus Srba iz Sarajeva uslijedio je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je pet opština Srpskog Sarajeva pripalo Federaciji BiH /FBiH/, a pet ih je podijeljeno između Republike Srpske i FBiH.

Ne želeći da žive pod hrvatsko-muslimanskom vlašću, Srbi su napustili grad koji su vojno odbranili uz ogromne žrtve, a napuštajući svoja imanja u egzodus su ponijeli i svoje mrtve.

Izvor: SRNA

Vezane vijesti:

Identičan egzodus Srba iz Sarajeva i Hrvatske | Jadovno 1941.

Egzodus početak nove epohe – Istočnog Sarajeva | Jadovno 1941.

Dodik: Jedna od najpotresnijih slika u novijoj istoriji srpskog …

NAJNOVIJE VIJESTI

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​