U Gradišci obilježena 16. godišnjica egzodusa Srba iz zapadne Slavonije

GRADIŠKA, 1. MAJA – Služenjem parastosa u hramu Presvete Bogorodice u Gradišci, polaganjem vijenaca na spomen ploču stradalim Srbima i spuštanjem vijenaca u rijeku Savu, danas je obilježena 16. godišnjica od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije u operaciji hrvatske vojske „Bljesak“ u kojoj je ubijeno i nestalo 283 lica srpske nacionalnosti.

Obilježavanju 16. godišnjice od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije prisustvovao je i predsjednik Republike Srpske /RS/ Milorad Dodik, koji je položio vijenac na spomen ploču stradalim Srbima iz zapadne Slavonije i spustio vijenac u rijeku Savu.

Vijence su položili i delegacije opštine Gradiška, Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije, organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS, šef „Veritasa“ Savo Štrbac, Boračke organizacija Gradiška, Udruženja ubijenih i kidnapovanih Srba sa Kosova i Metohije, Udruženja „Suza“ iz Beograda, kao i članovi porodica žrtava.

Predsjednik Dodik rekao je da je potrebna istina o događajima na području zapadne Slavonije i da zločinci moraju da odgovaraju za zločine dok su biološki živi.

Dodik je rekao da za zločine počinje nad Srbima u zapadnoj Slavoniji niko nije odgovarao. „Osnova naše borbe u ovom vremenu je upravo to da se na adekvatan način pricesuiraju zločini nad Srbima , koji su širom bivše Jugoslavije stradali, a za njih nema pravne ni moralne satisfakcije“, naglasio je Dodik.

Hrvatske oružane snage izvršile su 1. i 2. maja agresiju na Krajinu, odnosno na zapadnu Slavoniju, iako je to područje bilo od početka 1992. godine pod zaštitom međunarodnih snaga. U akciji „Bljesak“ ubijeno je i nestalo 283 lica srpske nacionalnosti, od čega 57 žena i devetoro djece do 14 godina, a iz zapadne Slavonije je protjerano 15 000 Srba.

Dok su Srbi bježali preko „mosta spasa“ na rijeci Savi prema Republici Srpsoj, Hrvatska vojska ih je gađala avionskim bombama, maljutkama iz helikoptera, topovskim granatama i snajperskim mecima. Ranjenici su gaženi tenkovskim gusjenicama ili dokrajčivani noževima.

Civili, koji nisu mogli ili nisu željeli napustiti svoja ognjišta, ako su imali sreću da prežive, smješteni su u logore za civile, a za to vrijeme pravoslavne svetinje i srpska imanja su opljačkana, opustošena i uništena. Oko 1 450 pripadnika Srpske Vojske Krajine je zarobljeno, većina na prevaru uz pomoć snaga UN, a hrvatski sudovi su osudili veliki broj Srba na dugogodišnje kazne zatvore za razne ratne zločine. Nekoliko desetina zarobljenika prošlo je višegodišnje specijalne torture u logoru „Lora“ u Splitu.

Haško tužilaštvu nikada nije otvorilo intenzivnu istragu za ovaj zločin, nego je zbog granatiranja Zagreba, kao odmazde za ovu hrvatsku akciju, tadašnji predsjednik RSK Milan Martić osuđen u Hagu na 35 godina zatvora.

Hrvatsko tužilaštvo je odbacilo jedinu podnesenu krivičnu prijavu za ratne zločine u ovoj akciji i to protiv generala Mladena Kruljca, koji je u to vrijeme bio komandant Treće gardijske brigade Hrvatske vojske. Odbačena je i prijava protiv vojnika Tomislava Abramovića, koji je po naređenju Kruljca snajperom ubio srpskog civila Miroslava Vučkovića iz Okučana.

Šesnaesta godišnjica od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije obilježena je u organizaciji Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije i opštine Gradiška.

Izvor: