fbpx
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž

Podijelite vijest:

U Beogradu služen parastos ubijenim Srbima Livanjskog polja

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za 1.600 Srba, koje su ustaše mučki ubile na pravoslavni praznik Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine u Livnu.

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu služen je parastos za 1.600 Srba, koje su ustaše mučki ubile na pravoslavni praznik Ognjenu Mariju 30. jula 1941. godine u Livnu
Beograd – parastos stradalim Srbima
Livanjskog polja

Parastosu, prvom u nizu koji će biti služeni u Srbiji i Republici Srpskoj, prisustovali su potomci i rođaci srpskih žrtava, kao i članovi Udruženja „Ognjena Marija Livanjska“, koje je organizovalo parastos.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja „Ognjena Marija Livanjska“ Gordana Dostanić rekla je da ovo udruženje obilježava godišnjice stradanja Srba iz Livanjskog polja, prikuplja podatke o njima, popunjava spiskove stradalih, ali da je pitanje da li će ikad ti sipskovi biti završeni.

Kada je riječ o rehabilitaciji NDH i ustaštva u Hrvatskoj, kao i ukidanja presude hrvatskom nadbiskupu Alojziju Stepincu, Dostanićeva je rekla da rehabilitacija nekog ko je imao značajnu ulogu u nasilnom pokatoličavanju srpske djece i uništavanju Srba na razne načine, više govori „o njima, nego o nama“.

„Svako radi svoj posao. Njihovo je da rade ono što smatraju da treba, to sve govori o njima. Mi na to ne možemo puno uticati, biće reagovanja države i Srpske pravoslavne crkve, ali ne verujem da će to promeniti stav onih koji su rešili da rehabilituju ustaštvo“, smatra Dostanićeva.

Vladimir Maljković, iz sela Donji Rujani, podno Dinare, gdje je bio veliki pokolj, naveo je da su ustaše više od 200 žena i djece, među kojima je i njegova majka, koja je tada imala deset godina, žive bacili u jamu Ravni Dolac.

„U našem selu je počinjen genocid, a 218 žena i djece bačeni su živi u jamu doboku 48 metara, gdje su proveli 42 dana“, rekao je Maljković, navodeći da su ustaše prethodno pokupile sve muškarce i pobili ih, a nakon toga su ubili žene i djecu.

Povodom ukidanja presude Stepincu, koja otvara put za njegovu rehabilitaciju, Maljković je rekao da je to zlo i ponovni udar na srpske žrtve, koje „ponovo bacaju u jame“.

Od juna do početka avgusta, a najviše uoči i na praznik Ognjene Marije 1941. godine ustaše su pobile više od 1.600 Srba Livanjskog polja, od tek rođenih – do starih i nemoćnih.

Među prvima su, prema matrici Nezavisne Države Hrvatske, pobijeni ugledni livanjski Srbi, sveštenici, ljekari, advokati, trgovci da svojim autoritetom ne bi stali na čelo otpora strašnom teroru, a zatim su u šumi Koprivnica pobijene i njihove porodice.

U Osnovnoj školi u Čelebiću ubijeno je na Ognjenu Mariju 40 djece. Tijela poklanih bačena su u rupe iz kojih se ranije vadio šljunak, na mjestu zvanom Barjak, a tamo počivaju i danas.

Na Ledini kod sela Prolog ubijeno je 500 srpskih domaćina.

Veliki broj Srba živi su bačeni u kraške jame duboke i preko 40 metara, a samo u jamu Ravni Dolac bačeno je 214 žena i djece, gdje su umirali danima.

U jamu Bikušu, iznad sela Čelebić, bačeni su većinom odrasli muškarci, vezani žicom i kanapom dok je u jamu Kamešnice i Tušnice bacana nejač iz okolnih srpskih sela.

U ljeto te 1941. godine zatrte su kompletne porodice, a u nekim selima nije ostao nijedan Srbin.

Pomen stradalima biće služen sutra u Crkvi Svetih Kirila i Metodija u Novom Sadu, a 29. jula, u Crkvi Svetog Jovana Bogoslova u Banjaluci.

Na sam dan stradanja, u ponedjeljak, 30. jula, pomen će biti služen u Spomen-kapeli Svete velikomučenice Marine u Livnu, a 3. avgusta na groblju u Čelebiću.

Izvor: SRNA

 

Vezane vijesti:

Godišnjica: 12. – 22. jula 1941. – Stravični zločini nad Srbima livanjskog polja

Poziv: Parastos u Čaprazlijama kod spomenika, 31. jula

Sećanje na stradale: Prve srpske žrtve iz grada Livna 1941. godine

 

Podijelite vijest:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani bez upozorenja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pratite nas na društvenim mrežama: