arrow up

Velebitski ustaški ustanci

Prema popisu stanovništva iz 1931. godine u Lici je bilo 96.468 ili 55.4% Srba i 77.745 ili 44.6% Hrvata. Po istom popisu na području tadašnjeg sreza Gospić od 34.060 stanovnika bilo je 16.611 ili 48% Srba. Na području tadašnjeg sreza Perušić, od 19.760 stanovnika bilo je 3.234 ili 16.4% Srba. Nakon osamdeset godina, prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području grada Gospić (isto područje kao nekadašnji srez – Đ.P.), od 12.745 stanovnika ima 609 ili 4.78% Srba a na području opštine Perušić (isto područje kao nekadašnji srez – Đ.P.) od 2.638 stanovnika ima 244 ili 8.49 %  Srba. U ovih osamdeset godina (težišno od 1941. do 1995.) turbulentnih zbivanja

Grubišno Polje, 28. septembar 1942. – Masovni zločin na Trandlerovoj djetelini

Krajem septembra 1942. godine počela je neprijateljska ofanziva na Bilogori u kojoj je učestvovalo 5.000 hrvatskih ustaša, domobrana i Nijemaca. U Grubišnom Polju je 28. septembra 1942. godine ubijeno 69 ljudi, u Malom Grđevcu 62, Sibeniku 87, Velikoj Peratovici 67, Topolovici 66, Gakovu 48, Maloj Peratovici 37, Brzaji 32, Velikoj Dapčevici 31, Maloj Dapčevici 32 i Lončarici 15 ljudi. Neprijatelj je tada u logore, jasenovački i sisački, otjerao 3.000 stanovnika, uglavnom žena, staraca i djece, od kojih se vratio vrlo mali broj. Broj Srba sa Bilogore bio je više nego prepolovljen likvidacijom 487 muškaraca na Jadovnu i ostrvu Pagu početkom jula 1941. godine, iseljavanjem 2.500 ljudi u Srbiju, te odvođenjem

Жarko Vidović: Naše „komisije“ čekale, do dana današnjeg, da svedoci Jasenovca poumiru!

Proboj iz Jasenovca su izvršili zanatlije. Shvatali su da im je to jedini spas, jer su saznali za naredbu da budu poubijani, kao jedini preživeli svedoci. Zatočenici („logoraši“) rade, dok mogu, samo „grobarske poslove“. Doduše, tu u blizini su i barake. Ali u njima su samo zanatlije – svejedno da li Srbi, Jevreji, Muslimani ili Hrvati! Oni žive u barakama, u kojima su i radionice, redovno dobijaju hranu, jer su njihovi zanatski proizvodi i usluge neophodni ustaškom garnizonu i domobranu. Među zanatlijama i stručnjacima je i doktor Zec, pa čak i neki sarajevski Jevreji, „zanatlije“. To je značajan momenat čuvenog „Proboja“, aprila 1945, o kojem se, iz posebnih ideoloških razloga,

S. Avramov: Negiranje naših žrtava već jako iritira Srbe, osnivamo Memorijalni centar

Pred kraj života, prof. dr Smilja Avramov je bila svjesna snažnog i kontinuiranog procesa izvrtanja i negacije istine o Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane NDH. Angažovala se oko ideje o formiranju Memorijalnog centra za srpske žrtve. Smatrala je nemogućim da se u Beogradu, na mjestu Starog Sajmišta formira Memorijalni centar jevrejskih žrtava jer se, kako je rekla, zna koliko je tamo Srba stradalo. Danas, kada je očito da se na tom mjestu podiže Muzej Holokausta a da Srbi nisu smogli snage, pameti i istorijske odgovornosti da podignu Muzej Pokolja, vrijedi se podsjetiti njenih riječi. OVAKO JE GOVORILA SMILJA AVRAMOV Bez obzira na stvarnost da su Srbi balkanski narod

Kako su Srbi čuvali i sačuvali Hrvatsku (FOTO)

Od graničara u Vojnoj krajini u austrijskom carstvu do partizana u Drugom svetskom ratu. Štiteći granice Beča, štitili i granice hrvatskog naroda. U Šestoj ličkoj partizanskoj diviziji bilo je čak 96 odsto Srba. Skandal koji je ne tako davno izbio na konferenciji u Zagrebu o nestalima licima, kada je pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić izrekao niz uvreda na račun Srbije i rekao da sve zlo u regionu dolazi iz Beograda, što je primoralo Veljka Odalovića, generalnog sekretara Ministarstva spoljnih poslova Srbije, da napusti ovaj skup, po ko zna koji put otvara pitanje srpsko-hrvatskih odnosa. Hrvatska ponovo gori. Ne samo po dalamatinskom kršu. Gore strasti zapaljene pre mnogo decenija i

Paška plava grobnica (VIDEO)

Da se stravični zločini iz prošlosti, od strane Nezavisne Države Hrvatske nikada ne zaborave, potrudili su se još jednom članovi Udruženja „Jadovno 1941.“ koji su postavili Časni krst na rtu Slana ostrvo Pag, a nakon toga, kako i dolikuje  parastosom obilježili godišnjicu ovog svirepog čina. Ovo je bio osmi po redu Časni krst, koji su postavili članovi Udruženja „ Jadovno 1941.“ , a kretali su se  identičnim putem, kao  Srbi i Jevreji te kobne noći između 14. i 15. avgusta 1941, da bi došli do krajnjeg odredišta, na sveto mjesto gdje je postavljen krst. Istorija će opominjati i pričati istinu, a ona svjedoči da je tu  ubijena najmanje 791 osoba,

Nevjerovatna sudbina Srbina koji je umakao ustaškom nožu (VIDEO)

Nevjerovatna sudbina Srbina iz sela Donji Pridjel kod Doboja satkana je od boli, tragedije, ratnog zločina, gubitka identiteta i ipak – srećnog kraja. Kao dvogodišnjak pretekao je ispred ustaškog noža, dvije decenije živio je pod nametnutim muslimanskim imenom i prezimenom. Ekskluzivno za Pečat govori o životnoj potrazi za izgubljenim srpskim korijenom, identitetom i iznosi sumnju da su stotine i stotine srpske siročadi nakon Drugog svjetskog rata izgubile sopstveni i silom prilika prigrlile drugi nacionalni identitet. Izvor: RTRS

Majku su mu zaklale ustaše, uzela ga muslimanska porodica: Nisam ja Omer, već…

Nisam ja Omer Sinanović, već Dragoljub Blagojević! Tačno je da sam, najpre, od rođenja pa do 23. meseca života bio Dragoljub, dok mi ustaše ne zaklaše majku. Potom sam sve do 24. godine bio Omer, a od tada sam ono što i jesam – Dragoljub. Ovim rečima nekadašnji pitomac Državnog dečjeg doma u Tešnju nedaleko od Doboja u BiH odgovorio je na najavu da će se prusutnima na promociji knjige „Državni dečji dom Tešanj (1946-1959)“ Jasmina Mandžukića, na Starom gradu tešanjske tvrđave, obratiti Omer Sinanović. Krepki, sada 80-godišnji Dobojlija ispričao je da majka Cvijeta kobnog 9. decembra 1941. nije uspela da umakne krvnicima Jure Francetića. Sa pelenom u ruci pronađena

Zločini komunista i dalje nekažnjeni: „Pasje groblje“ kod Kolašina čeka pravdu

O ovom zločinu i dalje se ćuti. Nema istraživanja, zvanične osude, dostojnog obilježavanja. Kako rekosmo na desnoj obali Tare je u naše vrijeme izgrađen sportski centar, a današnji komunisti vjerovatno smatraju da su se time „odužili“ svojim ideoološkim precima u  potiskivanju svijesti o krvavom Badnjem danu iz 1942. godine. O zločinima komunista u Crnoj Gori se ne govori, a imalo bi se šta, jer su njihovi tragovi brojni. Aktuelni režim zadojen komunističkom ideologijom o tome ne želi ni da čuje, uporno zatvara oči nad očiglednim dokazima i brojnim svjedočenjima. Štaviše. čak i pokušava da uništi svako sjećanje na zločine svojih ideoloških predaka, pa na tim stratištima gradi sportske centre i

Dobrila Kukolj

Monodrama ,,Tuga koja traje cijeli život“ u Subotici

Dvanaesta manifestacija „Dani Srpske u Srbiji“ biće svečano otvorena 20. septembra u Narodnom pozorištu u Beogradu, a programi iz Srpske biće predstavljeni u 12 gradova Srbije. U Subotici će biti izvedena monodrama „Tuga koja traje cijeli život“, koja je ove godine izvedena u Donjoj Gradini na Dan sjećanja na proboj logoraša iz koncentracionog logora Jasenovac, jednog od najvećih i najstrašnijih logora smrti u Evropi koji je postojao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine. Izvor: JUSP Donja Gradina

veritas2.jpg

Saopštenje povodom godišnjice stradanja rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Zbora narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske 21. septembra 1991. godine, ispred mosta na rijeci Korani u Karlovcu, zaustavili su dva vojna kamiona u kojima su se, iz kasarne “Mekušje” u kasarnu “Logorište”, prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, koji su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje. Odmah po predaji, jedna grupa zarobljenika, uglavnom aktivnih pripadnika JNA, odvežena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika srpske nacionalnosti, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, sprovođena je pješice preko Koranskog mosta. Čim su stupili na most, pojavila su se uniformisana lica sa fantomkama na glavama i nad njima

Srboljub Жivanović: SRBE U JASENOVCU KUVALI ЖIVE U KAZANIMA ZA SAPUN

Doktor Srboljub Жivanović, patolog koji je 1964. predvodio ekshumacije u Jasenovcu, priseća se za Srbija Danas najpotresnijih detalja svog istraživanja. Srboljub Жivanović (83) je po objavljivanju izveštaja svoje komisije 1964. godine morao da pobegne iz Jugoslavije pošto se komunističkim vlastima nije dopalo to što je utvrđeno da je u sistemu logora Jasenovac ubijeno više od 700.000 Srba. – Savez boraca Hrvatske i Savez boraca BiH tražili su 1962. godine da se nešto uradi po pitanju tačnog preobrajavanja žrtava u sistemu logora Jasenovac. Jugoslavija je tada bila i pod snažnim pritiskom Zapadnih zemalja da se ustanovi tačan broj žrtava Drugog svetskog rata u Jasenovcu, jednom od najsmrtonosnijih nacističkih logora u Evropi,

Hrvatski napadi na JNA 1991. godine

U septembru 1991. godine, hrvatske paravojne snage i naoružani civili napali su kasarne i ostale objekte Jugoslovenske narodne armije stacionirane u Hrvatskoj. Najžešći napad je usledio nakon što su iz jedinica JNA otpušteni vojnici najobučenije septembarske generacije vojnika i mornara na odsluženju vojnog roka. Hrvatska vlast je već 27. 12 .1990. godine napravila plan napada na objekte JNA, pod nazivom „Zarobiti vojarne”. Operacionalizacija tog plana predviđala je oružane napade na kasarne sa već spremnih 60.000 naoružanih i obučenih ljudi uz propagandno dokazivanje svetu da je Hrvatska napadnuta, kako bi Hrvati dobili moralno i političko opravdanje i podršku za oružanu secesiju. U planu je procenjeno da će sva borbena tehnika JNA

Jasenovac spomenik

Poricanje i tišina

U srpnju smo pisali kako su predstavnici izvršne vlasti minirali izložbu s Memorijalnim muzejom Holokausta u Vašingtonu jer je na jednom panou trebalo pisati da je u NDH provedeno genocidno nasilje nad Srbima. Kao pasivni promatrači i aktivni suučesnici u tome su sudjelovali predstavnici hrvatske delegacije IHRA-e, čija je supredsjedateljica bila Sara Lustig, koja je nedavno imenovana v. d. ravnateljicom JUSP-a Jasenovac. Piše:  Hrvoje Šimičević Prošle godine hrvatsku vladu je dopala čast da ugosti rotirajuće predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA), najvažnijim svjetskim međudržavnim tijelom koje je osnovano za jačanje i promicanje obrazovanja, sjećanja i istraživanja Holokausta. Najavljujući domaćinstvo, tadašnja zamjenica šefice hrvatske delegacije pri IHRA-i Sara Lustig dodatno je

MIRKO CREVAR: Kako sam preživio pokolj u Crevarima na Kordunu

Mirko Crevar je rođen 1925. godine u Vrginmostu, od oca Miloša (Mile) i majke Anice iz Slavskog Polja rođene Samardžija. Bilo ih je petoro djece, najstarija sestra Mirka, brat Đuro sestre Danica i Katarina, Mirko i najmlađi od njih je brat Petar. Mirko Crevar je bio svjedok pokolja u Crevarima kada su ustaše pokupile u noći 10. na 11. avgust 1941. redom žene i djecu i odveli ih na željezničku stanicu. Tu su živjela 143 stanovnika u 23 domaćinstva. Najmlađi među njima imao je nešto više od godinu dana, a najstarija žena Petra Crevar oko 75 godina. – Ujutro su pripucali dok su svi spavali. Ja tu noć nisam htio

NAJNOVIJE VIJESTI

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko settlement He testifies: I was born on 7 January 1937

REVIEWS

THE WITNESSES OF HELL t came the end of silence about the

SUMMARY

Regardless the possible reactions on this book, the author ascertains a tragic

PREFACE

Tracing for the real and not conspicuous title for this book I

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.