arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
veritas.jpg

Saopštenje povodom godišnjice likvidacije rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu (21.09.1991.)

Dana 21. septembra 1991. godine pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Zbora narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske, ispred mosta na reci Korani u Karlovcu, zaustavili su dva vojna kamiona u kojima su se iz kasarne „Mekušje” u kasarnu „Logorište” prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA, koji su, nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, odložili oružje. Odmah po predaji, jedna grupa aktivnih pripadnika JNA odvezena je u Karlovac u prostorije policije, a druga grupa, od 17 rezervista sa Korduna, sprovođena je pešice preko Koranskog mosta. Čim su stupili na most, pojavili su se uniformisani ljudi s fantomkama na glavama i počeli „krvavi pir” nad rezervistima u kojem

Zna se ko su zločinci a kazne nema ni posle 30 godina

Navršila se 31 godina od zločina hrvatskih jedinica nad Srbima u Mašićkoj Šagovini, u Hrvatskoj, kada je likvidirano najmanje 55 Srba, a za ovaj zločin još niko nije odgovarao ni pred domaćim niti pred međunarodnim sudovima, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas”. U saopštenju se napominje da su u noći između 18. i 19. decembra 1991. pripadnici 108. i 121. brigade „Zbora narodne garde” i specijalci iz grupe „Svileni”, ukupno 363 vojnika, izvršili pešadijski napad na srpsko selo Mašićka Šagovina kod Novske, na obroncima Psunja. Selo je branilo oko stotinak pripadnika Teritorijalne odbrane iz ovoga i susednih srpskih sela i dobrovoljaca iz Srbije. Hrvatske „zenge” su u toku dana, zahvaljujući

Savo Štrbac: Zločin u Uzdolju – kontradiktornost državnog interesa

Ustavni sud Republike Hrvatske po prvi put potvrdio da je istraga zločina nad Srbima počinjenih u „Oluji” bila neefikasna. Nažalost, Ika Šare nije dočekala ovu makar i „Pirovu pravdu” pošto je u međuvremenu preminula. Nadu da će hrvatski sudovi u budućnosti „kontradiktornost državnog interesa” početi tumačiti u korist oštećenih i kad su u pitanju srpske žrtve, daju ono troje sudija sa izdvojenim mišljenjem. Ustavni sud Republike Hrvatske (US RH), u sastavu od 12 sudija, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula Ika Šare iz Australije, na sednici održanoj 26. oktobra  2021. doneo je odluku kojom se utvrđuje da je neprovođenjem efikasne istrage smrti njenog oca, Miloša Ćosića, u proceduralnom aspektu

28 godina od nekažnjenog ubistva Srba u vozu kod Gline

Juče se navršilo 28 godina od podmetanja mina pod voz kod Gline u Hrvatskoj pun srpskih civila kada je ubijeno troje ljudi, a 28 ljudi, uglavnom žena i djece, teško ili lakše ranjeno, saopštio je Informaciono-dokumentacioni centar “Veritas”. Iz “Veritasa” ističu da do danas za ovaj zločin niko nije odgovarao ni pred domaćim, ni pred međunarodnim sudovima, a da je, kako stvari stoje, mala vjerovatnoća da će za njega bilo ko ikada odgovarati “možda i zbog toga što su sve žrtve srpske nacionalnosti”. Eksplozija voza, koji je bio pun putnika, a najviše je bilo žena i djece, koji su od Vrginmosta putovali na pijacu, dogodila se 14. jula 1993. godine

Kupreški Srbi preživjeli golgotu prije 29 godina

Dokumentaciono informacioni centar “Veritas” saopštio je da se navršava 29 godina od kada su pripadnici ZNG, HOS-a i HVO ubili 54 srpska civila i teritorijalca na prostoru Kupresa, a u logore u zapadnoj Hercegovini i Hrvatskoj odveli 150 Srba, koji su u njima ubijani, mučeni i prošli pravu golgotu. Iz “Veritasa” podsjećaju da su hrvatske jedinice napad na srpska sela na kupreškoj visoravni započeli 3. aprila 1992. godine, a da su do 6. aprila zauzele sva srpska sela, uključujući i opštinski centar. U saopštenju se ističe da su Hrvati 6. aprila u restoranu firme “Kvalitet” u Kupresu sakupili šezdesetak pripadnika Teritorijalne odbrane i civila i odmah po predaji, pred ostalim

Savo Štrbac: Raja iz Vukovara

Upoznao sam i Ivana Atanasijevića, zvanog Iko (1961), od oca Hrvata i majke Srpkinje, koji je ratovao na srpskoj strani. Na „Ovčaru” je došao da izvuče brata Mišela, koji je ratovao na drugoj strani. U poslednjih petnaestak godina, na različitim mestima i u različita vremena, upoznao sam ratnike iz Vukovara sa obe strane fronta, koji su pre rata devedesetih živeli u istom kraju, većina i u istoj ulici, i međusobno se poznavali i družili. Milana Lančužanina zvanog Kameni (1963), Srbina i po ocu i majci, upoznao sam na suđenju u slučaju „Ovčara” pred Specijalnim sudom u Beogradu, koje je počelo 2006. Bio sam njegov izabrani branilac. Optužba ga je teretila

veritas2.jpg

DANAS 27 GODINA OD POGIBIJE I RANjAVANjA SRBA U VOZU KOD GLINE

Danas se navršilo 27 godina od kada je, naišavši na minu blizu mosta južno od Gline, eksplodirao voz u kojem su se nalazili srpski civili i u kojem su na licu mjesta izgorjele Maca Dančula /70/ i Soka Roknić /43/, a oko 30 civila teško ranjeno, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”. Istog dana je u glinskoj bolnici višestrukim teškim povredama podlegao i Janko Radujković /70/. Pero Gvojić /36/ je u eksploziji ostao bez obje noge, Janko Jakšić /34/ je izgubio jednu nogu, kao i Đuro Jakovljević /44/, dok je oko 25 putnika, uglavnom žena i djece, teže i lakše izranjavano. Među ranjenima je bila i četrnaestogodišnja Zorana Roknić, kćer

Savo Štrbac: Sećanje na NATO zločin u Surdulici

Oni koji su naređivali ili ubijali starce i decu po staračkim domovima i izbegličkim kampovima, za počinjeni zločin moraju i odgovarati. U toku noći 30/31. maja 1999. NATO avioni u „humanitarnoj misiji”, nazvanoj „Milosrdni anđeo”, u Surdulici su bombardovali Gerontološki centar, Sanatorijum za plućne bolesti i paviljon u kojem su bile smeštene izbeglice iz Republike Srpske Krajine. Tom prilikom je ubijeno 20, a povređeno 88 osoba. U zapisniku o uviđaju, koji je trajao od 1. do 3. juna 1999, zavedenim kod Opštinskog suda u Surdulici, pod brojem Kr.113/99, utvrđen je identitet 16 „skupova delova leševa”: Malobabić Milena, rođ.1979. u selu Gornji Sjeničak, opština Vojnić; Malobabić Bosiljka rođ.1946. u selu Ključ,

Savo Štrbac: Koketiranje hrvatskih predsjednika s ustaštvom

Prvomajski medijski događaj u regionu je svakako napuštanje hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića skupa u Okučanima povodom godišnjice akcije “Bljesak” zbog toga što su neki od učesnika u protokolu nosili crnu majicu sa oznakama HOS-a na kojoj je ispisan i ustaški pozdrav “Za dom spremni”. Ne pamtim da je neki predsjednik bilo koje druge države napustio skup koji organizuje njegova država i to za vrijeme intoniranja državne himne. Nisam pročitao ili čuo ni da se nešto slično desilo u bilo gđe i bilo kada. Zbog toga bi ovaj događaj, pored političkog, mogao imati i značaj za Hrvate u procesu suočavanja sa prošlošću, koja nije daleko odmakla. A ima li i za

veritas2.jpg

Savo Štrbac: USTAVNA “POBUNA” U VRIJEME PANDEMIJE

Ovih dana dobio sam odluku Ustavnog suda Hrvatske (Broj: U-III-3521/2018 od 10. marta 2020) kojom se ustavna tužba Nedjeljka Blagojevića odbija u dijelu koji se odnosi na povredu prava na pravično suđenje a odbacuje u dijelu koji se odnosi na povredu prava na život, koja prava garantuje i Ustav RH i evropska Konvencija o zaštiti ljudskih prava. Podnosilac ustavne tužbe je Srbin, koji je do 1. maja 1995. živio u SAO “Zapadna Slavonija”, čiji je sin Tihomir (25) ubijen 28. aprila 1995. na benzinskoj pumpi kod motela “Slaven” u blizini Nove Gradiške, pored autoputa Beograd – Zagreb (nekada put “bratstva i jedinstva”), gdje je došao po gorivo. Ovo ubistvo je

“VERITAS”: Nekažnjena golgota kupreških Srba iz 1992. godine

Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” istakao je da ni poslije 27 godina niko nije odgovarao za golgotu kroz koju su prošli Srbi na Kupreškoj visoravni iako su poznata imena svih žrtava i više od stotinu učesnika u njihovom stradanju. Iz “Veritasa” su napomenuli da su hrvatske jedinice sastavljene od pripadnika Zbora narodne garde /Zenge/, Hrvatskih odbrambenih snaga /HOS/ i Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ 3. aprila 1992. godine napale srpska sela na Kupreškoj visoravni, uključujući i centar Kupresa, jer sa srpske strane nije bilo organizovane odbrane. Prema navodima “Veritasa”, hrvatske jedinice su za nekoliko dana ubile 54 srpska civila i teritorijalca, a oko 150 odvele u logore po zapadnoj Hercegovini i Hrvatskoj u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.