arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2019.

21. jun 2019.

Kod Šaranove jame na Velebitu,  15. juna je služen parastos jadovničkim žrtvama i desetu godinu za redom obilježen Dan sjećanja na Jadovno i 78 godina od stradanja više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag u Pokolju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. Piše : Milomir SAVIĆ Parastosu i osveštanju obnovljene spomen ploče ubijenim Srbima iz Sremskih Karlovaca kojeg je služio sveštenik Eparhije gornjokarlovačke, paroh Smiljanski Dragan Mihajlović, prisustvovali su potomci žrtava i brojni hodočasnici. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić nakon parastosa poručio je da je potrebno više raditi na razvoju kulture sjećanja i izgradnji svijesti srpskog naroda o onome šta se desilo

U BEOGRADU SLUŽEN POMEN SRPSKIM ŽRTVAMA NA MILjEVAČKOM PLATOU

21. jun 2019.

Pomen povodom 27 godina od ubistva Srba na Miljevačkom platou, kod Drniša u Hrvatskoj, služen je danas u Crkvi Svetog Marka u Beogradu. Pomenu su prisustvovali predstavnici udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske, članovi Udruženja porodica nestalih i poginulih lica „Suza“, koji su istakli da 27 godina čekaju na ekshumaciju i identifikaciju, kako bi dostojno sahranili svoje stradale u porodične grobnice. Nakon parastosa, predstavnici Udruženja i prisutni građani položili su Tašmajdanskom parku vijence i cvijeće kod spomenika ubijenim Srbima u ratovima devedesetih godina prošlog vijeka. Na području Miljevačkog platoa, kod Drniša, 21. juna 1992. godine dogodio se monstruozan zločin nad srpskim pripadnicima teritorijalne odbrane, u prisustvu pripadnika Misije UN – Unprofora.

Jevrejska opština Zagreb: ‘Spomenikom žrtvama Holokausta želi se prikriti istina o stradanjima u NDH’

19. jun 2019.

Jevrejska opština Zagreb (ŽOZ) zatražila je poništenje „sramotne“ odluke o podizanju spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu jer smatraju da se time želi prikriti istina o stradanjima Jevreja u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH). U ŽOZ-u smatraju da se podizanjem spomenika žrtvama Holokausta želi prikriti prava istina o stradanjima Jevreja na području Nezavisne države Hrvatske (NDH) te da se značaj i težina zločina nad više desetaka hiljada njihovih članova pobijenih temeljem rasnih zakona u periodu od 1941. do 1945. godine želi umanjiti temom koja obuhvata šest miliona Jevreja pobijenih diljem svijeta. Napominju kako su sugerisali podizanje spomenika žrtvama Holokausta u NDH, kojim bi se izrazio pijetet stradalima na ovim prostorima te kako

Na proljeće premijera filma „Dara iz Jasenovca“

19. jun 2019.

Nakon osam decenija od strašnih zločina u Jasenovcu, najzad stiže projekat od nacionalnog značaja. Najavljena je premijera filma „Dara iz Jasenovca“, u režiji Predraga Gage Antonijevića. Film (Foto:Filmski centar Srbije) Na konferenciji za medije održanoj u Vladi Srbije, čuveni srpski reditelj Predrag Gaga Antonijević najavio je premijeru svog novog filma „Dara iz Jasenovca“ za proleće 2020. godine, kada će se navršiti i 75 godina od oslobođenja logora Jasenovac. Prisutnim medijima obratili su se Majkl Barenbaum, američki ekspert za holokaust i stručni konsultant na filmu, Jelena Trivan, predsjednica UO Filmskog centra Srbije, Predrag Gaga Antonijević, reditelj filma, Nataša Drakulić, scenaristkinja filma, Biljana Čekić, koja igra glavnu ulogu djevojčice Dare i Marko

Kako su 1992. godine Prebilovčani po drugi put ubijeni

19. jun 2019.

27 godina od vandalskog i zločinačkog uništenja Hrama Sabora Srpskih svetitelja Prebilovačkih mučenika u Prebilovcima i kostiju Srba ubijenih 1941, u njegovoj kripti Hrvatske snage: 156. brigada vojske Republike Hrvatske (područje Makarske i Vrgorca), 1. brigada HVO Čapljina, diverzanstke grupe Vukovi i Pilot, grupa HOS, 1. satnija 40. inžinjerijskog bataljona HV i nepoznat broj pripadnika drugih formacija i naoružanih i nenaoružanih civila su 8. juna 1992. godine ušle u nebranjene i napuštene Prebilovce. U selu su ostale samo 2 starice, od kojih je jedna ubijena (telo joj nije pronađeno), a druga zarobljena i odvedena na opljačkanom traktoru u Čapljinu gde je kasnije umrla. Stare kamene kuće i drugi objekti u

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 15. jun. Godišnjica stradanja Srba ’42, ’44 i ’92

19. jun 2019.

Na današnji dan Srbi su stradali u četiri navrata. Ukupan broj poginulih je 65. Gornje Primišlje, Slunj. Kuća Dane Čačića, ustaše poklale i spalile 2. juna 1942. godine 13 žena Srpkinja s njihovom djecom. Duliba, Perušić. U kući Munjas Petra ustaše poklale i spalile 15. juna 1944. godine 21 Srbina: 15 muških i 6 ženskih. Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini. Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

Ko će ako ne mi, prislužiti svijeće Milici, Jeleni, Petru, Iliji, Jovanu, Stoji, Ostoji?

19. jun 2019.

Deseta godina za redom na Velebitu. Znate za tu čuvenu planinu prepunu cvijeća, životinja, šume? Nacionalni park sa biciklističkim i planinarskim stazama. Piše: Sandra Blagić E, baš ta planina u svojoj utrobi skriva kosti preko 40.000 duša. Od tih 40.000 duša 38.000 je pravoslavnih Srba koji su poklani! Poklani, zaklani, ubijeni maljem, kamenom, motkom gurnuti u neku od jama. Samo, jer su bili druge vjere. Vjere pravoslavne! Previše jama, previše smrti. Nikad kao ove godine nisam osjetila teret na duši. Svaki put kada hodim mučeničkom Jadovničkom stazom, hodim kao po oblacima. Ove godine, spustio se teret na dušu pa tišti, pritišće, ne da mi da dišem. Najradije bih vrištala, dozivala…

DANAS OBILjEŽAVANjE 76 GODINA OD USTAŠKOG ZLOČINA NAD SRBIMA

17. jun 2019.

U Srebrenici će danas biti obilježeno 76 godina od ustaškog pokolja nad više od 250 Srba u Srebrenici i selu Zalazje, koji je počinjen drugog i trećeg dana praznika Trojice 1943. godine. Tim povodom kod spomen-kosturnice u Srebrenici u 11.00 časova biće služen parastos i prislužene svijeće za pokoj duša, te odata počast nastradalima. Srebrenički sveštenik Aleksandar Mlađenović rekao je Srni da će danas biti podignut i osveštan spomen-krst uz kosturnicu, čime će nakon 76 godina ovi mučenici dobiti odgovarajuće vjersko obilježje. Mlađenović kaže da se u ovoj kosturnici nalaze dijelovi skeleta srpskih civilnih žrtava – djece, žena i staraca, koje su ustaše ubile, te da nije riječ o nekim

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

14. jun 2019.

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Dan sjećanja na Jadovno 1941 .

U SUBOTU NA VELEBITU PARASTOS JADOVNIČKIM ŽRTVAMA

13. jun 2019.

Parastos jadovničkim žrtvama biće služen u subotu, 15. juna, kod Šaranove jame na Velebitu, povodom obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941. godine kada je u tom kompleksu logora za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske na najsvirepiji način ubijeno više od 40.000 uglavnom Srba i Jevreja. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je Srni da će u 12.00 časova biti služen parastos, nakon čega će učesnici molitvenog okupljanja posjetiti mjesto nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu, gdje su podigli Časni krst 2012. godine. „Nedaleko od mjesta logora nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava, gdje je prošle godine podignut Časni

JAMA PANDURICA – 13. jun 2019. : Pomen za 36 mučenika stradalih od ustaša

12. jun 2019.

Iznad jame Pandurica kod Ljubinja u četvrtak, 13. juna 2019. godine u 10 časova biće održan pomen za 36  mučenika postradalih u noći između 13. i 14. juna 1941. godine koje su ustaše žive bacili u ovu jamu. Većina postradalih bili su u to vrijeme na važnim rukovodećim mjestima (žandari, inžinjeri, učitelji…) ili ugledni domaćini u Ljubinju. Spisak žrtava postradalih od ustaša na jami Pandurici, u noći između 13. i 14. juna 1941. godine : 1. Božidar Šarenac – sveštenik 2. Obren Jahura – učitelj 3. Tomo Jahura – zemljoradnik 4. Gojko Kozić – trgovac 5. Đorđe Toholj – službenik 6. Bogdan Turanjanin – zemljoradnik 7. Milan Turanjanin – žandar 8.

Niko kao mi Srbi!

11. jun 2019.

Kako godine prolaze tako mi zaboravljamo svoje mučenike, svoje kosti. Ljuti me činjenica da smo mi kao narod, pravoslavni srpski narod, postali nezainteresovani za sva stradanja koja su se desila u našoj istoriji. Kad krenemo od Kosova, preko Prvog, Drugog srpskog ustanka, Prvog Svjetskog rata, o Drugom da i ne pišem. I došao nam i posljednji rat, pa bombardovanje, pa pogrom sa Kosova i Metohije.. Piše: Sandra Blagić Vidim da smo ovce, ovčetine, kojima svako može raditi šta je volja. Niko nam ne može zabraniti Ćirilicu, do nas samih! Postepeno pišući latinicu zaboravljamo svoje pismo. Crkve su nam skoro pa prazne, molimo se Gospodu samo kada nas nešto boli ili

1941. u Glini : istorijski izvori o rušenju glinske Bogorodič­ine crkve

11. jun 2019.

Drugi svjetski rat i splet istorijskih okolnosti doveli su do sloma Kraljevine Jugoslavije i stvaranja ustaške Nezavisne Države Hrvatske, koja je ideološki i politički bila dio „Novog evropskog poretka“ pod dominacijom nacističke Njemačke. Nedugo zatim, ustaška država počinje s provođenjem politike uništenja nepoželjnih nacionalnih, vjerskih i „rasnih“ dijelova stanovništva, odnosno Srba, Židova i Roma (npr. donošenjem Zakonske odredbe za obranu naroda i države od 17. travnja 1941., kojom je ozakonjen teror i određene državne institucije koje će teror provoditi), a sve u cilju stvaranja „etnički čistog hrvatskog prostora“.2 Tako već u proljeće i ljeto 1941. Glina postaje poprište masovnih ustaških zločina nad srpskim stanovništvom,3 koji će traumatizirati ovaj banijski gradić

Zašto sam glasala protiv zaključka o podizanju spomenika žrtvama Holokausta

8. jun 2019.

Treba li me, i moje kolege iz Lijevoga bloka koji smo jedini glasali protiv u zagrebačkoj Skupštini, biti sram zato što sam u posvetu spomenika htjela upisati žrtve Holokausta režima NDH? Piše: Rada Borić Ovaj tjedan su zastupnici u Gradskoj skupštini grada Zagreba izglasali zaključak, tj. donijeli odluku o ‘podizanju spomenika žrtvama Holokausta’. ‘Grad Zagreb će podići Spomenik žrtvama Holokausta (u daljnjem tekstu: Spomenik), prema idejnom urbanističko-arhitektonskom-oblikovnom rješenju Uređenja javne površine i oblikovanja spomen obilježja žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu, autora akademskog kipara Dalibora Stošića i dipl.ing.arh. Krešimira Rogine, kao prvonagrađenom radu na javnom općem natječaju.’ Grad Zagreb je zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA) još polovicom 2017. proveo ‘Natječaj

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA