arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Udruženje logoraša Jasenovac najavilo proteste zbog nedonošenja rezolucije o genocidu NDH nad Srbima (VIDEO)

Udruženje logoraša Jasenovac najavilo je veći broj akcija kojima žele da izvrše pritisak na javnost i na poslanike Skupštine Srbije da usvoje Rezoluciju o ustaškom genocidu nad Srbima, Romima i Jevrejima za vreme Drugog svetskog rata u tadašnjoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). „Ova konferencija je znak protesta jer rezolucija nije stavljena ni na dnevni red zasedanja Narodne skupštine“, rekli su iz tog udruženja obraćajući se novinarima u beogradskom Medija centru. Istakli su da su želeli da rezolucija o genocidu bude usvojena na današnji dan, odnosno 76. godišnjicu proboja zatvorenika iz logora Jasenovac. Ovo udruženje predalo je zahtev za donošenje rezolucije o genocidu skupštini 16. marta, kao i zahtev da 28.

Milanović: U Jasenovcu se dogodio genocid, prije svega, nad Jevrejima

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je da se u logoru Jasenovac u Drugom svjetskom ratu dogodio genocid, ali, prije svega, prema Jevrejima, a kasnije prema Srbima isključivo iz Potkozarja, kao i da su Srbi tretirani kao neprijatelji jer su „pružali otpor“. Milanović je, nakon odavanja počasti ubijenima u Jasenovcu, rekao kako su „Srbi pružali otpor zbog čega su bili tretirani kao neprijatelji, a oni se ne ubijaju u logoru, dok su Jevreji bili neutralni i ne bi uzeli oružje u ruke da ih nisu počeli ubijati“, piše portal „Novosti“, čiji je izdavač Srpsko narodno vijeće. Hrvatski predsjednik je dodao da su „rasni zakoni doneseni, prije svega, zbog Jevreja“, a da

Otvorena izložba o ustaškom logoru Slana koji nije preživio ni jedan srpski zatočenik

Izložba „Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac“ otvorena je u srijedu u Spomen-području Jasenovac u organizaciji te javne ustanove i Dokumente ususret godišnjici proboja iz logora, saopšteno je iz Dokumente. Autor izložbe i ravnatelj JUSP-a Jasenovac Ivo Pejaković istakao je „da surovi uslovi logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka“ te spomenuo preživjele Pavla Lewa (Pavle Low), Zlatka Vajlera lera (Zlatko Weiller) i Emerika Bluma. Voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je da je ploča u spomen na nekadašnje logore na Pagu u uvali Slana i naselju Metajna tri puta uništavana, zadnji put 2013. godine. Ona je izrazila želju za organizovanjem

Molitveno sećanje na postradale u Jadovnu

Nad Šaranovom jamom na Velebitu, u Eparhiji gornjokarlovačkoj, dana 24. juna 2020. godine služen je parastos za nevino ubijene Srbe u logoru Jadovno tokom Drugog svetskog rata. Parastos jadovničkim žrtvama služili su Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit zagrebačko-ljubljanski g. Porfirije, Njegovo Preosveštenstvo Episkop dalmatinski g. Nikodim i Njegovo Preosveštenstvo Episkop gornjokarlovački g. Gerasim, uz saluženje sveštenstva Mitropolije zagrebačke i Eparhije gornjokarlovačke. U Jadovnu je od maja do avgusta 1941. godine, za 132 dana postojanja logora, ubijeno više od 40.000 ljudi, od kojih su 38.000 Srbi. Šaranova jama je samo jedna od 32 jame na Velebitu u koje su bacane žrtve logora koji je imao svoje ispostave i u zalivima Metajna i Slana

Logor Slana – Pag 1941.-Pakao u kamenoj pustinji (4)- ZAKLETVE VJERNOSTI – KRVNIKU PAVELIĆU

Don JOSO FELICINOVIĆ, svećenik u Pagu dao je zloglasnim zlikovcu MIJI BABIĆU, u svibnju 1941. godine, geografsku kartu Paga na kojoj je Babić olovkom ucrtao – na SLANI – budući ustaški logor Pripojenje otoka Paga ustaškoj državi uvjetovalo je i stvaranje – krajem svibnja i početkom lipnja 1941. godine – na otoku Pagu ustaške upravne vlasti i ustaškog stranačkog pokreta. Iako ustaški pokret na otoku Pagu nikada nije imao masovnu podršku stanovništva, ipak se u njemu znatnije angažiralo četrdesetak osoba iz različitih socijalnih i društvenih sredina, a pojedinci su na različite načine bili uključeni i u sistem funkcioniranja koncentracionog logora Slana. Izbijanje masovnog ustanka protiv okupatora na području druge talijanske

Kad je Pag predan talijanskom okupatoru, logor je rasformiran, a većina logoraša pobijena – uvala Slana Foto: Davor Konjikušić

Slana, to je njeno ime

‘Novosti’ u paškoj uvali koja je bila dio šireg logorskoga kompleksa Jadovno – Slana – Metajna: Da je logor u kojem je za tri mjeseca 1941. ubijeno više od 8.000 ljudi još svojevrsni tabu, pokazalo je i lanjsko protjerivanje ekipe koja je o tome snimala dokumentarac. ‘Ljudi negiranjem žele zaštititi unuke, ali ne razumiju da će duhovi i dalje hodati među njima’ – kaže penzionisani profesor Dani Novak, čija su baka i tetka bile zatočene u Metajni Jesenska bura rastjerala je partijanere sa Zrća, kupače s plaža i turiste iz gradova. Ostrvom Pagom vlada zimski spokoj. Kamen upija sve zvukove i kroz tišinu hodamo kopnom prema uvali Slana ili uvali

Sve barake u Slani bile su ograđene bodljikavom žicom u nekoliko redova

BILTEN: Glas Jadovna – Br. 1

Fašizam u praksi: Samo 30 odsto Hrvata veruje u suživot sa Srbima Samo 30 odsto ispitanika starosti od 14 do 29 godina smatra da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, a 23 odsto podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija. Srpske crkve bile su lomače U toj državi, u isto vreme i na istom mestu, spaljivani su i ljudi i knjige. Crkve su postale lomače, ponegdei klanice. Hramovi hrišćanskog, pravoslavnog bogosluženja pretvoreni su u stratišta samo zbog toga što su pripadali pravoslavnom obredu. Sandra Blagić: Napokon znam gdje počivate Godinama smo se pitali, gdje su im

NAJAVA: U Beogradu 18. marta konferencija za medije udruženja Jadovno 1941.

Udruženje „Jadovno 1941.“ organizuje konferenciju za medije na temu: „POKOLj“ Terminološka odrednica za Genocid počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu Genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin Genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj. Na konferenciji će biti predstavljen i obrazložen integralni tekst odluke koji pored ostalog sadrži definiciju ovog

pag-srusena-ploca.jpg

Na Pagu juče počinjen stravičan zločin nad djecom kakav se na tom ostrvu nije desio od ljeta 1941.

Hrvatska ali i šira javnost, šokirana je sudbinom četvoro mališana koje je otac sa ubilačkom namjerom, bacio sa prvog sprata njihove kuće u šest metara dubok ambis. I predsjednica Hrvatske je kako prenose mediji: zgrožena, potresena i tužna. Hrvatski premijer Plenković je izjavio da su svi zgroženi ovim monstruoznim činom na Pagu i dodao: „Doslovno smo svi potreseni s ovakvim, do sada bar ja ne pamtim, činom koji se odvio na Pagu“. I zaista, riječ je o nesvakidašnjem događaju, pokušaju ubistva malodobne djece. Ovako nešto na Pagu se nije dogodilo od noći 14/15. avgusta 1941, kada su uoči katoličkog praznika Velike gospe, Hrvati poklali, bacili u ambis i zatrpali devedesetjedno

Predavanje Moje Jadovno i svjedočenje Ilije Ivanovića

Projekat Kultura sjećanja i pamćenja u utorak 10. aprila 2012. baš na datum kada je osnovana NDH i kada je Gospićka kazniona  1941. primila prve zatvorenike, proširio se u jednu novu dimenziju. Procesi genocida i Holokausta i rane koje su oni donijeli viđeni iz perspektive žrtava i njihovih potomaka jesu komponenta bez koje se proces sistematizacije kulturalnog pamćenja ne može ni zamisliti. Metodološka pletenica opštih i specifičnih istorijskih procesa koji su predhodili genocidu,  isprepletenih sa ličnom i porodičnom pričom potomaka žrtava komleksa  ustaških logora Gospić- Jadovno 1941 ispričana iskrenošću i posvećenošću dr Dušana Bastašića, predstavili su jednu novu kulminacionu tačku niza predavanja.  Ideološka i „vjerska“ podloga i priprema genocida, u

MUČENIČKOM STAZOM JADOVNIČKOM

Mučenička staza jadovnička proteže se Velebitom, od Šaranove jame do mjesta logora Jadovno, u  Čačić dolcu. To je 7300 metara svete zemlje,  osveštane krvlju i znojem predaka naših stradalih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić-Jadovno-Pag. Izmrcvareni, poniženi u smrt povedeni, vezani  bodljikavom žicom po dvoje, po troje i u većim grupama koračali su ,,golgotom  srpskom – jadovničkom“  znajući da krst svoj nose. Strašni plan zločinačkog uma bez duše, da se jedan narod pobije, pokrsti i protjera uz svu monstruoznost, neljudskost i surovost nebića ovdje je 1941.godine doživio svoju materijalizaciju u punom smislu, koja je teško razumljiva i objašnjiva. Ali taj privremeni trijumf zla, dugo održavan vještačkim disanjem prikrivanja, poricanja i

dr. Đuro Zatezalo

Intervju: Đuro Zatezalo, autor knjige “Radio sam svoj seljački i kovački posao”

U izdanju SKD “Prosvjeta”,  štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. (Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 1. novembra 2015. godine.) Otkud ideja i motiv za ovu knjigu i od kada radite na njoj? – Ideja za sakupljanje izvorne arhivske i novinarske građe pojavila se davno, još dok sam bio

Radio sam svoj seljački i kovački posao

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ U izdanju  SKD “Prosvjeta”, a uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine, štampana je knjiga poznatog karlovačkog istoričara dr. Đure Zatezala pod naslovom “Radio sam svoj seljački i kovački posao”. Radi se o knjizi autentičnih svjedočenja ljudi koji su preživjeli Pokolj, genocid na području Nezavisne Države Hrvatske, odnosno na teritoriju Banije, Like, Korduna, Gorskog kotara i Pokuplja, u vremenu od 1941. do 1945. godine, kao i o svjedočenjima osuđenih počinilaca tih zločina. Nedavno je štampano drugo dopunjeno izdanje knjige. Knjiga je dostupna u formatu Acrobat PDF: Đuro Zatezalo: Radio sam svoj seljački i kovački posao, 1.075kB Pročitajte: Interviju sa autorom Pročitajte: Predgovor

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.