arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Ciganska je tuga pregolema

1. septembar 2025.

Sećanje Gavrila Vinčića (94), jedinog živog svedoka odvođenja 97 Roma iz porodice Familić iz Molovina u leto 1942. godine. Piše: Robert Čoban Jutro 17. juna 1942. Na ivici šume na kraju sremskog sela Molovin nalazile su se kuće od čerpića i zemlje u kojima su živeli Romi čuveni po najboljim tamburaškim bandama koje su svirale u celoj Jugoslaviji. Svi su nosili jedno prezime – Familić. “U tom njihovom naselju bio je jedan veliki debeo orah pored kojeg su oni svako veče svirali, a mi Srbi, momci i devojke iz sela odlazili smo tamo da učimo da igramo! Jako smo lepo živeli sa njima i družili se!”, dok sedimo u vinariji njegovog

U Beogradu predstavljanje knjige: SAMUDARIPEN ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

28. januar 2024.

Pozivamo Vas na predstavljanje knjige SAMUDARIPEN ROMA U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ, Dragoljuba Ackovića, u ponedeljak, 29. januara, u 11.00 časova, u knjižari „Geca Kon“ (Knez Mihailova 12, prvi sprat). O knjizi će govoriti Gideon Grajf, izraelski istoričar, Mladen Šarčević, direktor Službenog glasnika, i dr Dragoljub Acković, autor. U svojoj knjizi dr Acković je ovekovečio stradanje romskog naroda, svirepa dela rasističkog i klerofašističkog ustaškog režima, jednog od najsmrtonosnijih režima u istoriji čovečanstva, kao i njegove zverske zločine počinjene u Jasenovcu, jednom od najbrutalnijih i najozloglašenijih logora za istrebljenje od ukupno osam u Drugom svetskom ratu. Ova knjiga, koja je od neprocenjive vrednosti za svetsku istoriografiju, nije usmerena protiv bilo koje religije,

MRTVE ROME USTAŠE BROJALE NA VAGONE: Ne zna se tačan broj ubijenih u Jasenovcu jer nije vođen spisak

5. decembar 2022.

O stradanju Roma na tlu NDH danas se zna još manje nego o stradanju Srba ili Jevreja. Brojke su odokativne i kreću se od nekoliko stotina do čak 80.000. U rukama nemačkog predsednika Frank-Valtera Štajnmajera, u Berlinu, nedavno se našla knjiga na engleskom „Stradanje Roma u Jasenovcu“ prof. dr Dragoljuba Ackovića, člana Međunarodne komisije za istinu o Jasenovcu i narodnog poslanika. Acković je knjigu uručio Štajnmajeru na obeležavanju desetogodišnjice od podizanja spomenika Romima i Sintima, stradalim u Drugom svetskom ratu. Kraj spomenika u blizini Brandenburških vrata, u Berlinu, bila je postavljena i izložba sa portretima i biografijama šestoro Roma, koji su prošli kroz različite logore, a među njima i Ackovićevog

Svjetski portali o „Dari iz Jasenovca“: Bolno ostvarenje o zaboravljenim užasima

3. mart 2021.

U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. Portal „Film reviews“ /Filmski pregledi/ objavio je pravi panegirik o filmu „Dara iz Jasenovca“, ocjenjujući ga kao bolno, emotivno razarajuće, ali duboko potrebno ostvarenje. U fokusu teksta je maestralna uloga Biljane Čekić kao mlade Dare, koja za nekoliko dana, suočena sa nestancima najbližih, naglo odrasta i sjajno parira u glumi svojim nekoliko puta starijim kolegama. „Dara iz Jasenovca“ govori o zaboravljenim užasima genocida na Srbima u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata, navodi se u ovom osvrtu. U tekstu je

MIHAILO MEDENICA: Hrvatska je pakao iz kojeg je i sam đavo proteran da Paveliću ustupi mesto

2. mart 2021.

“Dara iz Jasenovca” je sjajan film, a zbog svega onog što ga čini lošim- krivi smo svi do jednog, jer narod kojeg film uči iznova će i iznova ispisivati prazne stranice svoje slavne i stradalne istorije, mastilom koje bledi i nestaje… Piše: Mihailo Medenica Užasavajuće malo nam treba za podelu, a kad se razvrstamo među nama nije linija već, nažalost, kanjon! Evo se minulih dana tužno kantari rodoljublje prema tome jesmo li oduševljeni ili razočarani “Darom iz Jasenovca”?! Žalosno da žalosnije ne može biti! Ako se nekome nije dopao film taj bezmalo negira Jasenovac, Jastrebarsko, Staru Gradišku…sva zverstva đavolje kopiladi NDH..? Ni slučajno! Nema zdravorazumnog Srbina koji će nad užasom

Ja sam Dara iz Jasenovca

1. mart 2021.

Preživeli logoraši poslali svoja svedočenja „Varajetiju” i „ Los Anđeles tajmsu” uz zahtev da objave ispravke svojih tekstova u kojima su američki mediji tvrdili da se radi o srpskoj mitomaniji i fikciji i da se Jasenovac nije dogodio„Ja sam Dara iz Jasenovca. Piše: Dimitrije Bukvić Film vrsnog reditelja Predraga Gage Antonijevića, snimljen je na bazi moje istinite priče. Ja sam zapamtila kako su ubili brutalno, preda mnom, onu ženu koja je sakrila zlato u punđi, majka nije mogla da mi skloni pogled iako je okrenula moju glavu ka kecelji. Ta trauma ostala je trajno zabeležena, kao i trenutak kada su nas razdvojili od naše majke i kada su mi odneli

Dušan Bastašić: Film Dara iz Jasenovca je uzrok tektonskog pomjeranja na području sjećanja srpskog naroda na Pokolj – genocid počinjen nad Srbima od strane NDH (VIDEO)

28. februar 2021.

Djevojčica Dara, njena braća i druga djeca koju smo mogli vidjeti u filmu, predstavljaju personifikaciju hiljada djece koja su postradala u Pokolju, genocidu počinjenom nad Srbima od strane Nezavisne države Hrvatske. Opet se potvrdilo da je filmska umjetnost platforma sa koje se na najefikasniji i najefektivniji način dopire do duboko zapretanih karika, istorijskih zapisa našeg identitetskog lanca, o traumatičnim događajima iz perioda Drugog svj. rata. Povodom emitovanja filma „Dara iz Jasenovca“, dr Dušan Bastašić, predsjednik udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke, bio je gost u emisiji Srpska danas – RTRS. Priredila redakcija UG Jadovno 1941.

Đorđe Pražić: Od koljača do viteza, od žrtve do agresora

26. februar 2021.

Televizijska premijera filma „Dara iz Jasenovca“ je izazvala veliko interesovanje u javnosti, a deo srpske javnosti šokirao se zločinima ustaških koljača nad nedužnim i nemoćnim pretežno srpskim civilnim žrtvama. Tom delu naše javnosti svakako je nepoznato da bi se skoro o svakom srpskom selu na prostoru Nezavisne države Hrvatske mogao snimiti sličan film. Naviknuti na dugogodišnje anatemisanje srpskog naroda kao agresorskog i zločinačkog,  svaki nastup većine analitičara filma počinje sa izvinjavanjem hrvatskoj javnosti u pogledu da film nije srpska propaganda, da nema za cilj širenje mržnje i da su ustaše bile samo manji dio hrvatskog naroda. Da je  situacija obrnuta, takvi stavovi od hrvatske stručne i ostale javnosti se ne bi

Gojković: Srbija će podržati projekte koji se bave Jasenovcem

26. februar 2021.

Srbija će nastaviti da podržava projekte poput filma „Dara iz Jasenovca“ kako bi se setili svih naših žrtava, ali i pokazali svetu da mi nismo narod zločinaca, kakvim nas oni predstavljaju, već narod žrtava, izjavila je danas ministarka kulture Maja Gojković. Srbija će nastaviti da podržava projekte poput filma „Dara iz Jasenovca“ kako bi se setili svih naših žrtava, ali i pokazali svetu da mi nismo narod zločinaca, kakvim nas oni predstavljaju, već narod žrtava, izjavila je danas ministarka kulture Maja Gojković. Ona je tako odgovorila na pitanje narodne poslanice SNS Nevene Đurić da li će država nastaviti da podržava filmove u kojima se govori o srpskim žrtvama. Gojković je

KOLONA

23. februar 2021.

Bez srama i duše ubijali su košijsku decu koja su kraj njih rasla. Celu lijepu su prekrili srpskim telima. Bio je to pravi pomor. Bio je to Pokolj! Piše: Cvijeta Radić Kolona žena i dece na prašnjavom putu. Žagor i plač, u očima strah. Guraju ih, viču, psuju… Vidim sebe u kolini. Sebe dete, sebe majku, sebe ženu, sebe uplašenu i nemoćnu. Vidim i sve svoje. Eno babe Joke. Ne može biti, ona je u koloni za Trnovac. Eno Marka. Kako on ovde, kad je oteran na Prolog? Eno Gospave. Zar ona nije oterana na Dinaru? Otkud sada oni ovde i otkud ja u koloni iz Potkozarja? Otkud ja u

Zorica Đoković: Od jutros više ništa nije isto

22. februar 2021.

Porođajnim mukama koje potrajaše, neki bi rekli čak punih 80 godina, je hrvatski Pokolj nad Srbima dobio svoj umjetnički izraz i ugledao svjetlo dana. Bilo je, istina, i ranijih pokušaja traganja za umjetničkim izrazom i formom koji bi dočarali krv prolivenu u ime revolucije. Ti izrazi i forme nisu jasno govorili čija je krv, a ni revolucija. I svi su bili neuspješni, nezgrapni, ružni i – lažni, jer ispostavilo se da je na ovim našim prostorima krv bila uglavnom srpska, a revolucija tuđinska. Tako je neopisivo stradanje Srba, zapamćeno gotovo isključivo zahvaljujući Crkvi i u Crkvi, na potpuno nevjerovatan način ostalo skrajnuto i obskurno u široj jugoslovenskoj socijalističkoj javnosti, nešto

Stejt Demartment o stanju u Hrvatskoj: Prijetnje etničkim manjinama, nasilje nad migrantima

25. april 2019.

Korupcija, nasilje nad novinarima, prijetnje etničkim manjinama, nasilje nad azilantima i migrantima, te neravnopravnost žena i dalje predstavljaju problem u Hrvatskoj, navodi se u izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima. U izvještaju se ističe da u Hrvatskoj još nije rasvijetljena sudbina velikog broja nestalih tokom sukoba u regionu od 1991. do 1995. godine. Vlada Hrvatske saopštila je da se 1.500 lica i dalje vode kao nestali, da se traga za posmrtnim ostacima 414 ljudi za koje se zna da su preminuli, te da je nerasvijetljena sudbina ukupno 1.922 osobe. Stejt department se poziva i na izvještaje o etničkoj diskriminaciji prema Srbima i Romima. “Srbi su suočeni sa govorom mržnji, grafitima

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA