arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Rade R. Lalović: VJEČNAJA PAMJAT STRADALIM NA ZELENGORI

Mitar Kovač, Miloje Pršić, Petko Rašević, Milorad Ostojić, KOMUNISTIČKI ZLOČINI NAD JVuO – Od Ravne Gore do Zelengore, Evroazijski bezbjednosni forum, Beograd2025. Nakon više ili manje uspješnih i relativno brojnih knjiga o stradanju JVuO štampanih u dijaspori i u kod nas u Otadžbini, a pogotovo nakon knjiga Aleksandra Miloševića, Srpska Priča,  Nemanje Devića i Bojana Dimitrijevića, Bosanska golgota: slom snaga JVuO u Bosni 1945. godine, Rodoljuba Maletića i Dejana Đerića, Odlikovani i unapređeni JVuO 1941. – 1945.  nedavno je izašla iz štampe i knjiga grupe autora (Kovač, Pršić, Rašević, Ostojić) KOMUNISTIČKI ZLOČINI NAD JVuO – Od Ravne Gore do Zelengore, koja otkriva niz novih činjenica o stradanju JVuO na kraju Drugog svjetskog rata donoseći dragocjena neposredna svjedočenja

50 godina stvaralaštva Rada Lalovića

Profesionalnim, stručnim, posvećenim i neprekidnim radom, profesor Rade Lalović je 50 godina stvarao, pisao i govorio u nastavi i književnosti. Njegovih 25 knjiga i preko 200 stručnih radova govore o strpljivom i predanom profesoru. Književno veče posvećeno ovom jubileju održano je sinoć u Centru za kulturu i informisanje u Foči. Za posebni doprinos razvoju obrazovnog sistema u Republici Srpskoj i razvoju Republičkog pedagoškog zavoda Lalović je dobio  Zlatnu plaketu povodom tridesetogodišnjice rada Zavoda. Dobitnik je i Povelje za njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku koju mu je dodijelio  književni klub „Luča“. Dobitnik je i niz drugih zahvalnica i priznanja za pomoć u radu obrazovnih i kulturnih institucija. O književnom

Rade R. Lalović: SONETI NAD SJENIMA SRPSKIH MUČENIKA

Kada smo se sredinom druge decenije 21. vijeka, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti njegovanja kulture sjećanja u školskoj praksi, počeli baviti istraživanjem poezije čiji je glavni motiv srpsko stradanje u 20. vijeku skoro niko od osnovnoškolskih i srednjoškolskih profesora srpskog jezika i književnosti, pa čak ni od univerzitetskih profesora sa katedri za srpski jezik i književnost nije mogao da nam odgovori na pitanje da li je neko od srpskih pjesnika napisao koju pjesmu o Jasenovcu, Jadovnu, Prebilovcima. Dominantni odgovori su bili „Ne znam.“ ili „Ja se time nisam bavio“. I tako je započelo naše traganje za poezijom koju smo u svojim kasnijim radovima nazvali srpska poezija stradanja i patnje.

Rade R. Lalović: STAZAMA SRPSKIH STRADALNIKA ZA SLOBODU

Mogućnosti su velike jer su srpska stratišta veoma brojna, a za završne razrede srednje škole treba  po mogućnosti uvrstiti i Jasenovac, i Jadovno, i Pivske Doli…. Piše: Hadži Rade R. Lalović Kada se u Republici Srpskoj sredinom druge decenije ovoga vijeka počelo u manjoj ili većoj mjeri, tiše ili glasnije, kako kad, govoriti o njegovanju kulture sjećanja na srpska stradanja u dvadesetom vijeku, a u okviru nastavnih predmeta srpski jezik i istorija,  bilo mi je kao tadašnjem  školskom nadzorniku za srpski jezik u Republici Srpskoj jasno da će nastavnicima istorije biti daleko lakše da ovu nastavnu temu realizuju jer je potrebno samo tačno iznijeti istorijske činjenice onakve kakve zaista jesu.

Rade R. Lalović: INTEGRATIVNI PRISTUP KULTURI SJEĆANjA U NASTAVNOJ PRAKSI

Iako smo dosta pisali i u stručnim časopisima i posebnim knjigama objavljivali stručne radove sa konkretnim primjerima književnih tekstova čijom obradom, uz jasne zadatke za istraživačko čitanje, se podstiče njegovanje kulture sjećanja na srpska stradanja u 20. vijeku čime se postiže  potpuno razumijevanje ljudske patnje u logorima smrti na području NDH, očigledno je da se u nastavnoj praksi još uvijek prilično luta. I upravo zbog toga ovdje, kao pomoć nastavnicima donosimo jedan konkretan model niza časova u integrativnoj nastavi u kojoj obrađujući jednu te istu nastavnu temu nastavnici više predmeta obradom navedenih nastavnih sadržaja doprinose  formiranju kompletne slike i sticanju funkcionalnih znanja o srpskom stradanju u 20. vijeku. Tako usvojeni

Lalovićeva knjiga obračun sa zaboravom i poziv da se u škole uvrsti kultura sjećanja

Knjiga eseja Rada Lalovića „Pamtim da bih postojao“ poziv je nadležnima koji sastavljaju školske udžbenike da poeziju o srpskim stradanjima, sa predloženim načinom analize i obrade, konačno uvrste u nastavu u osnovnim i srednjim školama, istaknuto je na promociji ove knjige u Foči. Autor: Igor Janković Nakon poetske rukoveti “Pred sjenima srpskih mučenika” i zbornika radova “Srpska poezija stradanja i patnje”, ovo je treća u nizu knjiga fočanskog profesora srpskog jezika i prosvjetnog savjetnika za nastavu u kojima se on na sistematičan i metodološki način bavi kulturom sjećanja, ukazujući na problem srpskog zanemarivanja sopstvenog stradanja u 20. vijeku. Knjiga je izašla u izdanju fočanskog Centra za kulturu i informisanje, a

Rade R. Lalović: IZGRADNjA LIČNOG I NACIONALNOG IDENTITETA I KULTURA SJEĆANjA

Prije nekoliko godina u školskoj praksi u Republici Srpskoj na jedan skroman način počeli su da se realizuju nastavni sadržaji iz nastavnih predmeta Srpski jezik i Istorija vezani za stradanje Srba u 20. vijeku s ciljem osmišljenog njegovanja kulture sjećanja na ta stradanja. Sjećam se, pamtim, dakle, postojim. -mogući model- Posebna pažnja je trebala da bude usmjerena na stradanja u toku Drugog svjetskog rata i na počinjene zločine nad Srbima na području Nezavisne države Hrvatske (NDH). Da bi ovaj proces njegovanja kulture sjećanja, ili kulture pamćenja bio što bolje metodološki osmišljen, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je omogućilo da nastavnici srpskog jezika i istorije u manjim grupama pohađaju seminare

Darinka Ivanišević: DOK PAMTIMO I POSTOJAĆEMO

Prikaz knjige: Rade R. Lalović, Pamtim da bih postojao,  CKI Foča, 2021. Rade R. Lalović je autor koji je radom na kulturi sjećanja i pamćenja doprinio podizanju svijesti o značaju onoga što je dugo svjesno ili nesvjesno potiskivano, a on ovaj put nudi čitaocu knjigu koja, između ostalog,  ukazuje na značaj njegovanja kulture sjećanja i pamćenja. Knjiga Pamtim da bih postojao autora Rada R. Lalovića posvećena je proučavanju problema pamćenja istorije, njegovanju kulture sjećanja i pamćenja i značaju kulture sjećanja i pamćenja. Upečatljivim naslovom knjige Pamtim da bih postojao ukazano je na dva aspekta: pamćenje – kao uslov individualnog i nacionalnog postojanja i zaborav – ono što ne smijemo dozvoliti

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.