arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Pavle Bulut u Subotici na donatorskoj večeri posvećenoj Prebilovcima (FOTO: Slobodna Hercegovina)

PAVLE BULUT USNUO U GOSPODU: Odlazak posljednjeg svjedoka srpskog stradanja u Prebilovcima

Preminuo je Pavle Bulut (96), poslednji Prebilovčanin koji je svjedočio strašnom ustaškom zločinu 1941. godine. Sahrana će biti obavljena u ponedjeljak 20 februara 2023. godine u 12.30 na Centralnom groblju u Beogradu, a opelo će početi u podne. Pavle Bulut je jedan od osnivača i prvi predsednik skupštine SND ”Prebilovci”, najznačajnije organizacije u Srbiji koje okuplja Srbe iz doline Neretve. Dao je nemjerljiv doprinos u obnovi hrama Hristovog Vaskresenja , kao i podizanju Kulturnog i duhovnog centra ”Sveti kralj Milutin” u Prebilovcima. Bio je i prvi kum slave kanonizovanih Prebilovačkih i donjehercegovačkih mučenika čije su mošti sahranjene u kripti ovog spomen hrama. U ratu je izgubio deset članova porodice. Imao

FONDACIJA ZA SJEĆANjE NA JASENOVAC I HOLOKAUST: U Londonu predstavljeno stradanje mučeničkog sela Prebilovci

U predvečerje Međunarodnog dana Holokausta, pod pokroviteljstvom Kancelarije za saradnju sa Dijasporom R. Srbije, a okviru Srpskog Mjeseca u Velikoj Britaniji, Fondacija za Jasenovac i Holokaust je i ove godine zajedno sa srpskom dijasporom u Londonu obilježila stradanje srpskog, jevrejskog i romskog naroda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata. Ove godine, pažnja je pružena jednom od, nezvanično najstradalnijem selu u Evropi – Prebilovcima, tokom Drugog svjetskog rata, a po istraživanju japanskog lista Asahi Šimbun.U Prebilovcima, koji su prije rata imali 1002 stanovnika, stradalo je više 826 osoba, najviše žena, djece i staraca od ustaškog noža, a većina žrtava je bačena u Šurmanačku jamu kod Međugorja. NjE Ambasador Aleksandra

PREBILOVCI NAJVAŽNIJA LEKCIJA: Selo u Hercegovini jedan od potencijalnih lokaliteta za đačke ekskurzije

Čas istorije nacionalnog stradanja, borbe za život i pobede nad smrću na srpskom jeziku može da se zove – Prebilovci. Selo u Hercegovini, koje je ušlo u svetske anale kao mesto višestrukog masovnog zločina i simbol vaskrsenja i pobede života nad smrću. ENGLISH Piše: R. DRAGOVIĆ Prebilovci su i metafora srpskog naroda u celini, koji je uprkos nezamislivom stradanju opstao i živi i danas. Od Prebilovaca, otud, nema boljeg mesta da generacije ovog vremena upoznaju prošlost i biraju svoj put u budućnost. Na ovom mestu živo i opipljivo je sećanje na genocid u njegovom najstrašnijem obliku. Hercegovački kamen ovog sela svedočanstvo je višestrukog vaskrsenja i živo istorijsko gradivo. Sve to

Vučić: Ove knjige treba da budu u lektiri

U svečanoj sali Doma Vojske Srbije u Beogradu predstavljen je kapitalni izdavački projekat „Pravoslavne reči“: Sabrana dela akademika Milorada Ekmečića u 15 knjiga. Promociji je prisustvovao i predsednik Aleksandar Vučić. O njegovom delu i radu na promociji su govorili akademik Vasilije Krestić, koji je napisao predgovor za Sabrana dela, akademik Slavenko Terzić, Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik „Večernjih novosti“ i svih izdanja naše kuće, i izdavač Zoran Gutović, direktor „Pravoslavne reči“. Vučić: Znao je šta je potrebno za srpsko srce i dušu, ali se uvek setio i šta je potrebno srpskoj glavi – Duboka misao i nadmoćna vizija – citirao je predsednik Vučić na početku obraćanja Bećkovića o delu

Časni krst iz Jerusalima na mestu logora Slana na ostrvu Pagu. – Milenko Jahura aktivno učestvuje u svim akcijama udruženja „Jadovna 1941.″ Foto: Jadovno 1941.

ŠTA SU VAMA PREBILOVCI: Svedočenje Milenka Jahure

Tribina o višestrukom stradanju Prebilovaca, srpskog sela u dolini Neretve, koje je i najstradalnije selo u Evropi u Drugom svetskom ratu, novi Vitlejem, nova Ćele-kula i novi Vračar, održana je u petak, 23. septembra, u organizaciji Književnog programa Doma kulture. Govorili su Milenko Jahura, predsednik Udruženja SND Prebilovci i Vladimir Dimitrijević, pravoslavni publicista. Rano ujutru 4.avgusta 1941. godine hiljadu do hiljadu i petsto ustaša napalo je srpsko hercegovačko selo Prebilovce iz tri pravca. U selu su bile uglavnom žene, deca i starci dok odrasli muškarci, u strahu od ustaša, nisu spavali kod svojih kuća. Ustaše su po ulasku u selo otpočele sa pretresanjem kuća, prikupljanjem stanovništva, silovanjem žena i devojaka

Prebilovci_izlozba_5.jpg

PODSJEĆANjE: Izložba „Prebilovci“ – Beograd 21. maj 2015.- VIDEO

U Beogradu je 21. maja 2015. u prostoru Narodne banke Srbije, otvorena izložba „Prebilovci“, koja svjedoči o zločinu ustaša 1941. godine kada su ubili 850 Srba od ukupno 1.000 stanovnika tog srpskog sela u Hercegovini, koje je, prema istraživanju japanskog lista „Asahi šimbun“, najstradalnije selo u Drugom svjetskom ratu u Evropi. Izložbu je blagoslovio Njegovo preosveštenstvo, tadašnji vladika-zahumsko hercegovački i primorski Grigorije. Izložba, koja je zajednički projekat UG Jadovno 1941. iz Banjaluke i Kulturnog centra Novog Sada, sadrži fotografije, životne priče, tekstove i dokumenta o zločinu i o Prebilovčanima. Otvaranju izložbe prisustvovali su, između ostalih, umirovljeni episkop zahumsko hercegovački i primorski, sada već blaženopočivši Vladika Atanasije, novinar Srne u penziji

Milenko Jahura: Svjesni da će biti ubijeni, mnogi Prebilovčani su se predali ustašama, nakon saznanja da su im svi članovi porodica ubijeni u jami

„Morin otok je mesto strašnog zločina koje se sada, zbog izmena toka Bregave nalazi u koritu reke u ataru Tasovčića, iznad Starog, kamenog mosta, pored asfaltnog puta za Prebilovce. Od magistrale je udaljeno oko 300, a od centra Prebilovaca oko 2900 metara. U noći 14/15 avgusta ovde je ubijeno oko 50 Prebilovčana oba pola i svih uzrasta. Zaklani su noževima i glave su su im otsečene i zakopane na licu mesta, odvojeno od tela. Ove žrtve su od ustaša pohvatane i zatvorene u seoskoj školi posle pokolja na Šurmanačkoj jami i na drugim mestima. Mnogi su se predali na lažni poziv o amnestiji, utučeni saznanjem da su im svi članovi

Dejan Zlatić: Prebilovci

Možda su ustaše ’41. bile zavedene ko zna čim, pa pobiše ljude, žene i decu na pravdi Boga. Ali, šta „zavede“ ove Bobetkove „heroje“ pa miniraše 1992. godine mrtve ljude? Prebilovci. Ustaše pobiše Srbe 1941. Na stotine. Ne bilo kako. Bacili ih u jamu. Ko je poginuo odmah, ni po jada. Dobro je prošao. Ko je preživeo pad, doživeo je pravi pakao na zemlji. Ili bolje reći – ispod zemlje. Umirao polako, danima, od gladi, žeđi i bolova, okružen leševima koji se raspadaju i smrde. Među umirućima, najviše je bilo dece. Jama u Prebilovcima nije bila jedina. Mnogo ih je bilo. Na desetine. U svakoj od njih na stotine ljudi.

Đurđica Dragaš: Mi znamo šta su Prebilovci

Ušla sam u mrak bioskopske sale noseći sa sobom ostatke dana, beogradske gužve, one uobičajene, svakodnevne nervoze s kojom živimo. Izašla sam uplakana, potresena, ali preporođena. Drhtavih očiju, ali punog srca. Posle filma „Prebilovci – tamo i kamen ima ožiljak“ u glavi mi je bila samo jedna misao – život je čudo, strašno, surovo i blistavo čudo! Kako drugačije objasniti ono što se u tom hercegovačkom selu desilo 1941, 1942, 1990, 1991, 1992? Kako drugačije pojmiti to što i danas, uprkos svemu, u Prebilovcima živi 40-ak ljudi, što se čuje dečji smeh i crvkut ptica?! Jer, kao što reče jedan od učesnika filma, ni ptice neće da pevaju ako nemaju

„Prebilovci – tamo i kamen ima ožiljak“ – premijerno na Martovskom festivalu

Na ovogodišnjem, 69. Martovskom festivalu, svetsku premijeru je imao film u produkciji RTS-a, „Prebilovci – tamo i kamen ima ožiljak“ Sanje Dragićević Babić. Film govori o masakru u Prebilovcima koji su ustaše počinile u avgustu 1941. nad srpskim meštanima sela Prebilovci, uglavnom nad ženama, decom i starcima, ali i o ponovljenom zločinu 1992. godine. „Ovo jeste film i o zločinu koji se desio 41, ovo jeste film o pokušaju zatiranja jednog sela 41. godine. Iza priče o Prebilovcima krije se i još jedna stvar, to je da je posle tog pokušaja zatiranja selo je ponovo oživelo. Ovo je film o ponovnom zločinu devedesetih godina i o ponovnom pokušaju zatiranja istog

Svetska premijera filma “PREBILOVCI – tamo i kamen ima ožiljak” na 69. Martovskom festivalu

Svetska premijera dokumentarnog filma “PREBILOVCI – tamo i kamen ima ožiljak” (Srbija / 2022. / 82’), autorke Sanje Dragićević Babić, biće održana na 69. Martovskom festivalu 30. marta od 19 časova u Velikoj sali Doma omladine Beograda. Ovaj dokumentarac nastao je u produkciji Radio-televizije Srbije, snimatelji su Dragoslav Bojković i Nikola Đurović, a producent Milica Dabić. Znate li za selo u Hercegovini, gde svaka kuća, svaki kamen i svaki čovek imaju ožiljak? Za selo u kojem je dva puta zaustavljan život, a ono iznova oživljavalo? Gde su jednom ubijeni, opet ubijani? Gde, uprkos svemu, život i dalje govori? Znate li kako je u tom selu došlo do preobražaja od mržnje

Eto Bože preko vode…

(ili- Božić dođe, a mi o’đe…) Teško je danas dočarati osjećaj radosti, veselja, uzvišenog poleta i ljepote proslavljanja Božića u Prebilovcima prije i poslije Drugog svjetskog rata. Mnogo toga se promjenilo, usljed rata i drugih događanja koji su nas otrgli od sela. Promjene, možda za ovu priču i bitnije nastupile su ranije, kada se malo ko nadao posljednjem ratu i egzodusu. One su bile u načinu života koji je postajao lakši i udobniji, ali sa drugim obavezama, koje su doprinjele gubitku mnogih dotadašnjih vrijednosti. Što je bilo više plata, penzija, diploma, televizora, mašina, vozila, zarade na pijaci- bilo je i manje vremena za sebe i druge, za rođake i komšije, selo

Prebilovci

MILENKO JAHURA: RAT PROTIV SRPSKIH ŽRTAVA I KULT USTAŠA KAO MUČENIKA U HERCEGOVINI

Uz saglasnost autora, donosimo rad Milenka Jahure, predstavljen na 7. Međunarodnoj konferenciji o Jasenovcu, 22. maja  2018. godine u Banjoj Luci. Uvod Propagandni rat protiv  Srba žrtava genocida NDH vodi se od  od trenutka njihove mučke i svirepe likvidacije  koju strana odgovorna za taj genocid   nastoji  opravdati,  a zločine sakriti ili umanjiti.  Vlast komunističke  Jugoslavije je takođe nastojala da sakrije i umanji obim i posledice srpskog stradanja u NDH, kao i da neformalno amnestira većinu ustaša i  izbegne suštinsku osudu zločina genocida nad Srbima.  Svojski je radila da zvanično uspostavi simetriju onoga što su tokom rata  činili četnici i ustaše. Bez osnova, stavljali su u isti koš jedne i druge,

PISMO UPUĆENO PREMIJERKI: Obnovite Prebilovce – simbol srpskog stradanja

Objavljujemo pismo koje je je SND Prebilovci, povodom istorijske posjete predsjednice Vlade Republike Srbije, uputilo Ani Brnabić Hvala vam što ste danas u našem selu, u Domu „Sveti Kralj Milutin“ gdje je između dva svjetska rata bila osnovna škola i koji čuva uspomenu na stradali narod ovoga sela, posebno na djecu i đake,  i na ovdje svirepo ubijenu učiteljicu- mučenicu  Stanu Arnaut.  Hvala Srbiji, njenom narodu, posebno predsjedniku Aleksandru Vučiću, koji nas često javno pominje u svojim obraćanjima,  što nas imaju u svom srcu i pamćenju. U nemogućnosti da i mi Prebilovčani u Srbiji prisustvujemo tom istorijskom događaju, opredijelili smo se da Vam se obratimo na ovaj način. POSJETA OD

Dragoslav Bokan: MORAMO DA PRIZNAMO ZLOČINE…

Da, mi, Srbi, moramo konačno i zauvek DA PRIZNAMO ZLOČINE POČINjENE NAD NAMA, kako u Drugom svetskom ratu, tako i pre i posle toga – od hrvatsko-ustaške, šiptarsko-arnautske, muslimansko-bošnjačke, bugarske, nemačke, mađarske, italijanske, partizansko-komunističke ruke. Dakle, možemo da prihvatimo deo matrice drugosrbijanskih izroda, njima nasuprot – da zaista trebamo i moramo da ”priznamo zločine” o kojima sramno malo znamo i kao da nas i nešto nije previše briga. Da priznamo sebi sve te bezbrojne i jezive zločine (razmera GENOCIDA) počinjene nad nevinim srpskim civilima, a u paklenom cilju našeg isterivanja, preveravanja, obezboženja, rasrbljavanja i totalnog uništenja sa aktuelne i one istorijske mape. Tek ako sebi dopustimo da spoznamo ŠTA nam

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.