arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
BOŽANA — BOJA LALIĆ, udata RADETA: Kome je vika, tome je i lika…

Rane Boje Lalić

10. maj 2019.

Selo Guber je jedno od najljepših u Livanjskom polju. Na samoj periferiji Livna, sa lijepim novim kućama, širokim avlijama, štalama, pomoćnim zgradama i bogatom mahanizacijom, podsjeća na šumadijska sela. U jednoj od tih novih kuća, uz samu magistralu, našao sam u ljeto 1990. godine Božanu – Boju Radetu, rodom od Lalića iz Rujana. Malo prije toga joj nenadno umro muž i ostala sama da se vije u prostranoj kući. Navikla je Boja da gubi i trpi udarce, cio život joj gubljenje, ali godine učinile svoje i više nema snage kao nekad da stisne srce, da pretrpi i sakrije suzu. Pogotovu kad govori o paklu jame Ravni dolac, koji je i

Derventa: Parastos ubijenim u toku dva rata

9. maj 2019.

U dervenskoj mjesnoj zajednici Bosanski Lužani danas je služen parastos i položeni vijenci za 22 poginula borca Vojske Republike Srpske i sedam civila iz odbrambeno-otadžbinskog rata, kao i za 143 žrtve koje su tokom Drugog svjetskog rata ubile ustaše. Zamjenik načelnika opštine Derventa Siniša Jeftić rekao je da je nad srpskim stanovništvom od 1941. do 1945. godine počinjen stravičan zločin, te da se brojnim ubijenima ne zna ni mjesto gdje su zakopani. – Postoje svjedoci o stravičnim stradanjima Srba u Drugom svjetskom ratu, a ova imena sa ploča su još jedan dokaz. Nema porodice u ovom mjestu da nekoga nije izgubila – rekao je Jeftić. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Derventa

OTVORENA IZBLOŽBA O STRADANjU SRPSKE DJECE U PROTEKLOM VIJEKU

8. maj 2019.

U Domu Vojske u Beogradu otvorena je izložba „Djeca u ratu“, dokumentovano svjedočanstvo o srpskoj djeci kao žrtvama rata u periodu od 1914. do 1999. godine. Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin poručio je da bi ovu izložbu trebalo da vide srpska djeca, da bi razumjela sa kakvim zlom se suočio njihov narod, ali isto tako da je vide i djeca drugih naroda. „Hoću da verujem da nijedno hrvatsko dete, da je videlo prave slike ustaškog užasa u Jasenovcu, ne bi nikada moglo da peva na Tompsonovom koncertu ili da nosi ustašku kapu. Zato, treba se suočiti sa zlom, da bi se znalo protiv čega se treba boriti“, rekao je Vulin.

STRADALO 2,5 ODSTO UKUPNE POPULACIJE – SSSR NAJTEŽE POGOĐEN

8. maj 2019.

Ukupan broj žrtava Drugog svjetskog rata ni do danas nije poznat, ali svi izvori, i pobjednika i poraženih, kreću se između 50 i 60 miliona, što je 2,5 odsto tadašnje ukupne populacije na Zemlji. Ove brojke odnose se na period početka rata u Evropi 1. septembra 1939. godine, pa do kapitulacije Japana 2. septembra 1945. Najveće žrtve podnio je SSSR i zemlje sa istoka Evrope, dok su na Zapadu te cifre mnogo manje. U brojnim državama koje su učestvovale u Drugom svjetskom ratu postoji mali broj pouzdanih izvora i istraživanja o broju žrtava. Načini procjena su različiti jer su različiti pogledi na formulaciju uzroka smrti, te direktne i indirektne efekte

ČEMU PROGLAŠENjE SVETIM AKO ISTINA NIJE JASNA?

8. maj 2019.

Papa Franjo smatra da proglašenje Alojzija Stepinca svetim „ne bi služilo ničemu ako istina nije jasna“. Na povratku sa trodnevne posjete Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji papa Franjo je u izjavi za HRT naveo da je Stepinac „bio krepostan /uzoran/ čovjek, pa ga je Crkva proglasila blaženim“. „Ali, u određenom trenutku, u procesu kanonizacije postoje nejasne tačke – istorijske tačke“, rekao je papa Franjo. Papa ističe da se „molio, promišljao, tražio savjete i uvidio da treba da zatraži pomoć od /Njegove svetosti patrijarha srpskog/ Irineja“. „On je veliki patrijarh. Irinej je pomogao, formirali smo zajedničku istorijsku komisiju i sarađivali. I Irineju, i meni je jedini interes istina“, napominje papa. Papa Franjo

Sandra Blagić: Svaka humka ima jednu Jelenu, Stoju, Milicu, Aleksu, Radu, Stojana, Milana, Jovana

7. maj 2019.

Kiša neumorno pada a vjetar fijuče i probija do kosti. Probija do same duše koja se smrzne čim vidi humke Donje Gradine. Nepregledna polja sa grobnicama kojih ima na stotine. Kiša koja pada nije kiša već suze naših mučenika čije su kosti još uvijek prekrivene travom. A njihove duše sa Gospodom stoje. Stoje i gledaju potomke, poštovaoce kako se odnose prema njima. Stotine ljudi i djece koračaju stazom od tucane cigle i ne znaju gdje su došli. Ne znaju da hode po kostima pradjedova, kostima djece, baka i majki. Nema više tišine…čuje se smijeh, vrisak, cika, aplauz. Slabo se čuje molitva i poj sveštenika, slabo se čuju oni koji bi

evo-nase-dece.jpg

Video: EVO NAŠE DECE

7. maj 2019.

Pogledajte dokumentarni film Zdravka Šotre koji svjedoči o stradanju Srba iz Hercegovine u Nezavisnoj Hrvatskoj 1941. godine. Mučeničko selo Prebilovci najstrašnije simbolizuje genocid koji  je preživio srpski narod. Potomci nakon 50 godina širom  Hercegovine vade kosti svojih predaka iz jama i dostojno ih sahranjuju. Ovaj film iz 1991. ima svoju specifičnu težinu ako znamo da je ubrzo nakon toga „komšija“ sa nezapamćenom monstruoznom mržnjom uništavao i kosti mučenika. Vezane vijesti: Video zapisi vezani za stradanje u Prebilovcima, ljeta 1941. Stranica na našem sajtu posvećena PREBILOVCIMA

Obeležje nevinim srpskim žrtvama ustaškog zločina

7. maj 2019.

Spomen-mauzolej na Drini, kod Starog Broda, podsećaće na stravičan pogrom iz 22. marta 1942. Na Starom Brodu, na Drini, kraj starog grada Višegrada, u Republici Srpskoj, privode se kraju radovi na izgradnji Spomen-mauzoleja, posvećenog neviđenoj drami u proleće 1942. godine, kada je iz Sarajeva krenulo 10.000 ustaša s namerom da protera i pobije srpsko stanovništvo. Srpski narod sa područja Sarajeva, Pala, Olova, Klašnja, Sokoca, Han Pijeska, Rogatice i Višegrada, po kazivanju Spasoja Albijanića iz Bijeljine, koji je sa Miodragom Davidovićem Dakom, biznismenom iz Nikšića, dao najveći doprinos da se ovim spomen-obeležjem taj događaj ovekoveči – „u zbegovima je krenuo niz Drinu da bi spas potražio u Srbiji“. PODRŠKA Veliki dobrotvori

Djuro_Zatezalo_I_i_II.jpg

Kaznionica Okružnog suda u Gospiću koncentracioni logor – Knjiga Jadovno 1.

7. maj 2019.

Odmah po proglašenju Nezavisne Države Hrvatske, ustaše su zaposjele sve kaznionice i zatvore Kraljevine Jugoslavije na teritoriji nove države. Tako su zaposjeli i kaznionicu Okružnog suda u Gospiću i u nju, već od 11. aprila 1941. godine, počeli zatvarati Srbe i komuniste, bez obzira na nacionalnost, s područja Gospića i njegove okoline, a od početka juna i iz svih krajeva NDH. Kaznionica u Gospiću je kod starijih građana ovog mjesta poznata i pod imenom „Geriht“ (Gericht, njem., sud). To je velika četvorostrana zgrada, osnove 130×130 metara, na dva sprata. Krila zgrade su međusobno povezana i zatvaraju dvorišni prostor s bunarom u sredini. U prednjem, zapadnom dijelu zgrade, za Kraljevine Jugoslavije

Prof. dr Boris Begović: Logori u NDH – državni projekti

6. maj 2019.

Dr Boris Begović – redovni profesor Pravnog fakulteta BU, član Centra za liberalno-demokratske studije, poznat u ekonomskim krugovima, ali i član Udruženja „Jadovno 1941.“, za naš radio govori o aktivnostima pomenutog Udruženja, predstojećem molitvenom skupu prvog julskog vikenda na mestima gde su Srbi stradali početkom Drugog svetskg rata od strane ustaškog terora. „Kompleks logora JADOVNO – GOSPIĆ – PAG bio je državni projekat čiji je cilj bilo konačno rešenje, odnosno istrebljenje srpskog naroda“, rekao je prof. dr Boris Begović. Kako jke funkcionisao kompleks logora, kako su ubijani zatočenici, zašto je logor zatvoren nakon tri meseca od otvaranja, kako je stradao Episkop gornjokaarlovački Sava Trlajić, samo su neka od pitanja na

Jelena Buhač Radojčić, foto: Tanjug

Jelena Buhač Radojčić: Još čujem vrisku djece iz Jasenovačkih logora

6. maj 2019.

Osamdesetdvogodišnja Jelena Buhač Radojčić, koja je kao dijete preživjela golgotu jasenovačkog logora, izjavila je Tanjugu da i danas čuje vrisku djece i majki koje su ustaše razdvajale u logoru Stara Gradiška i da su to slike koje ne blijede. Ustaše su tokom Drugog svjetskog rata Jeleni ubile baku, djeda, oca, dva brata i još 80 rođaka, a po završetku rata ona, brat i majka nisu imali gdje da se vrate, jer je porodična kuća u Jablancu bila srušena, a i kuća babe i djeda. Ustaše su 1942. godine u jasenovačkom logoru zaklale njenog četvorogodišnjeg brata Dušana, babu i djeda, zato što nisu željeli da se razdvajaju. Crnokošuljaši su oca Božu

Miroslav Lazanski

Lazanski: Hrvoje Klasić i Hrvati hoće da promene istoriju, ali zaboravljaju…

6. maj 2019.

  Gledao sam ovih prazničnih dana malo televizije dragih nam suseda. Pa tako, na HRT 4 nabasah na emisiju koja se bavi revizijom istorije na prostorima bivše SFRJ. Gost je bio uvaženi zagrebački profesor, istoričar dr Hrvoje Klasić. Povod je bila navodna ideja nekih krugova da se u Beogradu podigne spomenik Slobodanu Miloševiću. Iako mislim da bi se taj spomenik, pre svega, trebao podići u Zagrebu. Iako se uvaženi profesor Klasić svojski trudio da ostavi bar privid objektivnosti, iako je malo, onako ovlaš, opalio i po svojima, ipak je zaključak bio da su za sve nesreće, tragedije i ratove na prostorima bivše SFRJ krivi Srbi i Srbija. Tako reče profesor

Prof. dr Gideon Grajf

Grajf: Dići glas protiv antisemitizma i revizije istorije

5. maj 2019.

 Izraelski istoričar Gideon Grajf poručio je danas u Donjoj Gradini da treba dići glas protiv zastrašujućeg trenda antisemitizma i revizije istorije Drugog svjetskog rata svuda u svijetu. „To dugujemo budućim generacijama, to dugujemo našim precima“, rekao je Grajf na obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini. On je istakao da je moralna dužnost i obaveza svih nacija da ne dozvole da se jasenovačko mučeništvo ponovi, te je ovom prilikom dao podršku izgradnji memorijalnog centra u Donjoj Gradini. „Naša je moralna dužnost da budemo ovde u ime Srba, Jevreja i Roma koji su brutalno ubijeni, a posebno prema 20.000

Dodik: Nećemo dozvoliti prekrajanje istorije

5. maj 2019.

Predsjedavajući predsjedništva BiH Milorad Dodik podsjetio je na zlo ustaškog režima i monstrouzna stradanja u Jasenovcu i Donjoj Gradini, prije svega srpskog, ali i svih ostalih naroda. POGLEDAJ VIDEO Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da zločin u jasenovačkim logorima ne smije biti zaboravljen i da je zato srpska država sinonim za slobodu srpskog naroda. – Tek 27 godina obilježavamo ovo strašno stradanje koje se dogodilo prije više od 70 godina u Drugom svjetskom ratu. To govori da se htjelo sakriti strašno stradanje Srba, Jevreja i Roma, među kojima je bilo i 20.000 djece – rekao je Dodik na obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u

Kozarska Dubica: Održana Memorijalna akademija „Nebo tamno“

5. maj 2019.

U Kozarskoj Dubici sinoć je održana Memorijalna akademija „Nebo tamno“ u pomen na nevine žrtve ubijene u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu – Donjoj Gradini. Ministarka prosvjete i kulture Srpske Natalija Trivić naglasila je da Memorijalna akademija u Kozarskoj Dubici ima veliki značaj za sjećanje na sve postradale u koncentracionom logoru Jasenovac i Donjoj Gradini, največem stratištu na ovim prostorima. – Mi na ovaj način želimo da se poklonimo svim žrtvama i da učimo buduće generacije da ne zaborave zločine iz tog doba – istakla je Trivićeva. Ona je dodala da je Memorijalna akademija svake godine sve posjećenija i da ljudi sve više shvataju značaj akademije i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA