arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

U Australiji predstavljena knjiga o Jasenovcu

Prva komparativna analiza Aušvica i logora u NDH u svetskoj istoriografiji, profesora Gideona Grajfa promovisana je u Pertu. Slede promocije u još pet gradova. Petog avgusta, na godišnjicu vojnopolitičke akcije „Oluja”, u Savezu Srba Australije u Pertu održana je promocija knjige prof. dr Gideona Grajfa „Jasenovac – Aušvic Balkana – ustaška imperija okrutnosti”. Reč je o prvom tomu trilogije o zločinima i Holokaustu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945). Time je započeta australijska promocija Grajfove trilogije, koja će do kraja godine obuhvatiti još pet gradova, čiji će raspored naknadno biti objavljen. Drugi tom nosi naziv „Ustaško konačno rešenje pre nacističkog konačnog rešenja” i treći „Alojzije Stepinac, ustaški vikar ‒ pokrsti se

Slobodan Antonić: NDH 2.0 u Beogradu – 25 godina sramote

Vidimo sistematski rad na relativizaciji hrvatskog genocida („Pokolja“) – što je u punoj simfoniji s neoustaštvom u Hrvatskoj, a sve s filantropskim pozivanjem na regionalno pomirenje. „Građanski“ Beograd i ove godine obeležio je Oluju na uobičajeno sraman način. Reč je o medijskom zatrpavanju Oluje – te ključne deonice hrvatskog genocida (1–2). To zavrtanje, kako sam opisao lane, ima šest tačaka: Prećutkivanje (o Srebrenici iz sveg glasa, o Oluji ni slovca); Kriv je srpski nacionalizam („Milošević je prvi počeo“, „Krajišnici proterali Hrvate“); Tuđman i Milošević sve dogovorili („Sloba hteo Krajišnike da naseli na Kosovo“); Oluja nije genocid već, eventualno, etničko čišćenje (ali „dogovoreno“, znači, nekako polu-dobrovoljno, u krajnjem – nikom ništa,

Dušan Bastašić uz Šaranovu jamu na Velebitu, područje nekadašnjeg kompleksa logora

Jadovno je preteča Jasenovca

Pred godišnjicu zatvaranja ozloglašenih logora smrti Jadovno, Gospić i Pag. Potomci žrtava do danas nisu dostojno sahranili svoje najmilije. Tog 21. avgusta 1941. svega oko 2.000 preživelih stiglo u Jasenovac Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 21. avgusta. 2017. godine. Povodom obeležavanja godišnjice zatvaranja logora smrti Jadovno, Gospić i Pag, predsednik Udruženja Jadovno-Gospić-Pag Dušan Bastašić kaže za “Novosti” da je Jadovno bilo preteča ozloglašenog Jasenovca. On je dodao da potomke žrtava raduje da se lane konačno počelo obeležavati dan kad je zatvoren kompleks ovog logora i kad je svega oko 2.000 preživelih stiglo 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u Jasenovac. Bastašić podseća da

Protest protiv poricanja genocida nad srpskim narodom

Zahtevamo, po ugledu na Rusiju, Izrael i Jermeniju, ukidanje bilo kakve tolerancije prema svim vidovima poricanja genocida nad srpskim narodom. U Protestnom pismu povodom obnove i odbrane ustaških zločina i ideja, objavljenom 29. jula 2020, izraženo je ogorčenje dvadeset šest akademika, profesora univerziteta, naučnih radnika, umetnika svetskog značaja, zbog izjava redovnih profesora Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu Nikole Samardžića i Dubravke Stojanović. Da podsetimo, Dubravka Stojanović proglasila je atentat na Antu Pavelića „nasiljem“ i „krvnom osvetom“, a Blagoja Jovovića nazvala je „ubicom i nasilnikom“. Nikola Samardžić je, na društvenoj mreži „Tviter“ javno podržao anonimnu proustašku objavu u kojoj se vulgarno vređa srpski narod, a genocid počinjen u Jasenovcu

Usvojena inicijativa da grad Niš dobije naziv ulice Jasenovačkih žrtava

Konačno, grad Niš posle ovoliko decenija dobio ulicu Jasenovačkih žrtava. DANAS JE KOMISIJA ZA PROMENU NAZIVA DELOVA NASELjENIH MESTA I NAZIVA ULICA GRADA NIŠA PROMENILA NAZIV ULICE VINKOVAČKA U ULICA JASENOVAČKIH ŽRTAVA. Ovim činom ispravili smo višegodišnju nepravdu nad tim ljudima, to je bio genocid kakav svet ne pamti. Pokolj! Oni su to odavno zaslužili, a mislim da je došlo vreme da tu decenijsku grešku konačno polako ispravljamo, prenosi predsednik komisije Bojan Marinković. U vreme kada nam otimaju i kradu istoriju, moramo se ujediniti oko bitnih istorijskih tema, između ostalog i o broju stradalih u NDH i šire, zato, nije loše ostvariti sabornost oko simboličnog čina imenovanja ulice po njima

kozarcani-slavonija1.jpg

Sloboština 16.08.1942. – Mučeništvo srpske nejači sa Kozare

Na područje Slavonske Požege u julu 1942. dopremljeno je 155 vagona izbeglica sa Kozare. „Po nalogu bojnika Luburića s njima se ima strogo postupati, ne smiju im se davati propusnice za kretanje, izuzev onih koji su se prijavili za rad u Nemačkoj“, – kaže se u jednom ustaškom izveštaju. 155 wagons of refugees from Kozara were brought to the territory of Slavonska Požega in July 1942. „Under the order of major Luburić they are to be treated sternly. They are not to be issued passes for movement, except those that have applied for labor in Germany“ – stated in one of the Ustasha reports. Jasenovačke ustaše su 16. avgusta 1942. u

Prošlo 79 godina od krvavog ustaškog pira na Pagu i Jadovnu

Prije 79 godina, u noći između 14. i 15. avgusta 1941, uoči katoličkog praznika Velike Gospe, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je pobijena najmanje 791 žrtva, a na Velebitu oko 1.500. “Zgrožene monstruoznošću zločina i brojem pobijenih zatočenika, italijanske okupacione snage preuzele su od NDH civilnu i vojnu vlast na tom području i naredile zatvaranje logora smrti”, kaže predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić. Dodatni razlog za zabrinutost Italijana bio je masovni ustanak Srba u Lici protiv ustaške tiranije. “Želeći da unište tragove zločina i pobiju ostatak zatočenika u kratkom roku, ustaški naredbodavci su motivisali dželate

Dejan Kojić: O Oluji i kada je sunčano

Etničko čišćenje i fizičku likvidaciju Srba u današnjoj Neovisnoj Republici Hrvatskoj nikad ne smijemo zaboraviti. O njoj, kao i o Pokolju za vrijeme Drugog svjetskog rata, treba pisati i kada „nije sezona“. Piše: Dejan Kojić Hegelu dugujemo znamenitu tezu da se istorija ponavlja: prvi put kao tragedija, drugi put kao farsa. Najave tragičnog 20. veka po Srbe su se odigrale 1895, 1899, 1902. i 1914. godine. Prva tri događaja se vezuju za Zagreb, kada je u demonstracijama podržanim od strane frankovaca došlo do nereda, napada na zagrebačke Srbe i njihovu imovinu; a isto se događa i u Sarajevu nakon Vidovdanskog atentata. Ubrzo slede zverski zločini nad mačvanskim Srbima, zatim Pokolj

Politika: Oprezno o Jasenovcu

Predlaže se srpskim istoričarima da ocene Goldštajnovo delo, pa će ono svakako biti otkupljeno ako prođe test ozbiljne istorijske nauke.  Svake godine, komisija koja bira izdanja u okviru otkupa knjiga od izdavača za potrebe biblioteka, povod je za kritike, u vezi sa odabranim ili izostavljenim naslovima. Kada bi neko rekao da se nikada svima ne može udovoljiti, bio bi potpuno u pravu. Međutim, ovoga puta odjeknula je vest da su iz otkupa izostavljene tri knjige iz oblasti istorijske nauke (oduvek stoji primedba da bibliotekama treba više izdanja iz oblasti humanističkih nauka nego prevedene beletristike). Nisu otkupljene knjige Etničko čišćenje. Geneza koncepta Vladimira Petrovića („Arhipelag”), Jasenovac Ive Goldštajna („Akademska knjiga”) i

Milutin Stančić: „Prepisani“ zločini Prebilovci – Dolgaec

Te kobne 1915. kada su nestala čitava sela u prilepskom kraju, kada su lokalni Bugaraši poklali nejač, žene i decu, čak i nerođenu. Šestog avgusta 1941. godine, lokalne ustaše su u jami Golubinki, u selu Šurmancima kod Međugorja, ubile skoro sve žene, devojke i decu iz sela Prebilovaca u južnoj Hercegovini, njih oko 600 duša. Prema podacima hrvatskog oružništva (žandarmerije), ustaše su „u avgustu 1941. ubile 820 Srba iz Prebilovaca iz 54 porodice niko nije preživeo, a preživelo je njih ukupno 170, od kojih su 15 žene, devojke i deca mlađa od 15 godina“… Pod komandom Ivana Jovanovića zvanog Crni, ustaški masakr u Prebilovcima, kako zvanično stoji, izvršile su horde

Služen parastos žrtvama ustaškog pokolja u Čavašu

U selu Čavaš u Popovom polju kod Trebinja služen je parastos za 103 stanovnika ovog sela koje su ubile ustaše u masovnom Pokolju 11. avgusta 1941. godine. Ustaše s područja susjednog sela Gornje Hrasno opkolile su Čavaš i za kratko vrijeme pobile 103 mještana srpske nacionalnosti, muškarce, žene, djecu i starce. Najmalađa žrtva imala je 10 dana, a najstarija 96 godina. Cijelo selo je ponovo spaljeno 1992. godine, a nekadašnji spomenik žrtvama zločina srušili su pripadnici hrvatskih snaga. Na tom mjestu, napravljena je spomen kapela. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Čavaš, koji je bio u opštini Trebinje, pripao je federalnoj opštini Ravno. Izvor: RTRS Vezane vijesti: Pomen za 101 žrtvu ustaškog

Borisav Đondović: Sukobi unutar srpske istoriografije – da li je obračun blizu?

Svakom istoričaru je žao kada dođe do žestokog sukoba u akademskim krugovima, no dužnost svakoga od nas je da kaže istinu po svaku cenu. Bili smo svedoci zadnjih godina sukoba istoričara na odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, pa i u celini. Taj sukob je ponovo intenziviran, posle izjave Dubravke Stojanović, gde se protivi da ulica u Beogradu dobije ime po Blagoju Jovoviću, atentatoru na Pavelića. U suštini tu podelu možemo da klasifikujemo na dve grupacije. Brojniju, po naučnom rangu daleko cenjeniju i u zemlji i svetu, srpsku kritičku istoriografiju. Njene predstavnici su bili brutalno napadani od ove ne toliko velike, ali dobro medijski i logistički pokrivene grupacije čiji

Goldštajnov “Jasenovac” ne ispunjava kriterijume za otkup

Ministarstvo kulture Srbije saopštilo je da se knjiga hrvatskog istoričara Ive Goldštajna “Jasenovac” ne uklapa u kriterijume za otkup knjiga za biblioteke na konkursu Ministarstva, na kojem se biraju knjige “koje su vredne i predstavljaju doprinos kulturi i nauci i proširuju znanja čitalačke publike u Srbiji”. – Da bi se njegovo djelo “Jasenovac” uklopilo u te kriterijume, bar što se Ministarstva kulture i informisanja tiče, potrebne su dodatne ocjene i relevantne recenzije srpskih istoričara koji se temom genocida nad Srbima u NDH bave duže nego Goldštajn – ističe ovo Ministarstvo u reagovanju povodom, kako navodi, “neistina o otkupu knjiga”. U saopštenju se ističe da, osim toga, i Goldštajnovo “otkriće” o

sadilovac-4-org.jpg

GODIŠNjICA STRADANjA NEDUŽNIH SRPSKIH CIVILA U SADILOVAČKOJ CRKVI NA KORDUNU

Selo Sadilovac nalazi se na reci Korani, na Kordunu, na samoj granici Korduna, Like i Bosne. Prema nekim podacima selo Sadilovac nastalo je 1790. godine dolaskom prvog pravoslavnog sveštenika Gaje Grgića, koji je sa sobom doveo i naselio srpski narod. Malo po njihovom dolasku napravljen je i pravoslavni hram posvećen Rođenju Presvete Bogorodice, sagrađen 1826. godine. Parohiju Sadilovac čine: Sadilovac, Vaganac, Lipovača, Smoljanac, Irnovac, Grabovac, Drežnik i Korana. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u ovoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 13 godina) iz Sadilovca, Bugara, Lipovače i okolnih sela. Jedini greh ovih nevino postradalih ljudi je bio to što su

Livno: Sjećanje na 1.600 Srba stradalih na Ognjenu Mariju (FOTO)

Sveta liturgija služena je danas u Spomen-kapeli-kosturnici u Livnu povodom obilježavanja 79 godina od kada su ustaše pobile 1.600 Srba u Livanjskom polju. Paroh livanjski Predrag Crepulja rekao je Srni da su ustašnje od Ognjene Marije do Ilindana 1941. godine, tokom Drugom svjetskog rata, pobile 1.600 Srba. On je istakao da je to bilo jezivo stradanje Srba sa područja Livna koje su komšije Hrvati odvodili od kuća i žive bacali u jame bezdanke na Dinari i Kamešnici gdje su skončavali živote u najvećim mukama. – Iz jame Ravni dolac poslije četrdeset dana izvađeno je 14 Srba koji su kasnije i svjedočili o preživjelim mukama – istakao je paroh livanjski. Prema njegovim

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.