arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
sargovac-skola.jpg

Milošević: Dužnost nam je da čuvamo sjećanje na žrtve

Odbornik u Skupštini grada Banjaluka Darko Milošević poručio je povodom obilježavanja 7. februara, dana Pokolja srpskog naroda u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac, da je dužnost ove generacije da čuva od zaborava nevine žrtve ustaškog terora. – Za Šargovac, svaki 7. februar je dan žalosti. 1942. godine, ustaše su u našoj školi ubile svu djecu srpske nacionalnosti i to pred učiteljicom i pred ostalom djecom. Pored strašne činjenice da su uopšte postojala stvorenja poput Gutića, Mišlova i fra Filipovića, možda je jedino strašnije što je u narednih 50 godina silom nametano ćutanje o ovom zločinu. Dakle ne samo da nisu prikupljani dokazi i izjave živih svjedoka, nego se o

Drakulic.jpg

Pokolji 1942. godine – egzemplar genocida

Pokolj nad srpskim stanovništvom u selima oko Banjaluke 1942. godine predstavlja egzemplar genocida, jer su u njemu ubijeni svi bez selekcije, i iza njega stoji država, a ne pojedinci, ističe novinar i publicista iz Banjaluke Jovan Babić. On je naglasio da je signal za izvršenje zločina dat iz Zagreba, što se vidi iz činjenice da su ubistva izvršile dvije satnije Druge tjelesne bojne poglavnika NDH Ante Pavelića, koja je bila njegova lična garda. „Da je evidentno riječ o genocidu i da je plan za izvršenje zločina pripreman u tajnosti, govori i podatak da čak ni veliki župan tadašnje župe Luka i Sana – Vladislav Vitez Aleman nije bio upoznat o

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (3): Komisije prikupljale dokaze protiv Gutića

Svjedočenja ponavljaju suštinski isti tretman: marginalizaciju, zastrašivanje, pljačku, hapšenje i na kraju protjerivanje ili ubistvo. Sistematizovano nasilje podmazivano je stalnim kontribucijama baziranim na pljački svega, od gotovog novca, preko pokretnih stvari svih vrsta, do samih nekretnina. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 24.  oktobra 2017. godine. Pod velom osovinske okupacije, dvocifren broj predratnih banjalučkih ustaša, jedne posve marginalne grupe, umnožio se na mnoštvo poslušnika, većinom iz reda lumpenskog ološa, koji su u ratnoj drami vidjeli, pored nekažnjenog sadističkog iživljavanja svojih patoloških frustracija, do tada nezamislive mogućnosti materijalnog bogaćenja. Set nove vrste dokaza počeo se sastavljati od onog trenutka kada je, umjesto od žrtve,

Zločin i kazna banjalučkog stožernika (2): Zavjerenici gospodari života i smrti

Vlast koju je Viktor Gutić posjedovao kao stožernik za područje bivše Vrbaske banovine oslanjala se, sa jedne strane, na preuzeti državni aparat, a sa druge, na piramidalnu strukturu ustaškog pokreta, čiji su ljudi proželi sve pore društvenog života. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 18.  oktobra 2017. godine. Gutić i njegovi najbliži saradnici činili su jedan zavjerenički forum, koji je, iako neformalan, kroz tajne sastanke iza zatvorenih vrata odlučivao o životu i smrti stanovnika Bosanske Krajine. Sve o čemu se odlučivalo na tom forumu provođeno je u djelo putem nižih ustaških struktura. U povratku na pitanje dokaza primjećujemo da, kao što je obično

Dodik: Svjetski centri nisu htjeli da proglase genocidom srpsko stradanje

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je večeras da umanjivanje broja žrtava ustaškog sistema logora smrti Jasenovac, koje vrše pojedini hrvatski autori, ima za cilj da umanji ovo stradanje koje po karakteru predstavlja genocid. POGLEDAJ VIDEO „Stradanje srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu nikada nije proglašeno genocidom, jer to nisu htjeli ni svjetski centri, pošto su zanemarivali sve što stiže iz komunističke Jugoslavije, ali nije htjela ni komunistička vlast“, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, uoči promocije monografije „Jasenovac – Aušvic Balkana“, čiji je autor izraelski istoričar Gideon Grajf. On je dodao da je komunistički režim jednako odgovoran za skrivanje takvih podataka, računajući da će vrijeme uništiti dokaze i eliminisati

Obilježeno 77 godina od ustaškog pokolja u Drakuliću

Svetom liturgijom u Spomen-hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću jutros je počelo obilježavanje 77 godina od ustaškog pokolja Srba u tom banjalučkom naselju, kao i u obližnjim mjestima Motike, Šargovac i u rudniku Rakovac. POGLEDAJ VIDEO Obilježavanju su prisustvovali predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović, generalni sekretar Vlade Srpske Siniša Karan, delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, te predstavnici grada Banjaluka. Kod Spomen-kosturnice je služen parastos ubijenim Srbima i polaganje vijenaca na Spomen-kosturnici. Ustaše su 7. februara 1942. godine u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac za samo jedan dan ubile 2.370 srpskih civila, među kojima je bilo 551 dijete.

Cvijanović: Moramo čuvati Republiku Srpsku, ona je garancija da ćemo imati slobodu

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je danas u Drakuliću da težina zločina masovnog pokolja kojeg su ustaše počinile zog 7. februara 1942. godine nalaže da se sjetimo teško postradalih žrtava i iskažemo im poštovanje, ali i da sjećajući se prošlosti malo dublje i ozbiljnije razmišljamo i o našoj sadašnjosti, a posebno budućnosti. – Kada se u ratu sudare vojske, očekujemo da će tada biti i žrtava, i da će stradati ne samo vojnici, već i civili. Ali, činjenica da je u ovim prigradskim selima Banjaluke na najsvirepiji način samo u jednom danu bez ispanjenog metka i sa nesumnjivom genocidnom namjerom, noževima, sjekirama, krampovima i drugim hladnim oružjem ubijeno 2.315

Spomen_ploca_srpskim_zrtvama_u_Drakulicu.jpg

Selak: 7. februar je najtužniji dan u istoriji Banjaluke

Povodom obilježavanja 77. godina od ustaškog pokolja u Drakuliću, Šargovcu i Motikama, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Goran Selak, izjavio je da je 7. februar najtužniji dan u banjalučkoj istoriji, te da Banjaluka i Republika Srpska imaju veliku obavezu da čuvaju sjećanje na stradale. Goran Selak Foto: RTRS – Banjaluka u svojoj dugoj istoriji nema tužniji dan od 7. Februara, ni težu godinu od 1942. godine. Bilo je uvijek nesreća, prirodnih katastrofa, raznih okupatora i ratova, ali nema ničeg što može da se poredi sa pokoljem koji je izvršen nad našim narodom u Banjaluci te 1942. Godine. 2300 civila, među kojima 551 dijete, pobijeni su na kućnim pragovima, u školskim

U nedjelju 03. februara obilježavanje 77 godina od ustaškog pokolja u Drakuliću

U Drakuliću kod Banjaluke u nedjelju, 3. februara, obilježava se 77 godina od ustaškog pokolja Srba u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac 1942. godine, a banjalučka Gradska uprava obezbijedila je besplatan prevoz iz centra grada do Drakulića. Sveta arhijerejska liturgija biće služena u 9.00 časova u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Drakuliću. U 12.00 časova kod Spomen-kosturnice biće služen parastos ubijenim Srbima, u 12.15 časova predviđeno je polaganje vijenaca na Spomen-kosturnici, a u 12.30 časova obraćanje zvaničnika, saopšteno je iz Gradske uprave Banjaluka. Obilježavanje stradanja Srba od ustaškog zločina organizuje Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske. Polazak autobusa predviđen je za 8.00 časova iz Vidovdanske ulice

Ustaške zvijeri umorile 52 đaka

U znak sjećanja i vječni pomen nevino umorenoj srpskoj djeci u Narodnoj školi u Šargovcu, kod Banje Luke, 7. februara 1942. godine, navodimo dostupne osnovne podatke o 52 zaklana učenika – pravoslavca, prema školskom „Imeniku“.   Glamočanin Đurđa Radojka, rođena 1. 3. 1931. upisana 30. 6. 1938. Kuruzović Dušana Simeun, rođen 1931. upisan 30. 6. 1938. Kuruzović Jove Jovan, rođen 24. 2. 1932. upisan 30. 6. 1938. Kuruzović Petra Jelena, 2. 6. 1931. upisana 20. 6. 1938. Stijaković Đurđa Dušan, rođen 15. 2. 1930, upisan 20. 6. 1938. Stanković Milana Dušan, rođen 21. 12. 1930. upisan 20. 6. 1938. Stijaković Stole Jovanka, rođena 31. 12. 1929. upisana 20. 6. 1938.

Nedeljko Mitrović,foto RTRS

U nedjelju formiranje udruženja „7. FEBRUAR 1942. GODINE“

 U Banjaluci će u nedjelju, 3. februara, biti formirano udruženje „7. februar 1942. godine“ povodom predstojećeg obilježavanja 77 godina od ustaškog pokolja Srba u selima Drakulić, Motike, Šargovac i rudniku Rakovac, najavio je jedan od potomaka drakulićkih žrtava Nedeljko Mitrović. „Osnovni cilj Udruženja je da nikad ne budu zaboravljene žrtve stravičnog ustaškog zločina na ovom području, te da se bavi prikupljanjem dokumentacije i spiskova žrtava kako bi se napravio dokumentarno-muzejski prostor“, rekao je Mitrović Srni.On kaže da Udruženje ima u planu i postavljanje spomen-ploča na grobnicama gdje su šezdesetih godina prošlog vijeka ekshumirani posmrtni ostaci ustaških žrtava i preneseni kod spomenika u Drakuliću. Mitrović je naveo da će naziv udruženja

Sandra Blagić: Blago onom narodu koga znaju po žrtvama, a ne po zločinima!

Prije 77 godina, tačnije 7. februara 1942. godine dok su mještani sela Šargovac, Motike i Drakulić spavali, ustaše su krenule u odmazdu. Prvo su ušle u rudnik Rakovac i tamo pobile na najmonstruozniji način 65 rudara, koji su se zatekli na poslu. Ubijali su sve redom! Nisu marili za žene dijecu, starce, nemoćnu čeljad. Vođa krvoločnih zvijeri, željne krvi, bio je fratar Miroslav Filipović, poznatiji kao fra Satana. Tragovi vode i do osnovne škole „Đura Jakšić“ u Šargovcu. Uz govor fra Satane: “ Ustaše ovo je u ime Boga, pokrštavam ove izrode, a vi slijedite moj put. Ja prvi primam sav grijeh na moju dušu, a vas ću ispovjedim i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.