arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici, na području Plaškog

30. novembar 2020.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA PLAŠKI Pero Klipa, Plaški Gaženi smo i parani ustaškim noževima        „Oko tri sata poslije podne, 28. maja 1941. godine, netko pokuca na moj prozor. Pitam tko je. Viču mi da otvorim vrata. Otvorim ih i imam što vidjeti. Pred vratima moje kuće u Plaškom grupa ustaša. Pitaju me kako se zovem. Ja im kažem. Viču: „Spremi se. Ideš samo na jedno saslušanje i odmah se vraćaš kući.” Kod sebe sam imao samo 200 dinara, nekoliko cigareta i kutiju šibica. Odvedoše me u žandarmerijsku stanicu. Dočekao

MILE RAJČEVIĆ: Istorija školstva Like 1752 – 1995.

11. oktobar 2020.

Izašla je iz štampe knjiga autora Mile Rajčevića: Istorija  školstva   Like 1752 – 1995. Prof. Mile Rajčević, dugogodišnji prosvjetni radnik, osjećao je dužnost i obavezu prema svome zavičaju da napiše istoriju ličkog školstva od prvih početaka pismenosti u Lici, pa sve do nasilnog gašenja  i zatiranja pisanih tragova školstva  i prosvjete u Lici u građanskom ratu u Hrvatskoj 1991 – 1995.godine. Na  pisanje knjige o istoriji ličkog školstva , kako autor navodi, vodila ga je ideja duga i obaveze prema zavičaju i osnovnoj školi u Divoselu, gdje je naučio prva slova, i nostalgije prema zavičaju, koji je ostao tako daleko. Kako autor navodi: „što je dalje i više odlazio od

Zgarišta srpskih kuća u Medačkom džepu poslije akcije hrvatske vojske

Parastos Srbima ubijenim u akciji “Medački džep“ (Najava)

7. septembar 2020.

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica “Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske „Medački džep“ (kod Gospića u Hrvatskoj). Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993 godine u operaciji hrvatske vojske „Medački džep“ (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u srijedu 09. septembra 2020. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem, Predsjednica: Dragana Đukić Vezane vijesti: Podsećanja: Lekar

Nikola Tesla

AKADEMIK VASILIJE KRESTIĆ: Nikola Tesla nije rođen u Hrvatskoj, nego u Krajini kao Srbin pravoslavac

16. jul 2020.

U najnovijim raspravama održanim u Hrvatskom saboru povodom vandalskog rušenja spomenika Nikoli Tesli, koje se dogodilo 1992. godine, i namere da se on izvuče iz skladišta Likovne akademije, obnovi i ponovno postavi, nije moglo da bude zaobiđeno ni pitanje nacionalne pripadnosti tog velikog naučnika. To pitanje posebno je zatalasalo hrvatsku i srpsku javnost povodom obeležavanja 150–godišnjice rođenja Nikole Tesle. Tada su o tome objavljeni mnogi tekstovi s netačnim a ponekad i zlonamernim tumačenjima pa i falsifikatima. Netačnosti su nastajale zbog nedovoljnog poznavanja istorije i državnopravnog ustrojstva Vojne krajine, Hrvatske, Austrije i Ugarske, kao i teritorijalnog ustrojstva Srpske pravoslavne crkve onog vremena kad je rođen Nikola Tesla. Istorijski falsifikati u hrvatskoj

Nikada ne zaboravi zavičaj i uvijek se vraćaj!

14. jul 2020.

Dok pišem ove redove, razmišljam kako definisati pojam zavičaja. Moglo bi se reći da je to mjesto gdje smo rođeni i odakle su naši preci, međutim to mi i dalje zvuči nekako kao površna definicija. Zavičaj bi u suštini trebalo da bude mjesto za koje svaki put kad čuješ, staviš ruku na srce a suza zasija u oku. Svako od nas ima mjesto na kome osjeća da je baš ondje gdje i treba da bude, mjesto ultimativne sreće. Njemu se uvijek vraćaš gdje god da odeš i uvijek iznova oživiš kada ti se ukaže pred očima. Tada srce zaigra, duša ozdravi a vazduh počne ponovo imati miris borove šume i

Zorica i Vukašin

Zorica Đoković: Na Krsnom putu

13. april 2020.

Hristos je znao za šta i za koga nevin umire. Nisam sigurna da su naši stari znali razlog svog strašnog umiranja govoreći i vjerujući da „neće krst na krst“. A udario je. Krst. Na Krst. Idući jadovničkom stazom, tim velebitskim Krsnim putem ili Ulicom suza, ali i svakom drugom od bezbroj staza i pruga srpskog mučeništva, pokušavamo zamisliti golgotsku pasiju naših predaka. Zamišljamo bol i jauke, žeđ i znoj, suze i krv. Pitamo se o čemu su razmišljali, čemu su se nadali, koga su se sjećali. Da li su znali da i On skupa s njima ide u tu strašnu smrt? Jer, išao je, naravno, dok su nas, od Njega

Vasilije Đ. Krestić: ZAŠTO SAM POTPISAO APEL ZA ODBRANU SVETIH SRPSKIH NOVOMUČENIKA JASENOVAČKIH

29. oktobar 2019.

Ovim odgovorom nemam nameru da polemišem s Veljkom Đurićem Mišinom i to iz više razloga. Prvo zato što smatram da on ni u kom pogledu nije dorastao tome da bude moj partner za bilo kakve naučne i stručne rasprave, bez obzira na to što umišlja da je veliki naučnik, da je nadišao i daleko prevazišao sve istoričare koji se bave srpsko-hrvatskim odnosima i počinjenim hrvatskim genocidom nad Srbima u NDH. Drugo, zato što on nije sposoban da vodi ozbiljne naučne i stručne rasprave, što sve koji ne misle kako on misli, na jedan surov, neotesan i primitivan način obezvređuje, potcenjuje i vređa raznim izmišljotinama, nimalo biranim rečima i neistinama. Umesto

Muke po Hristijanu

29. oktobar 2019.

Šta da radi prosečan srpski pravoslavni hrišćanin sa višedecenijskim liturgijskim stažom kada čuje svog arhijereja kako ga okrivljuje za ono za šta ne može da bude kriv? Šta da misli kada vidi jasenovačko mučeništvo svojih predaka upoređeno i objašnjenjo narko-leptičkim i LSD vizijama u nekom arhijerejevom predavanju održanom negde u belom svetu, pred stranim auditorijumom? Čemu da se siroti vernik nada kada čuje svog arhijereja kako huli? Da li da vernik tada ispovedi svom duhovnom ocu nastale sumnje u vezi sa tim pastirom? Da li da ipak prihvati pastirsku optužbu i prizna pred sobom i celom srpskom zajednicom nepostojeću krivicu? Da li da usvoji arhijerejevu očinsku pouku o jasenovačkom stradanju

Nemanja Dević: Smiljanska beseda

9. oktobar 2019.

Na inicijativu udruženja građana „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, kod masovne grobnice u Teslinom Smiljanu u kojoj je sahranjeno najmanje 500 Srba pobijenih u vreme Nezavisne Države Hrvatske, 30. juna 2018. potomci i poštovaoci žrtava su postavili Časni krst. Tom prilikom pročitana je Smiljanska beseda Nemanje Devića čiji tekst prenosimo u celini. Pamteći skupe, Danas prolazimo stazama koju su, ma gde da smo rođeni, prošli naši preci. Stazama koje su natopljene suzama i krvlju naših novomučenika. Stazama krstonosnim i stazama svetih. I zato današnji hod po toj kamenitoj putanji ne predstavlja naš podvig, već blagoslov što smo se udostojili da tim stopama pođemo. Često se na tužnom i patnjama išaranom licu

Uvod iz knjige: Đuro Zatezalo – „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945.

8. oktobar 2019.

Svjedočanstva izbjeglih od smrti samo su dio istine preživjelih svjedoka što se sve događalo i na koje sve načine mučenički stradalo i umiralo. Mnogi su ranjeni umrli, a da nitko nije zapisao njihove patnje. Zločinci koji su svoje izjave davali na poslijeratnim suđenjima, tek djelomično govore o istini i o onome što se sve dešavalo na gubilištima, jer je svaki zlikovac i na sudu kada se branio, svim snagama umanjivao zlodjela koje je počinio. Zbog toga su mnoge istine o ozakonjenim ustaškim zločinima ostale nedorečene ih prešućivane, i zbog onoga – nije još vrijeme, treba distanca od 50 godina, treba sačekati, to bi vrijeđalo osjećaje naroda kome su ustaše pripadale.

Akademik Vasilije Krestić: Hrvatsko svojatanje Nikole Tesle

16. avgust 2019.

Da bi dokazali da je Tesla bio Hrvat, a ne Srbin srpske pravoslavne vere, hrvatski člankopisci bezočno falsifikuju istorijske činjenice, pozivaju se na hrvatsko državno pravo i na iz njega proističuće zaključke  U najnovijim raspravama održanim u Hrvatskom saboru povodom vandalskog rušenja spomenika Nikoli Tesli, koje se dogodilo 1992. godine, i namere da se on izvuče iz skladišta Likovne akademije, obnovi i ponovno postavi, nije moglo da bude zaobiđeno ni pitanje nacionalne pripadnosti tog velikog naučnika. To pitanje posebno je zatalasalo hrvatsku i srpsku javnost povodom obeležavanja 150-godišnjice rođenja Nikole Tesle. Tada su o tome objavljeni mnogi tekstovi s netačnim a ponekad i zlonamernim tumačenjima pa i falsifikatima. Netačnosti su

Ministarstvo kulture Srbije: Hrvatska ponovo prisvaja Teslu

9. avgust 2019.

Ministarstvo kulture i informisanja Srbije najoštrije je osudilo nameru Hrvatske da na Svetskoj izložbi „Dubai ekspo“ 2020. Nikolu Teslu predstavi kao hrvatskog naučnika i inovatora. Ministarstvo kulture i informisanja Srbije najoštrije je osudilo nameru Hrvatske da na Svetskoj izložbi „Dubai ekspo“ 2020. Nikolu Teslu predstavi kao hrvatskog naučnika i inovatora kao nedopustiv pokušaj prisvajanja tog srpskog naučnika koga „celokupna svetska javnost prepoznaje i pamti kao Srbina koji je veliki deo svog života proveo u Americi“. „Do sada nebrojeno puta ponovljen pokušaj prisvajanja srpskog naučnika i neprimereno krivotvorenje istine neće doneti nikakvo dobro niti dobit Hrvatskoj“, ističe se u saopštenju Ministarstva. Podseća se da „u enciklopedijama, naučnim radovima i popularnim tekstovima

Kalendar genocida: 06. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna i Like

5. avgust 2019.

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

Sjećanje ne blijedi ni poslije 78 godina od krvavog ustaškog pira u Lici

1. avgust 2019.

Selo Smiljan  (rodno selo Nikole Tesle). 1. avgusta 1941. godine ustaše  poklale 66 muškaraca, žena i djece i spalile u njihovim kućama pod vodstvom Rude Ritza (učitelj, zlikovac, komandant ustaškog logora Jadovno na Velebitu), Adžije Jose i Dragana Devčića. Dolina u Pločanskom klancu, Udbina. Prvog avgusta 1941. godine ustaše zaklale nekoliko desetaka Srba iz okolnih zaselaka od kojih samo iz sela Komića. Njive u selu Gnjatovići, Lovinac, Gračac, postale su groblje pobijenih Srba. Ustaše su 29. jula i 2. avgusta 1941. godine od ukupno 150 stanovnika poklale 125. Selo životom zapustjelo. U nepopaljene kuće ubijenih Srba ustaše uselili Hrvate iz Rudopolja, Jasenova i Golica. U selu Komić ustaše su 01.

Sandra Blagić: Krst časni uz prijebojski bezdan

31. jul 2019.

Svaki put kada uznosimo Krst časni, da bismo obilježili još jednu jamu, kiša nas ispraća. To Gospod poručuje da je uz nas! Hvala Ti Svevišnji što čuvaš ovčice tvoje, koje ne zaboravljaju mučenike naše. Oko 9 časova ujutro dolazimo u kordunaško selo Sadilovac, pred hram Rođenja Presvete Bogorodice. Na 77. godišnjicu stradanja Sadilovčana i okolnih sela, pravoslavnih Srba od strane Hrvata – ustaša. Pokolj 463 žrtve koje su pobijene i zapaljene u crkvi a najmlađa žrtva tog ljetnog dana nije imala ni ime. Beba od mjesec dana! Novorođenče. Dana 31. jula 1942. godine ustaške zvijeri su u Sadilovcu, u crkvi, na najmonstruozniji način ubile te zapalile žene, djecu i muškarce.

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA