arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Slobodan_Antonic_media_centar.jpg

S. Antonić: Onaj ko letuje u Hrvatskoj doprinosi normalizaciji stoletnog genocida koji traje

29. jul 2019.

Današnje letovanje naših arhigrađanskih selebritija u NDH 2.0 spada, zapravo, u isti smisaoni segment kao i letovanje u NDH 1.0. Ovih dana naši arhigrađanski selebritiji hvale se putovanjima po Hrvatskoj. „Igra Hajduk, danas, sad nekad, divno je biti u Splitu“!, diči se Sofija Todorović, „komšinica iz Borče“ (zapravo, aktivistkinja YIHR-a), poznata po akciji „Burek solidarnosti“ (posle koje je Kandićkin FHP pozvao Evropski sud za ljudska prava da je uzme u zaštitu od srpskih nacionalista). „Za 18 godina super letovanja“ u Hrvatskoj, pohvalio se i Srđan Dragojević, „niko me ružno pogledao nije“. „Mislim da tabloidi raspiruju mržnju, kao 90-tih“, dodao je. I dok nam Sergej Trifunović šalje „pozdrav s magičnog Cresa“,

ČETIRI SLIKE IZ KRAJINE: Tamo gde se (ne)živi

20. jul 2019.

I danas… kada u Peruči opadne nivo vode, sa dna na Cetini izgrađenog veštačkog jezera, izroni stari manastir Dragović. Tada se temelji hrama osnovanog 1395. godine i ostaci težačkih kamenih domova, potopljeni pedesetih godina prošlog veka zabele na dalmatinskom suncu i poput kostiju sinu između Dinare i Svilaje. U Cetinskoj krajini. Kako Dragović, tako i dalmatinski Srbi. Tako Dalmacija, Lika, Banija, Kordun.. tako Slavonija…Tako Krajina. Prva slika: Dragović Na kraju zaboravljenog puta koji će svome cilju dovesti samo one koji znaju kuda idu, pred manastirom koji tiho gleda plavetni bezdan na čijem dnu i sam spava, dočekuje nas jeromonah Jovan. Zdravi se i smeje. Zadovoljan što ponovo ima sa kim

GLAVU DAJEM, ALI SVOJ NAROD NE OSTAVLjAM: Da li smo dostojni ljubavi Svetog Save Gornjokarlovačkog

17. jul 2019.

Od Svetog Save do današnjih dana jedina konstanta srpskog naroda je Srpska pravoslavna crkva. Kada pogledamo pravoslavni kalendar teško je nabrojati sve srpske svetitelje. Kroz vijekove ih je bilo mnogo, ali posebno su upečatljivi oni koji su stradali u vrijeme zločinačke NDH. Prema istraživanju sveštenika Velibora V. Džomića u četiri godine ustaških zločina ubijeno je 205 pravoslavnih sveštenika, tri episkopa i dva Mitropolita. Neki od njih proglašeni su svetim, a među tim žitijama posebno je upečatljiva sudbina episkopa gornjokarlovačkog Save Trlajića. Podsjećanje na njegovu sudbinu posebno je važno danas u vremenu kada postoje oni koji pokušavaju da operu biografiju Alojzija Stepinca. Naime, prema svjedočanstvu sveštenika Jovana Silaškog koje je objavljeno

U susret prazniku – Sveti sveštenomučenik Sava Gornjokarlovački

16. jul 2019.

Episkop Sava Trlajić (svetovno ime Svetozar), rođen je 1884. godine u Molu od oca Stefana i majke Jelisavete rođene Karakašević. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, gimnaziju sa velikom maturom u Novom Sadu, a Bogosloviju u Sremskim Karlovcima. Pravni fakultet završio je u Beogradu, a ispit Pravosuđa položio na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Rukopoložio ga je episkop temišvarski za đakona 19, a za prezvitera 27. istog meseca 1909. godine. Kao parohijski sveštenik službovao je u Pečki i Bašaidu. Početkom 1927. izabran je za referenta, a ubrzo i za glavnog sekretara Svetog arhijerejskog sinoda. Kao udov sveštenik, zamonašio se 27. oktobra 1929. u manastiru Krušedolu. Ubrzo je proizveden za protosinđela

U pripremi nova knjiga o Jadovnu – pozivamo dobrotvore

3. jul 2019.

U pripremi je drugo, dopunjeno izdanje knjige „Jadovnička golgota sveštenoslužitelja Srpske Pravoslavne Crkve 1941. godine“, autora jereja SPC Dragana Šućura. Prvo izdanje knjige je objavljeno u izdanju udruženja građana Jadovno 1941. početkom 2014. godine sa blagoslovom Episkopa banjalučkog gospodina Jefrema. Knjiga svjedoči o Pokolju, o stradanju sveštenoslužitelja SPC u sistemu logora smrti NDH Gospić – Jadovno – Pag. Jerej Dragan Šućur diplomirani je teolog i magistar istorijskih nauka, a trenutno službuje kao vojni sveštenik u Banjaluci u Oružanim snagama BiH. Pošto autor nije bio zainteresovan za drugo izdanje ove vrijedne knjige, ponudio je da udruženje Jadovno 1941. otkupi autorska prava za iznos od 3.000 KM. Mada je traženi iznos bio

Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941. – 2019.

21. jun 2019.

Kod Šaranove jame na Velebitu,  15. juna je služen parastos jadovničkim žrtvama i desetu godinu za redom obilježen Dan sjećanja na Jadovno i 78 godina od stradanja više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora smrti Gospić – Jadovno – Pag u Pokolju Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. Piše : Milomir SAVIĆ Parastosu i osveštanju obnovljene spomen ploče ubijenim Srbima iz Sremskih Karlovaca kojeg je služio sveštenik Eparhije gornjokarlovačke, paroh Smiljanski Dragan Mihajlović, prisustvovali su potomci žrtava i brojni hodočasnici. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke Dušan Bastašić nakon parastosa poručio je da je potrebno više raditi na razvoju kulture sjećanja i izgradnji svijesti srpskog naroda o onome šta se desilo

Ko će ako ne mi, prislužiti svijeće Milici, Jeleni, Petru, Iliji, Jovanu, Stoji, Ostoji?

19. jun 2019.

Deseta godina za redom na Velebitu. Znate za tu čuvenu planinu prepunu cvijeća, životinja, šume? Nacionalni park sa biciklističkim i planinarskim stazama. Piše: Sandra Blagić E, baš ta planina u svojoj utrobi skriva kosti preko 40.000 duša. Od tih 40.000 duša 38.000 je pravoslavnih Srba koji su poklani! Poklani, zaklani, ubijeni maljem, kamenom, motkom gurnuti u neku od jama. Samo, jer su bili druge vjere. Vjere pravoslavne! Previše jama, previše smrti. Nikad kao ove godine nisam osjetila teret na duši. Svaki put kada hodim mučeničkom Jadovničkom stazom, hodim kao po oblacima. Ove godine, spustio se teret na dušu pa tišti, pritišće, ne da mi da dišem. Najradije bih vrištala, dozivala…

DODIK: Sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka

17. jun 2019.

U pismu upućenom udruženju građana Jadovno 1941, Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je poručio da je obilježavanje stradanja preko 38.000 Srba u ljeto 1941. na području kompleksa logora smrti Gospić – Jadovno – Pag, od velikog značaja jer je to način da im pokažemo poštovanje i da njihovu žrtvu sačuvamo od zaborava. Dodik je istakao da je sjećanje i obilježavanje stradanja najbolji način da mlade generacije upoznaju istoriju stradanja svojih predaka. Krajem juna 2017. godine, u svojstvu Predsjednika Republike Srpske, Milorad Dodik je prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno kod Šaranove jame na Velebitu. Autor: Redakcija portala Jadovno 1941. Vezane vijesti: Na Velebitu obilježen Dan sjećanja na Jadovno 1941.

POZIV: Dođite na Jadovno 15. juna 2019. u podne jer nismo zaboravili!

14. jun 2019.

Desetu godinu za redom, 78 godina od stradanja, sa blagoslovom Episkopa gornjokarlovačkog G. G. Gerasima obeležićemo   „Dan sećanja na Jadovno 1941 – 2019.“ U subotu 15. juna, okupićemo se oko 11 časova kod Šaranove jame na Velebitu gde će u 12 časova biti služen parastos. Nakon toga, uputićemo se uzbrdo, mučeničkom stazom jadovničkom, oko 7,5 km do mesta nekadašnjeg sabirnog logora Jadovno u Čačića dolcu gde smo podigli Časni krst 2012. godine. Snimak dronom mesta nekadašnjeg logora Jadovno. Nedaleko od mesta logora, nalazi se devastirani spomenik podignut na betonskom pločom pokrivenoj jami u kojoj i danas leže mošti žrtava. Tu smo prošle godine podigli Časni krst. Na povratku, uputićemo

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

14. maj 2019.

Hrvatsko suočavanje s traumatskom prošlošću umnogome je komplikovanije, teže i sporije nego u većini evropskih zemalja. Piše: Slavko Goldštajn Nakon reklamno zamašne najavne kampanje, Jutarnji list je u subotu 6. februara 2016. objavio neveliku fotomonografiju na 104 stranice, s oko 120 snimaka iz razdoblja 1941-1945, pod naslovom “Život u NDH”. Žao mi je što je list u kojem povremeno surađujem objavio takvu knjižicu, ali mi je drago da mi je glavni urednik tog lista, kad sam mu telefonski najavio da o tome želim napisati negativnu kritiku, spremno odgovorio da su mi i za takav tekst stupci Jutarnjeg lista otvoreni. Naslov knjižice “Život u NDH” neumjesno je pretenciozan, jer “život” podrazumijeva

Dragoslav Bokan

Dragoslav Bokan: Strašna je i jeziva hrvatska sudbina

4. maj 2019.

Ma kako možda nekom čudno zvučalo, ja ne mrzim hrvatski narod. I pored svega što danas znam o stradanju moje porodice, ”tamo”; i pored toga što sam, zgrožen i zauvek potresen, saznao toliko toga o užasima kroz koje su prolazili Srbi u hrvatskoj ”tisuću leta sanjanoj” državi, ja nisam nikada zamrzeo ”sve Hrvate”, niti poverovao u to da tamo žive sve od reda vampiri, monstrumi i krvoločne ubice u pokušaju. Pa, nisam lud, ni oboleo od neizlečivog gneva i mržnje. Odrastao sam, delom (preko letnjih ferija), i u maminoj Baniji i tatinoj Lici, pa sam tamo, u školskoj biblioteci u banijskoj Maloj Gradusi, saznavao sve nijanse i važnost borbe Zrinjskih

Dr Petar Zec

Dr Petar Zec

25. april 2019.

Da li Petar Zec ima pravo na rehabilitaciju? Među mnogima koji su zadužili srpski narod prije Drugog i u toku Drugog svjetskog rata spada i dr Petar Zec rođen 1881.g. u Kuruzarima kod Kostajnice, na Baniji. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Zagrebu. Medicinske studije završio je u Insbruku 1905.godine gdje je promovisan za doktora cjelokupnog ljekarstva. Dr Zec je još kao student stupio u redove napredne nacionalne omladine. Bio je član Hrvatsko – srpske koalicije. Poslije Prvog svjetskog rata stupio je u Demokratsku stranku, a kasnije, kada se ona podvojila, prišao je Samostalnoj demokratskoj stranci, čiji je bio član glavnog odbora i potpredsjednik. Po okončanju

divoselo11.jpg

Ilija Vujnović: Pismo udruženju Jadovno 1941.

2. april 2019.

U „Glasu Srpske“ sam pročitao intervju dr. Dušana Bastašića u kojem je istaknuto da stradanje srpskog naroda u Hrvatskoj bude imenovano POKOLj. Ovo ime odgovara stradanju najvećeg diječa srpskog naroda. Primjer: U mom rodnom mjestu Divoselu, 5. avgusta 1941. godine u zbjegu na Kruškovačama pobijeno je, najviše poklano, 907 mještana. Na najvećoj grobnici poklanog naroda napravljen je 1956. godine spomenik na kojem je pisalo: „Na ovom mjestu su ustaški zločinci 5. avgusta 1941. godine ne razlikujući dijete od odraslog i ženu od muškarca uz neobično mučenje pobili 907 ljudi, žena i djece.“ Tu mi je zaklana majka, braća Dmitar i Dušan, sestre Milica i Desanka i dosta rodbine. Ovaj pokolj

Sutra se navršava 28 godina od „KRVAVOG USKRSA“ na Plitvicama

30. mart 2019.

Sutra se navršava 28 godina od upada hrvatskih specijalaca na područje Nacionalnog parka „Plitvice“, kada je poginuo srpski teritorijalac Rajko Vukadinović /32/ iz Korenice, dok je 17 Srba zarobljeno i krvnički mučeno do razmjene, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar „Veritas“. Akcija je uslijedila zbog pogibije „redarstvenika“ Josipa Jovića, koji je proglašen „prvom žrtvom domovinskog rata“ iako je tadašnji ministar policije Josip Boljkovac u svojoj knjizi „Istina mora izaći van“ zapisao da je obdukcija pokazala da je pogođen metkom iz takozvane „pumparice“ – jurišne američke automatske puške uvezene iz Singapura, kakve je imala hrvatska policija. Poslije ove akcije, hrvatska policija je na Plitvicama formirala policijsku stanicu koja se održala do kraja avgusta

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA