arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

NAJAVA – Promocija novog romana Vasilija Karana:”Vjetar još nije stao”

Banja Luka, Banski Dvor, mala sala – Četvrtak, 02. februara 2023. u 19 časova. Grozdan Šumara je glavni lik romana. Rodoljubni i nacionalni zanos Grozdana vraća iz Berlina, gdje je radio godinama, 1992. godine u tek uzavreli bosanski lonac, gdje ga dočekuju supruga i četiri sina. Grozdan je tipični srpski borac, kojem je patriotizam sve slabiji zbog ratnih profitera. U Grozdanu se baškari moral ovdašnjeg čovjeka. Poslijeratni vjetrovi još uznemiravaju ljude Kozare i Potkozarja – čemu su uzrok kako strani, tako i domaći mešetari. BIOGRAFIJAVasilije Karan je rođen 1934. godine u Međuvođu (zaselak Pogleđevo), opština Kozarska Dubica, Vrbaska Banovina, Kraljevina Jugoslavija. U toku Drugog svjetskog rata, na Kozari, izgubio se od svojih

Upokojio se Branko Tepić, dječak iz nosiljke majke Knežopoljke

Branko Tepić, dječak koga, na ikoničnoj fotografiji Žorža Skrigina, nosi njegova majka Milica Tepić upokojio se juče. Neka ga Gospod primi u Carstvo nebesko. Ispovest: „Ja sam Branko Tepić, dečak iz nosiljke majke Knežopoljke“ Čuvena fotografija Žorža Skrigina na kojoj majka Knežopoljka vodi decu za nas je metafora stradanja civila u ratu, ali za Branka Tepića (74) – dečaka koji viri iz nosiljke na majčinim leđima – ona je najintimnije životno svedočanstvo. Čuvena fotografija Žorža Skrigina na kojoj majka Knežopoljka vodi decu za nas je metafora stradanja civila u ratu, ali za Branka Tepića (74) – dečaka koji viri iz nosiljke na majčinim leđima – ona je najintimnije životno svedočanstvo.

Dva stratišta usred Beograda sa 14.000 žrtava sakrio nemar

Srpski civili, pobijeni na Starom sajmištu tokom Drugog svetskog rata, masovno, pored Gardoša, sahranjivani i na Bežanijskoj kosi, a mesta su do danas gotovo neobeležena. Slobodan Kokotović (93), bivši gimnazijski profesor i načelnik društvenih delatnosti u Opštini Novi Beograd, jedini je živi svedok strašnog kraja srpskih logoraša u Belanovića rupi na Bežanijskoj kosi. Imao je samo 16 godina kada su, 1942, leševi sa Sajmišta dovoženi zaprežnim kolima. Njih gotovo 3.600, kako je utvrdila Državna komisija još 1945. godine, skončalo je u Belanovića rupi. SUBNOR navodi da ih je ovde pokopano čak 8.000?! Ova masovna grobnica, baš kao i ona na Gardošu, u Zemunu, na Jevrejskom groblju, gde je, kako su

Služen parastos žrtvama Pokolja u Palančištu i Gornjem Jelovcu

U nedjelju 23. oktobra 2022. godine, u hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Malom Palančištu, održano je molitveno sabranje i obilježeno 80. godina od Pokolja nad srpskim narodom u selima Veliko i Malo Palančište i Gornji Jelovac kod Prijedora. Svetu Liturgiju i parastos, služio je paroh palančiški Otac Vladislav Vučanović. Nakon parastosa, u parohijskom domu priređeno je posluženje. Pored parohijana, većinom potomaka žrtava, molitvenom okupljanju prisustvovali su i članovi udruženja građana Jadovno 1941. iz Banje Luke. Sa Ocem Vladislavom, nas nekoliko je otišlo i do Velikog Palančišta, gdje su na spomen hramu Svetih apostola Petra i Pavla, nedavno postavljene mermerne ploče sa uklesanim imenima žrtava. Neposredno uz Spomen hram nalazi se

Uskoro izlazi iz štampe Zbornik radova „Kad prošlost progovori: Kozara – 80. godina kasnije“

Prošlo je osam decenija od stradanja naroda Kozare, a isto toliko godina nam je trebalo da javno progovorimo o tim stradanjima na istorijski tačan i utemeljen način. Kroz ovoj Zbornik stručnih i publističkih radova, te ogleda, prikaza, dokumenata, svjedočenja i fotografija, ekipa koja ga realizuje ima želju da te događaje, vezane za ofanzivu na Kozaru, rasvjetli na ispravan način (ne samo kroz partizansku istoriju!), ne samo kroz prizmu ideologije i ciljeva KPJ-ta. Zbornik predstavlja Kozaru u prvom redu kao dio srpske istorije i velikog stradanja, pogroma epskih razmjera. Stradanja od hrvatskih  ustaša sa ciljem zatiranja i genocidnog uništenja našeg naroda , i stradanje od Švaba u smislu odmazde. Srpska nacionalna tragedija

Lordan Zafranović o projektu “Zlatni rez 42”: Film će uzbuditi regiju, a mnoge će i zaboljeti

Jedan od najvećih hrvatskih, eks-jugoslovenskih i evropskih filmskih reditelja Lordan Zafranović uskoro bi trebalo da krene sa snimanjem dugo očekivanog novog filma simboličnog naziva “Zlatni rez 42”, koji govori o stradanju kozarske djece u logoru Jasenovac. Autor: Veljko Zeljković U ekskluzivnom intervjuu za “Glas Srpske” Zafranović ističe da će ovo biti kruna njegove dosadašnje filmske karijere, izuzetno stvaralački bogate, koju je uglavnom posvetio analizi zla i događajima vezanim za stradanje nevinih u NDH. – Veoma dugo pripremam ovaj film, koji sada nosi i drugi naslov “Zlatni rez 42”, umjesto “Djeca Kozare”. Priča je podignuta na jedan drugi i viši nivo od prve verzije scenarija. Ono što u ovom trenutku mogu

Pomen ubijenim Srbima u selima Potkozarje i Piskavica

U hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Potkozarju služena je liturgija i parastos povodom 80 godina od stravičnog pokolja nad više stotina srpskih civila, koje su ustaše počinile u potkozarskim selima Ivanjska (današnje Potkozarje) i Piskavica 1942.godine. Slike užasa od 12. februara 1942.godine još su žive u očima Danke Milaković. Tada kao osmogodišnja djevojčica ni sama ne zna kako je preživjela  ustaški pokolj. „Imala sam tada osam godina. Majka mi je poginula i dijete od sedam mjeseci. Tu mi je i baka poginula i još njih 11. Gazili smo po toj krvi cijeli dan. Ostalo nas je samo troje živih“, priča svoj potresni životni put Danka Milaković.  Glavni zadatak Udruženje građana

Dodik: Mržnja koja je dovela do stradanja Srba u NDH ni danas nije smanjena

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da mržnja koja je dovela do stradanja srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ danas uopšte nije smanjena i da bi se u ovom trenutku sve to na neki način ponovilo, kada bi za to bilo prilike, kao što je to bilo i 1991. godine. Na prvom obilježavanju Dana sjećanja na ubijenu i umorenu djecu od ustaša u NDH Dodik je u Gornjem Jelovcu pod Kozarom u obraćanju rekao da je za njega impresivna ta količina mržnje koja i sada postoji. On je istakao da bi se gotovo svaki dan moglo obilježavati neko od stradanja srpskog

Veliko Palančište

Sećanje na ustaški pokolj nad Srbima u selima kod Prijedora 1942. godine

Osvrt na knjigu Ustaški pokolj nad Srbima u selima Veliko i Malo Palančište i Gornji Jelovac kod Prijedora 1942. godine. Dugo smo čekali i najzad i dočekali knjigu koja je ovih dana izašla iz štampe u Republici Srpskoj, a koja progovara o jednom od najtežih zločina učinjenih na ovim prostorima ikada, a to je pokolj nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u dva sela Palančište (Veliko i Malo) i Jelovac kod Prijedora. Knjiga, koju sada imamo priliku čitati, djelo je najpozvanije osobe za bavljenje tako mučnim, ali prijeko potrebnim temama, istoričarke Marine Ljubičić Bogunović, kustosa Memorijalnog muzeja Nacionalnog parka Kozara. Skoro osamdeset godina čekala je ova tema svoga autora da

Epopeja stradanja, muke i patnje, ali i ponosa srpskog naroda

Kozara je epopeja stradanja, muke i patnje svih onih koji su položili svoje živote za slobodu, kao i cjelokupnog srpskog naroda, ali i ponos budućih pokoljenja. Ofanziva ustaša i njemačkih nacista, uz podršku mađarskih fašističkih snaga, na Kozaru počela je 10. juna 1942. godine, što je bio uvod u jedan od nastrašnijih zločina počinjen nad srpskim narodom ikada. Tog 10. juna otpočeo je koncentričin napad na partizane iz svih okolnih garnizona. Fašističke snage počele su opkoljavanje šireg područja Podkozarja i krenule u sistematsko ubijanje i uništavanje srpskog naroda i njihove imovine. Hrvatski i njemački fašisti pljačkali su sela, pobili znatan dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 68.000 srpskih civila

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Akademik Vasilije Krestić o istorijskim temama

Za sajt Srpska istorija govori akademik Vasilije Krestić, istoričar, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji, akademik SANU, ditrektor Arhiva SANU. Razgovarao: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta SRPSKA ISTORIJA –Poštovani gospodine Krestiću, posle 1918.god. kako nam se ponovila 1945. god? Ponovo smo otišli u zagrljaj dželatu koji nas je klao i decu nam ubijao na najsurovije načine. Po Vama koja je ključna tačka srpskog sunovrata i propasti? Da li i Vi mislite da je to 1918. godina? Na našu žalost, i nesreću, mi imamo veoma bogatu istoriju s tragičnim ishodima pa se nije lako i jednostavno odlučiti u izboru „ključne tačke srpskog sunovrata”. Ako je reč samo o najnovijim

Đurđica Dragaš: Dan u kojem smo morali da zastanemo… makar na minut!

Razmišljajući o Izraelcima koji, i posle osam decenija, stoje mirno i minutom ćutanja, uz sirene, odaju poštu svojim žrtvama, s gorčinom se setih pokušaja da se, pre nekoliko godina, na sličan način setimo žrtava Oluje! 8. april 2021. Izrael, Dan sećanja na žrtve Holokausta Minut ćutanja i dvominutno oglašavanje sirena širom zemlje. Izraelci su još jednom pokazali kako se sećaju i koliko poštuju šest miliona jevrejskih žrtava stradalih tokom Drugom svetskog rata.Bez pogovora, bez pitanja, na trenutak je “stao” život. Zaustavili su se se autobusi i automobili, pešaci su stajali u mestu.Radio i tv stanice emitovale su specijalni program koji je počeo prethodnog dana, odmah posle zalaska sunca. Restorani i

Zafranović na putu do Zagreba zaboravio Djecu Kozare – film u Hrvatskoj konkuriše pod imenom Zlatni rez 42

Prijavili smo ovaj scenarij zajedno s mojom redateljskom koncepcijom na natječaj HAVC-a za proizvodnju dugometražnih filmova pod naslovom “Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)”, kaže reditelj Lordan Zafranović nakon što mu je Vlada Srpske obećala 200.000 KM bez konkursa za film. Isto tako, u Banjoj Luci na novinarska pitanja o teoriji plagijata scenarija Dare iz Jasenovca, koji su lansirali autošovinisti iz Beograda, producent iz Srbije je odbacio kao nešto s čim oni nemaju nikakve veze, dok se u intervjuu za Večernji list Zafranović odredio ovako: Nije gledao Daru iz Jasenovca… “Film “Dara iz Jasenovca” nisam gledao, a nasljednici Arsena Diklića, autora scenarija za moj projekt “Djeca Kozare”, ostavili su pravnicima i

Nikola Dabić: Kako to radi Lordan Zafranović

Evo, baš sad gledam film Lordana Zafranovića kojeg gura druga Srbija po internetu govoreći da je film Dara iz Jasenovca plagijat. Bilo mi je sve to malo sumnjivo, pa rekoh da pogledam na koji način Zafranović to radi. Film se zove Pad Italije i u njemu možemo svjedočiti meni najsmješnijim scenama klasičnog komunističkog repertoara: prikazivanje četnika kao neandertalaca, divljih ljudi koji su zapušteni i prljavi i naravno krvožedni. Prvo se vide na barci i vjerovali ili ne zovu se “četničkim gusarima” koji pazite ovo, idu od ostrva do ostrva da ubijaju (radi se o Dalmaciji). Kada ih hrvatski partizani uhvate, krenu im čitati bukvicu o tome kako su oni šljam

Fotografija sa Knežice Foto: RTRS

Branko Tepić, dječak sa čuvene fotografije Žorža Skrigina, 74 godine poslije (VIDEO)

Jedna fotografija, nastala 1944. godine u Knežici kod Kozarske Dubice, zauvijek je postala simbol antifašističke borbe i herojstva naroda Kozare i Potkozarja. Riječ je o fotografiji majke Milice Tepić, koja djecu spasava fašističkog terora i zločina, bježeći i skrivajući se planinom Kozarom i njenim obroncima. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 08. oktobra 2015. godine. Fotografiju je ovjekovječio ratni reporter Žorž Skrigin. Sedam decenija kasnije, pronašli smo tadašnjeg dvogodišnjeg dječaka Branka Tepića, kojeg je majka bježeći nosila na leđima, vodeći sestru Dragicu za ruku. Sudbina je htjela da mu ova fotografija na neki način odredi budućnost „vječitog izbjeglice“. Čuvena fotografija nastala je u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.