arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

„Жrtve Jasenovca nisu stradale u elementarnoj nepogodi“

21. april 2021.

Predstavnici vladajućeg HDZ ne mogu da govore o žrtvama ustaškog režima u Jasenovcu, a da pritom ne pominju i druge žrtve koje su stradale, piše portal 24 sata. „Kad god se, kažu, spomenu ustaše, HDZ brže-bolje osudi sve totalitarizme, kada se spomene ‘za dom spremni’, HDZ se promptno uhvati komunizma, a kada se kaže Jasenovac, HDZ mora da spomene ‘sve one koji su stradali na stratištima i poratnim i kasnij’e“, piše danas hrvatski portal 24 sata. Citrajući izjavu mnistarke kulture Nine Obuljen Koržinek Hrvatskom radiju, da „sutra treba zaista s dostojanstvom zastati i prisetiti se svih koji su tamo Jasenovac stradali, svih koji su stradali u Drugom svetskom ratu“, portal

Tito i Stepinac

21. april 2021.

Malo je poznata jedna veoma zanimljiva i jako bitna epizoda iz istorije odnosa jugoslovenskih komunista sa ustašama i poglavnikovim nacifašističkim režimom u NDH a odnosi se konkretno na nadbiskupa A. Stepinca. Piše: Prof. dr Vladislav B. Sotirović Vilnjus, Litvanija  Poznato je da su komunisti nastojali od pokretanja „ustanka“ (i građanskog rata) prvo u Srbiji (7. jula 1941.) a zatim u ostalim delovima okupirane Kraljevine Jugoslavije da pridobiju za saradnju sve patriotske i antifašističke snage bez obzira na njihovu političku orijentaciju, nacionalnu pripadnost ili versko opredeljenje bar na osnovu formalnih poziva KPJ ali samo pod uslovom da dotične strukture prihvataju političku platformu KPJ i njenu strategiju revolucionarnog preotimanja vlasti. Međutim, oko

Izložba o Jasenovcu u Galeriji „Progres”

21. april 2021.

Izložba „Jasenovac, logor mrtvih – zemlja živih” koja će, uoči 76. godišnjice proboja zatvorenika iz tog zloglasnog ustaškog logora,  otvorena je u sredu  u beogradskoj Galeriji „Progres”, posvećena je kako sećanju na žrtve logora tako i razvijanju kulture sećanja uopšte, saopštili su organizatori. Reč je o nizu audio-priča o Jasenovcu kroz koje posetioci prolaze koristeći vlastiti mobilni telefon, slušalice i specijalnu mobilnu aplikaciju. Ovo inovativno dizajnirano interaktivno iskustvo odvija se putem audio-vođenja. Sve priče su inspirisane istorijskim događajima i stvarnim zbivanjima, ali u umetničkoj interpretaciji, tako da posetioci praktično mogu da uđu i učestvuju u iskustvu koje zapravo liči na izvesnu vrstu interaktivnog filma u stvarnosti ili pozorišnog performansa.  U

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Akademik Vasilije Krestić o istorijskim temama

15. april 2021.

Za sajt Srpska istorija govori akademik Vasilije Krestić, istoričar, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji, akademik SANU, ditrektor Arhiva SANU. Razgovarao: Đorđe Bojanić, glavni urednik sajta SRPSKA ISTORIJA –Poštovani gospodine Krestiću, posle 1918.god. kako nam se ponovila 1945. god? Ponovo smo otišli u zagrljaj dželatu koji nas je klao i decu nam ubijao na najsurovije načine. Po Vama koja je ključna tačka srpskog sunovrata i propasti? Da li i Vi mislite da je to 1918. godina? Na našu žalost, i nesreću, mi imamo veoma bogatu istoriju s tragičnim ishodima pa se nije lako i jednostavno odlučiti u izboru „ključne tačke srpskog sunovrata”. Ako je reč samo o najnovijim

Odložena beogradska premijera „Dare iz Jasenovca“

15. april 2021.

Svečana beogradska premijera domaćeg filma „Dara iz Jasenovca“ reditelja Predraga Gage Antonijevića planirana za 22. april biće odložena zbog trenutne kompleksne epidemiološke situacije. Novi datum premijere biće naknadno objavljen u skladu sa ublažavanjem epidemiloških mera i poboljšanjem trenutne zdravstvene situacije. Podsetimo, film reditelja Predraga Antonijevića i scenaristkinje Nataše Drakulić okupio je istaknutu glumačku ekipu Republike Srpske i Srbije predvođenu mladom Biljanom Čekić koja u svom prvom filmskom pojavljivanju verno tumači lik dvanaestogodišnje devojčice Dare suočene sa strahotama logora Jasenovac tokom Drugog svetskog rata. Izvor: B92

Milan Ružić

Milan Ružić: O srpskom stradanju

13. april 2021.

Posećujući mnogobrojna mesta stradanja, shvatio sam da je nama Srbima zabranjeno da imamo svoja i da ih tako nazivamo. Zabranjeno nam je od strane drugih, ali što je najgore, zabranili smo ih i samima sebi. Gde god smo stradali, to nije bila jedina cena koju smo platili, već je to stradanje našeg naroda poslužilo da se predstavi kao stradanje nekog drugog naroda koji smo, navodno, mi ubijali. Svako stratište je bilo izgovor za novi teror nad Srbima, ili za novo prećutkivanje nacionalne istorije zarad nekakvih nadnacionalnih interesa u koje je verovao samo narod koji je svoju naciju tako izdavao, tačnije Srbi. Mesta naših stradanja nisu sva ni obeležena. Umesto da

Đurđica Dragaš: Dan u kojem smo morali da zastanemo… makar na minut!

13. april 2021.

Razmišljajući o Izraelcima koji, i posle osam decenija, stoje mirno i minutom ćutanja, uz sirene, odaju poštu svojim žrtvama, s gorčinom se setih pokušaja da se, pre nekoliko godina, na sličan način setimo žrtava Oluje! 8. april 2021. Izrael, Dan sećanja na žrtve Holokausta Minut ćutanja i dvominutno oglašavanje sirena širom zemlje. Izraelci su još jednom pokazali kako se sećaju i koliko poštuju šest miliona jevrejskih žrtava stradalih tokom Drugom svetskog rata.Bez pogovora, bez pitanja, na trenutak je „stao“ život. Zaustavili su se se autobusi i automobili, pešaci su stajali u mestu.Radio i tv stanice emitovale su specijalni program koji je počeo prethodnog dana, odmah posle zalaska sunca. Restorani i

Zafranović na putu do Zagreba zaboravio Djecu Kozare – film u Hrvatskoj konkuriše pod imenom Zlatni rez 42

11. april 2021.

Prijavili smo ovaj scenarij zajedno s mojom redateljskom koncepcijom na natječaj HAVC-a za proizvodnju dugometražnih filmova pod naslovom „Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)”, kaže reditelj Lordan Zafranović nakon što mu je Vlada Srpske obećala 200.000 KM bez konkursa za film. Isto tako, u Banjoj Luci na novinarska pitanja o teoriji plagijata scenarija Dare iz Jasenovca, koji su lansirali autošovinisti iz Beograda, producent iz Srbije je odbacio kao nešto s čim oni nemaju nikakve veze, dok se u intervjuu za Večernji list Zafranović odredio ovako: Nije gledao Daru iz Jasenovca… „Film „Dara iz Jasenovca” nisam gledao, a nasljednici Arsena Diklića, autora scenarija za moj projekt „Djeca Kozare”, ostavili su pravnicima i

Dr Aleksandar Raković © FOTO: MEDIJA CENTAR BEOGRAD

Raković: Niko nema prava da ćuti na povampirenje ustaštva i NDH!

11. april 2021.

Apsolutna je iluzija da, ako se nešto desi našim sunarodnicima u Srpskoj i Crnoj Gori, neće i Srbija doći jednog dana na red – rekao je Raković. Istoričar Aleksandar Raković izjavio je da je Nezavisna država Hrvatska bio najmonstruozniji protivnik sa kojim se srpski narod ikada suočio i čijih se „tekovina“ mora čuvati i danas. Povodom osam decenija od osnivanja NDH, Raković je za RTRS, rekao da treba stalno širiti svijest o opasnosti povampirenja ideja NDH. – Ta svijest o opasnosti je životno bitna za Srbe koji se nalaze zapadno od Drine, pa i za Crnu Goru – kaže Raković. Osim toga, ističe Raković, vrlo je važno da Srbi kao

Akademik Vasilije Krestić iizjava novinarima u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/, gdje je predstavljena njegova studija čiji je izdavač Udruženje za odbranu ćirilice "Dobrica Erić" iz Beograda.

Akademik Vasilije Krestić povodom godišnjice osnivanja NDH: Za srpski narod važno da izvuče pouke iz prošlosti da bi znao sa kim ima posla

10. april 2021.

Akademik Vasilije Krestić ocijenio je povodom godišnjice osnivanja Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ da je za srpski narod izuzetno važno da izvuče pouke iz prošlosti da bi znao s kim ima posla i kako da se ponaša, ali ne da bi zaoštravao odnose sa Hrvatskom već da mu se ne ponove progon i etničko čišćenje iz devedesetih godina. Krestić je izjavio da, ukoliko Srbi budu zaboravljali, to će biti dokaz njihove neozbiljnosti, neodgovornosti i u krajnjem slučaju primitivizma. „Ako zaboravimo `teško nama`. Ne mogu naše žrtve biti jeftinije od tuđih. Nažalost, ispada da ih mi ne poštujemo, a tražimo od drugih da ih poštuju više nego mi“, naglasio je Krestić. Krestić

GROBNICA SRBA, JEVREJA I ROMA: Pre osam decenija u Zagrebu proglašena zločinačka ustaška monstrum država NHD

10. april 2021.

NA današnji dan, pre osam decenija, uoči katoličkog Vaskrsa, u Zagrebu je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Tog 10. aprila, a pre samog čina proglašenja u Zagreb je trijumfalno ušla Deseta nemačka oklopna divizija koju je narod dočekao sa cvećem i uzvicima oduševljenja. Dok je trajala ta euforija, koja će naredne četiri godine postati ropac preklanog naroda zatočenog u monstrum državi, Slavko Kvaternik se u ime poglavnika Ante Pavelića obratio masama: „Danas, pred dan uskrsnuća Božijeg sina, uskrsla je i naša nezavisna hrvatska država uz pomoć naših saveznika, mukotrpnu višestoljetnu borbu hrvatskog naroda, te ustaškog pokreta u zemlji i inozemstvu“. Proglas je završio pokličima: „Bog i Hrvati! Za dom spremni!“ ZGRAЖAVANJE

Sremska Mitrovica: U susret izložbi „Aprilski rat i prvi dani NDH“

6. april 2021.

Pripreme za izložbu „Aprilski rat i prvi dani NDH“ čije otvaranje je najavljeno za polovinu aprila u Muzeju Sremu uveliko se privode kraju. „Priču krojimo tako da objasnimo okolnosti koje su do rata dovele, kako na spoljašnjem tako i na unutrašnjem planu, što podrazumeva i priču o stvaranju Banovine Hrvatske, međunacionalnim tenzijama i sukobima koji su svoj konačni rasplet, na žalost, dobili u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i Velikoj župi „Vuka“ u kojoj se Srem našao“, kaže Nenad Radmanović Pripreme za izložbu „Aprilski rat i prvi dani NDH“ čije otvaranje je najavljeno za polovinu aprila u Muzeju Sremu uveliko se privode kraju. Kao što je i najavljivano, izložba kojom će se

Dodik: Srbija i Srpska će zajedno obilježiti Dan sjećanja na žrtve Jasenovca

4. april 2021.

Govoreći o obilježavanju 22. aprila – Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH je rekao da će i ove godine Srpska i Srbija zajedno obilježiti ovaj značajan datum prilagođen epidemiološkoj situaciji. – Taj događaj treba biti obilježen jer je Jasenovac mjesto gdje je naš narod najviše stradao u istoriji i uprkos pandemije ne smijemo to staviti po strani. Zajedno sa Srbijom obilježavamo sve značajne datume, pa ćemo tako dogovoriti našu aktivnost i povodom 22. aprila i na dostojan način obilježiti stradanje preko 500.000 nevinih Srba u Jasenovcu – rekao je Dodik. Poslaćemo poruku i jasno reći da je to zločin genocida koji je počinila NDH

Stepinčeva pisma jasan dokaz njegove podrške NDH

29. mart 2021.

Ova dokumenta su vredan doprinos dosadašnjim saznanjima o tome da su uništenje organizacije i sveštenstva SPC i prelaz što većeg broja pravoslavnih Srba na rimokatoličku veru bili glavni motivi delovanja nadbiskupa Stepinca, ističe istoričar Milan Koljanin . Ante Pavelić i Alojzije Stepinac (Foto Vikipedija) Jedno ozbiljno istorijsko otkriće, dva pisma nadbiskupa Alojzija Stepinca iz 1941. upućena papi Piju Dvanaestom, stiglo je do javnosti zahvaljujući neobičnom spoju: prvo je o njima progovorio srpski patrijarh, a zatim je delove objavio jedan hrvatski istoričar. U nedavnom intervjuu za hrvatsku televiziju patrijarh srpski Porfirije izjavio je da u rukama ima Stepinčeva pisma čiji su delovi „duboko problematični”, a uskoro su u medijima, zahvaljujući istoričaru

Dragoslav Bokan: Ustaško-hrvatski koljački „BREND“

28. mart 2021.

Ne može ustaško-hrvatski ljudožderski i rasističko-šovinistički genocid nad Srbima da se postavi u ma kakav ideološki kontekst, pa i onaj nacistički i fašistički.  Piše: Dragoslav Bokan Fašizam (kao i nacizam), naime, ima svoju ideologiju, svoja uverenja i strasti, grehe i preteranosti (posebno gledano današnjim merilima), ima hladnu mržnju i sistemski plan uništenja onih koje su odredili za svoje neprijatelje (Jevreje, komuniste, masone, homoseksualce, Rome, Slovene, duševne bolesnike…). Ovaj plan za ”konačno rešenje” je ostvarivan detaljno i nemilosrdno, bez preteranog uživljavanja, kao da njihove žrtve i nisu bili ljudi, već nešto pogrešno, zločinačko i kontaminirano. I za ovakve svoje zločine su izvršioci – ali i njihove porodice, rođaci, prijatelji i sugrađani

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA