arrow up

„Pustićemo ti malo krvi, sokole“

Ako ne želimo da nam se „moralno-politička podobnost“ iz doba komunizma ponovo vrati, svi moramo da se založimo da se naučni rad profesora Miloša Kovića ocenjuje kao i naučni rad bilo koga drugog. Progon Miloša Kovića koji sprovode njegove kolege na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta jedan je od najtežih za koje ja znam od vremena kada sam počeo da predajem na Univerzitetu u Beogradu 1985. godine. To je svakako osnovni razlog što je toliko mnogo ljudi, i u akademskoj zajednici i izvan nje, podržalo Kovića i što se svi nadamo da će na kraju ovog mračnog slučaja pravda ipak biti zadovoljena. Ali, od tog cilja još smo daleko. Protiv

Stradanje učvrstilo veru Krajišnika

Vladika gornjokarlovački Gerasim (Popović), episkop jedne od teritorijalno najvećih, ali i najstradalnijih eparhija Srpske pravoslavne crkve, uključujući i stravične zločine u Drugom svetskom ratu, ističe u intervjuu za “Frankfurtske Vesti” da pravoslavnim vernicima i sveštenstvu SPC ovog dela Hrvatske nikada nije bilo jednostavno i lako, ali da su ta stradanja i patnja “učvrstila pravoslavlje u krajiškom narodu, koji se i danas bori za svoj opstanak”. Samo u katastrofalnom zemljotresu koji je decembra prošle godine pogodio prostor Banije, oštećeno je ili uništeno oko 9.000 objekata. Godinu dana kasnije, episkop Gerasim na pitanje da li se život polako vraća u ovaj deo Hrvatske objašnjava da će proći dosta vremena kako bi se

Skupština Srbije nije prihvatila Lintin predlog zakona o Memorijalnom centru genocida nad Srbima u NDH (VIDEO)

Skupština Srbije nije prihvatila prijedlog zakona o Memorijalnom centru genocida nad Srbima u NDH, koji je 14. decembra 2021. godine podnio narodni poslanik Miodrag Linta. Od prisutnih 165, za ovaj prijedlog je glasalo 13 poslanika, pa je Skupština Srbije odbacila ovaj prijedlog. Kompletan tekst predloga Zakona o Memorijalnom centru genocida nad Srbima u NDH možete pogledati ovdje. Izvor: SLOBODNA HERCEGOVINA

Ima li mira u zagrebačkom Mirogoju, šta stoji iza obnove ustaških grobova

Hrvatski sabor usvojio je nedavno inicijativu da se urede grobna mesta ubijenih ustaša i domobrana sahranjenih na zagrebačkom groblju Mirogoj. U međuvremenu austrijske vlasti su ponovo zabranile okupljanje u Blajburgu i tako sprečile komemoraciju „hrvatskim žrtvama iz vremena NDH“. Zato iz Hrvatske stiže još jedna inicijativa da se komemoracija ubuduće održava kod Crkve hrvatskih mučenika u mestu Udbina u Lici. Autor: Aleksandar Milivojević Inicijativa o obnovi grobnih mesta ubijenih ustaša koji su sahranjeni na zagrebačkom groblju Mirogoj, a koju je usvojio Hrvatski sabor predstavlja anticivilizacijski čin kaže za Radio Beograd kustos beogradskog Muzeja žrtava genocida Bojan Arbutina.  „Ne mogu da podržim inicijativu koja će u jednom javnom prostoru isticati ljude

Tribina o slučaju Ković: Profesori traže nezavisnu komisiju

Na tribini je govorio i Nenad Anžel koji je istakao da je sa odelenja za istoriju proteran samo zato što je za mentora na doktorskim studijama izbarao Miloša Kovića. Filozofski fakultet je mesto gde mora biti rešen problem sa izborom prof. dr Miloša Kovića u zvanje redovnog profesora. Na odeljenju za istoriju mora se raspisati konkurs za redovnog i mora se formirati nepristrasna komisija koja bi realno ocenila da li je prof. Ković ispunio uslove da bude biran u ovo zvanje. Sve drugo bila bi zloupotreba. Ovo je rekao profesor istorije na Filozofskom fakultetu i akademik Ljubodrag Dimić na tribini pod nazivom „Slučaj profesora Kovića: Zašto se na Filozofskom fakultetu

Marinko M. Vučinić: Dozirana istina o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

Na prvom programu HRT-a prikazana je serija o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je osmislio istoričar Hrvoje Klasića a u njoj su uzeli učešće istoričari iz Hrvatske ali i istoričari iz Srbije koji se bave proučavanjem ovog dela naše istorije. Serija je nakon što je realizovana čekala nekoliko godina da bude emitovana jer se očigledno tražio povoljan politički momenat da ona bude dostupna hrvatskoj javnosti u kojoj inače postoji mnogo kontroverzi vezanih za ustaško nasleđe i otvorena revizija neospornih činjenica o karakteru NDH-a kao zločinačke tvorevine i marionetske para-države. U seriji je dat širi istorijski, društveni i politički kontekst nastanka ustaškog pokreta koji se u njoj prevashodno označava kao organizacija boraca

Bastašić: Ustaško groblje na Mirogoju samo jedna od etapa u vjekovnom strateškom planu (VIDEO)

Ustaše se ne vraćaju kući- odavno su kod kuće!!! Piše: Đurđica Dragaš Ništa novo i ništa neočekivano, tako predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić ocenjuje inicijativu, koju je odobrio i Hrvatski sabor, da se na zagrebačkom groblju Mirogoj „uredi groblje hrvatskih vojnika od 1941. do 1945. godine“. Smatra da je reč samo o još jednoj etapi u realizaciji plana katoličke crkve da, kako kaže, „zaore istočnu njivu“, misleći pri tom na prostor istočno od Drine. Taj plan je pretočen u ideologiju Ante Starčevića, teoriju „krvi i tla“,a sprovodili su ga, svako na svoj način, Ante Pavelić, Josip Broz i Franjo Tuđman, kaže Bastašić i dodaje da vlast u Hrvatskoj na

Hrvatska ne odustaje od glorifikovanja mračnog perioda NDH: Desničari pripremaju povratak ustaša kući

Inicijativa koja je dobila zeleno svjetlo Sabora, da budu uređena grobna mjesta ubijenih ustaša i domobrana sahranjenih na zagrebačkom groblju Mirogoj, ali i pokušaji da se kod Crkve hrvatskih mučenika u Udbini napravi novo „blajburško svetilište“, na kojem bi se održavala komemoracija za sve „hrvatske žrtve iz vremena NDH“, vrijeđa zdrav razum, ali ukazuje i na to da današnja Hrvatska nema namjeru da se suoči sa svojom prošlošću. Piše: Veljko Zeljković Kaže ovo za „Glas Srpske“ predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić, navodeći da ga nije iznenadilo sve ovo, jer, kako je istakao, ne treba zaboraviti da se svake godine u centru Zagreba održava i pomen bivšem ustaškom poglavniku NDH

Vladimir Umeljić

Vladimir Umeljić: SLAVA VAM, JASENOVAČKI MUČENICI!

Kontroverza oko broja žrtava Srbocida 1941-1945. u Jasenovcu, logoru smrti tadašnje hrvatske države, ne jenjava i u međuvremenu je postala i jedna žalosna srpsko-srpska rovovska bitka.  Zakleti statističari kažu i to s pravom da je statistika do sada poimence potvrdila oko 80.000 žrtava. Ono na šta oni nemaju pravo, to je njihova dodatna tvrdnja „da bi broj žrtava mogao da se koriguje na broj od možda oko 120.000“, jer ovde oni više nisu u pravu i njihove tvrdnje postaju naučno pogrešne i grešne, postaju nemoralne i perfidne. Oni time insinuiraju da je to eto broj, koji bi trebalo da bude osnova kulture pamćenja. Još jednom – naučno pogrešno i grešno,

Vukosavljević: Šta je to tako samouništavajuće i nedostojno u strukturi naše kolektivne svesti?

Da li se pred našim očima već nekoliko decenija i sada ispunjavaju svi preduslovi za nestanak srpskog naroda sa istorijske scene? Od ustanovljavanja pojma „genocid“ 1946. godine, nijedna srpska vlast nije pokrenula nikakav postupak da se zvanično, na međunarodnom nivou, genocidom proglase austrougarski pokolji Srba u BiH i Srbiji 1914-1918, nepojamni Bugarski zločini u Srbiji 1917, hrvatski i muslimanski Veliki pokolj Srba 1941-1945 u tzv. NDH, albanski zločini nad Srbima na KiM 1941-1945, pogrom Srba u Novom Sadu i Vojvodini od strane Mađara u tzv. „Raciji“, nemački zločini u Kragujevcu i Kraljevu tokom Drugog svetskog rata, hrvatska operacija „Oluja“ 1995. godine i drugi pogromi Srba u 20. veku koji imaju

Skupština R. Srbije zaprimila Predlog Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH

Saznajemo da je 07. decembra 2021. godine u proceduru Skupštine R. Srbije zaprimljen Predlog Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941 – 1945). Zaprimljen je i predlog da se 28. april proglasi Danom genocida nad Srbima u 20 veku. Predlagači Rezolucije su Smilja Tišma, Ana Karadžić, Jadranka Jovanović, Marijan Rističević, Жeljko Tomić, Bojan Torbica, Bratislav Jugović, Radovan Tvrdoišić, Vladan Glišić i Đorđe Komlenski. U prilogu dostavljamo skupštinski materijal:

Hrvatski istoričar NDH opisao jednom riječju

U ponedjeljak je emitovana posljednja epizoda dokumentarne serije o NDH. Riječ je o seriji koju je producirao istoričar Hrvoje Klasić, a u 12 epizoda emitovana je ponedjeljkom na HRT-u. Posljednja epizoda zove se Epilog i govori o propasti NDH, Blajburgu i Pavelićevom bijegu. Na samom kraju emisije istoričar Višeslav Aralica, koji je bio jedan od glavnih sagovornika u seriji, objasnio je zašto smatra da je NDH bila sramota. „NDH je prva nacionalna država Hrvata. Ona doista jeste bila država i bila je nacionalna, hrvatska država. Međutim, kad bih je jednom riječju išao opisati, i NDH i sve oko toga, rekao bih ‘sramota’“, počeo je. Onda je pojasnio. „Sad moram objasniti

Linta predložio Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH

Linta traži da Narodna skupština Republike Srbije usvoji Rezoluciju o genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941-1945). TEKST REZOLUCIJE: Imajući u vidu da se 2021. navršava 80 godina od napada nacističke Njemačke na Kraljevinu Jugoslaviju, kao i 80 godina od osnivanja Nezavisne Države Hrvatske (u daljem tekstu: NDH) i početka genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima; Naglašavajući da je ustaško„konačno rješenje” srpskog pitanja već 17. aprila 1941. godine dobilo podlogu „u zakonskim odredbama za zaštitu naroda i države” i zakonskoj odredbi o zabrani ćirilice donijetoj 25. aprila 1941, a progon i uništenje Jevreja je ozakonjeno 13. aprila 1941. godine zakonskom odredbom o rasnoj pripadnosti; Posebno podvlačeći

Zoran Milanović: Srebrenica nije isto što i holokaust i Jasenovac

Nije isto događa li se u gasnim komorama ili se događa s mačetama. Ne znam kome bi takva moja izjava mogla da škodi, upitao predsednik Hrvatske. Hrvatski predsednik Zoran Milanović, koji se našao na meti kritika Bošnjaka i dela hrvatske javnosti zbog, kako kažu, relativizacije Srebrenice, ponovio je da Srebrenica nije isto što su holokaust i Jasenovac. „To je težak zločin s elementima genocida, to je rekao i sud, ali nijedan sud ne može biti Sveto pismo. Nekim ljudima je to dobro leglo, nekim ljudima ili neljudima to nije dobro leglo. Pet hiljada ili osam hiljada ljudi ili 80.000 ljudi nije isto. Nije isto događa li se u gasnim komorama

Savo Štrbac: NDH na HRT-u i jedne stare novine

U septembru ove godine na HRT-u se, šest godina nakon početka snimanja, počela emitovati serija „NDH“. Njen autor, poznati hrvatski istoričar Hrvoje Klasić, pre početka emitovanja izjavio je: „Svakom režiseru je valjda najveća čast kada mu film i serija završe u bunkeru i to je ujedno najbolja reklama“. Sa HRT-a su demantovali da je serijal bio ’bunkerisan‘, već da se za emitovanje morao naći adekvatan termin. Od HRT-a smo saznali kako serijal košta oko 1,5 milion kuna (oko 200.000 evra) te da je, po gruboj proceni, razlika između prvobitno od Klasića predloženih šest i ostvarenih 12 epizoda oko pola miliona kuna. I Klasić i HRT složili su se da je

NAJNOVIJE VIJESTI

Pad Jugoslavije

Početkom 1941. još se ništa nije bilo promijenilo u našem svakodnevnom životu.

Udaja

Oženili smo se 2. rujna 1940. godine. Fritz je bio isto tako

Rat

Krajem semestra u Pariz su došli moji roditelji i Mira. Tata je

Pariz

Koliko god mi je bilo teško ostaviti Fritza, moram priznati da mi

Fritz

No sudbina je promijenila tijek ovih događaja. Otputovala sam, doduše, u Pariz,

Matura

Čak i najboljim đacima škola je uvijek pomalo “teret”, pogotovo ambicioznijima u

Mladost

Sve u svemu, imale smo sretno djetinjstvo, okružene ljubavlju i brigom, a

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.