arrow up

Zemunski rekvijem

Juče u Zemunu, uz grobnicu Svetih novomučenika srpskih Dan nekako mlak, vlažan. Nekako tmuran, siv… Kao da žali. A Bog se uzdržava i ne prosipa kapi po onima koji skrušeno mole za pokoj duša. Stoje oko belog spomenika podignutog nekome ko je stradao od nekoga. Zvuči kao nikome. A, opet, bolje i tako nego nikako. Da nije bilo tog podignutog nekome ko zna da li bi se ikad saznalo gde je nekoliko hiljada naših, nevinih duša. A ima još takvih mesta. Preko nekih krivuda pružen asfalt, preko nekih kamenje i žbunje, ima i onih za koje samo ribe znaju da su im talasi uspavanku pojali, a ima i onih koje

NAJAVA: U Šamcu tribina “KROZ OGANj ISTORIJE – sudbina jedne porodice”

U organizaciji Kluba istoričara Posavina, u Šamcu o kompleksu logora smrti Gospić – Jadovno – Pag i važnosti sjećanja i pamćenja na žrtve Pokolja, zločina Genocida počinjenog nad Srbima od strane NDH, govoriće dr Dušan Bastašić, osnivač i predsjednik udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke. Mjesto i vrijeme: PROSTORIJE CRVENOG KRSTA (preko puta zgrade Opštine) Utorak, 09. jun 2026. u 19 časova.

Uspostava ustaške vlasti u Gospiću i široj okolini – Knjiga Jadovno 1.

Ustaška organizacija u Gospiću je svoj rad začela tridesetih godina. U vremenu do 1941. godine, snažno je uticala na srednjoškolsku i studentsku omladinu. Gospić je postao centar političkih snaga ustaša, koji su imali podršku jednog dijela bogatih trgovaca i obrtnika. Pored političke podrške, oni su ustašku organizaciju pomagali i materijalno, ulažući u njenu propagandu i u organizaciono jačanje i povezivanje na čitavoj teritoriji Like, pa i znatno šire. Upravo u Gospiću se koncentrisalo ustaško jezgro. Još 1930. godine, po Pavelićevim uputstvima, advokati Andrija Artuković i Jozo Dumandžić, s trgovcem Markom Došenom, osnivaju ustaške organizacije. Tu su i drugi trgovci, studenti i đaci: Jurica Frković, Ivan Pavičić, Lovro Duić, Niko Kovačević,

Seljaci kopaju svoje grobove pre ubijanja.

Ustaše svjedoče o zločinu u Hrvatskom Blagaju nad Srbima Korduna 6. maja 1941.

Zakleli smo se da ćemo srpsko sve poništiti, od kilograma, pa dalje. Mile-Milić Abramović, vodnik stožerne satnije 1. ustaške bojne, 8. ustaškog zdruga:  “Ja sam za vrijeme Jugoslavije pripadao HSS-i u kojoj sam bio sve do 1941. godine. Prilikom kapitulacije Jugoslavije ja sam bio kod svoje kuće u selu Korana (Srpski Blagaj) općina Cvijanović Brdo, kotar Slunj. Odmah uspostavom NDH, travnja 1941. stupio sam u ustašku organizaciju, kojom je rukovodio mlinar Joso Pau­nović. Mjeseca svibnja 1941. na dan Sv. Đurđa mi smo se organi­zirali za kupljenje Srba po Veljunu, Veljunskoj Glini, Crnom Vrelu i Poloju, te ostalim srpskim zaseocima Veljuna. Na isti dan naoruža­li smo se u Blagaju u jačini

Đurđica Dragaš: PAG- PLAVA GROBNICA STRAŠNIJA OD VIDA

Polako, ali sigurno uđosmo u maj i, uprkos svemu što se prethodnih meseci dešavalo u ovoj našoj Srbiji, ljudi sve više razmišljaju o letu, odmorima, moru, provodu. Spremaju se maturske večeri, obeležavaju godišnjice, a studenti, već tradicionalno, organizuju druženja sa kolegama iz regiona. I sve bi to bilo sasvim u redu, lepo i podrške vredno da ne pročitah da će neka od tih studentskih druženja, tzv. Medicinijada i Menadžerijada, biti organizovana na ostrvu Pagu, u Hrvatskoj. Na čuvenoj i po ludim provodina poznatoj plaži Zrće okupili se ovih dana studenti iz nekoliko država regiona. Na put su krenuli i naši studenti – iz Beograda, Novog Sada, Kragujevca, Niša, Kosovske Mitrovice.

Od zavičaja ostala cigla srušene crkve

Na mestu gde je do 1991. godine postojala crkva u Velikim Zdencima, sada je ledina kao simbol pustoši u srpskim selima u Zapadnoj Slavoniji. Piše: Milan Pilipović – Specijalno za „Politiku” Grubišno Polje – Dr Dušan Bastašić, predsednik Udruženja „Jadovno 1941”, čuva u Banjaluci ciglu srušene pravoslavne crkve Vozdviženja Časnog krsta u Velikim Zdencima, nekada jednom od najvećih srpskih sela u Kotaru Grubišno Polje, u Zapadnoj Slavoniji, kao jedini trag ove bogomolje, izgrađene 1744. godine. „Ciglu čuvam u stanu, kao zavičajnu ikonu”, kaže Bastašić, čiji su preci vekovima živeli, kršteni, venčavani i sahranjivani u ovom kraju, u Hrvatskoj. „Cigla ugrađena pre skoro tri veka je moja uspomena na crkvu i zavičaj”,

Bojanić: Narod koji zaboravlja svoje žrtve pristaje na sopstveni nestanak

Dok drugi narodi od svog stradanja grade temelj identiteta, mi ga razaramo iznutra – deleći mrtve, umanjujući istinu i odričući se pamćenja koje jedino može da nas održi kao narod… pretvorili smo se previše u ,,građaniste”, koji gledaju samo u budućnost i profit. Postoje istine koje bole. Ne zato što su netačne već zato što su suviše tačne i činjenične. Dok drugi narodi strpljivo, sistematski i državnički grade svoju kulturu sećanja, mi kao da se takmičimo ko će brže zaboraviti sopstveno stradanje ili ga ublažiti. Dok drugi sabiraju svoje žrtve, mi ih delimo. Dok drugi podižu institute, muzeje i memorijale, mi vodimo beskrajne unutrašnje rasprave – ko je bio „u

Krvavi pir na Đurđevdan – Blagaj

Već na samom početku Drugog svetskog rata  jasno su se pokazali ciljevi i namere NDH – genocidno istrebljivanje Srba sa područja Hrvatske. U hrvatskom Blagaju, krajem aprila 1941. godine, održan je sastanak ustaša, koji su organizovali  župnik Blažo Tomljenović, veljunski učitelj Ivan Šajfar i Josip Paunović – mlinar. Da bi  opravdali ono što su nameravali učiniti i kako bi stvorili što veću mržnju između Hrvata i Srba  trebao im je povod. Doneli su odluku da ubiju jednog Hrvata i njegovu porodicu i za to optuže Srbe. Жrtva je odabrana- Josip Mraunac-mlinar.  Ustaše u Kralovcu, oficir  Zdravko Karlović i Milan Boneta su se složili sa ovom idejom… Noć između 4. i

DRAGO H. ČOLAKOVIĆ: JASENOVAC

Već 1. jula 1941. godine ustaše su ga uhapsile i internirale u Gospić, a zatim je otjeran u zloglasni logor Jasenovac. U Jasenovcu je proveo osam mjeseci, a kasnije je protjeran u Srbiju. Specijalna policija ga ponovo hapsi 18. rujna 1943. godine. Slijede teški dani istražnog zatvora u Beogradu i Šapcu, a zatim logorske ćelije na Banjici, gdje je ostao sve do 2. februara1944. godine. DRAGO H. ČOLAKOVIĆ – JASENOVAC DRAGO H. ČOLAKOVIĆ KRONIKA IZ PAKLA (Jasenovac, 21. VIII 1941 – 31. III 1942) Izdavač: SPOMEN – PODRUČJE JASENOVAC Za izdavača: RADOVAN Tehnički urednik i korektor: FRANJO PIRC Tisak Štamparski zavod »Ognjen Prica« Daruvar HAPŠENJE Prvi dan avgusta 1941. godine

Tihomir T. Prodanović: Sećanja na ustaški logor „Danicu“

Noć u kojoj sam izgubio slobodu. Mrtvima – da ih ne zaboravimoЖivima – da se ne zaboravi Subota 26. aprila 1941. godine. Šesnaesti dan fašizam učvršćuje ustaški, novi poredak u Hrvatskoj. „Nova vlast” revnosno kuje okove za sve koji vole slobodu. Iz radio-aparata grme pretnje. Novine u svim vidovima izobličuju istinu. U ovom krvavom proleću teror ore po ljudskim dušama i seje seme mržnje. Umiru vrednosti i komunisti, nestaju svi ljudi koji cene ljudske vrednosti. Ovo je proleće bez proleća koje cveta vedrinom… Zloslutne misli izazivaju još strašniju viziju sutrašnjice i toliko teško saznanje o izgubljenoj slobodi. Spaljujem drage rukopise u kojima sam sanjao drukčiju sutrašnjicu. Rastajem se s knjigama

Prvi ustaški pokolj Srba desio se u Gudovcu 28-29. aprila 1941.

Plakale su užasno, jaukale, busale se u grudi, a ja ih u čudu gledam i ne razumem ništa. Nitko u gradu nije znao za užas u Gudovcu. Nitko nije čuo ni pucanje mitraljeza. Poštovani i dragi naši prijatelji, evo ipak ću da izvršim svoje obećanje, da Vam opišem tragediju Gudovca i naše patnje, iako tek danas, skoro godinu dana posle mog obećanja. Milan je na treći dan Uskrsa, u utornik 22. aprila 1941. na veče zadržan u magistratu, zatvoren onde sa ostalim našim Srbima, advokatima, trgovcima, činovnicima, sveštenicima, itd. Iz magistrata su prevedeni posle dan, dva u poresku upravu, kamo smo im smeli hranu da nosimo. Posle kraćeg zadržavanja tamo,

MATEMATIKA SRAMA: 80 GODINA LAЖI I BJEЖANJA OD GROBOVA U DONJOJ GRADINI: Novinar i publicista Zoran M. Kos za „Novosti“

Nedavno sam na stranama Novosti, u tekstu „Donja Gradina ćuti, a mi statiramo“, ukazao na poraznu činjenicu naše nebrige prema najvećem srpskom groblju pod otvorenim nebom. Međutim, inicijativa Miodraga Linte da Srbija osnuje Memorijalni centar u Beogradu – koji bi se navodno „sistematski borio“ za istinu – primorava me na oštru reakciju. Piše: Zoran M. Kos Kao novinar istraživač i dugogodišnji saradnik Antuna Miletića, čoveka koji je arhivski ovekovječio jasenovački pakao, ne mogu nemo posmatrati pokušaj „beogradizacije“ sećanja. Ovo nije samo polemika; ovo je odbrana autentičnog stratišta od kabinetskog marketinga koji nas udaljava od kostiju koje u Donjoj  Gradini i danas jauču i čame. Između kostiju i kabineta Dok se iz udaljenih

Milan_Bastasic_1.jpg

Milan Bastašić: Noć strave i užasa

Tih dana uporno je padala obilna kiša i susnježica. Kaputi se nisu ni prisušili kad je s puta u dvorište pa u ganjak jurnula grupa nekakvih osoba s ručnim baterijama. Viču: „Otvaraj”! Udaraju u vrata kao sjekirama. To su ustaše kundacima pušaka razbijale vrata uz viku: “Otvaraj ili pucamo”! Otac pođe da otvori, ali ne može da otključa jer je ključ od udaraca ispao, a lampu nije imao vremena da upali. Napipa na zemlji ključ i otključa prije nego su razbili vrata. Stakla su popucala. Majka je poslije pričala da su šestorica bajonetama na puškama uperenim u oca ušli u sobu gdje smo spavali. Brat i ja smo spavali u

JOŠ PONEŠTO IZ MOJIH SEĆANJA NA JADOVNO

Iz knjige Milana Trešnjića – IZ KRALJEVSTVA NIKOLE TESLE, Gambit Jagodina, 2012. Anti Paveliću, zagrebačkom advokatu, da stane na čelo Nezavisne države Hrvatske, blagoslov je dao Adolf Hitler, kancelar Nemačke, a prećutno i Rimski papa, poglavar katolika u svetu. Hrišćanstvo Adolfa Hitlera, kao i njegovog italijanskog uzora Benita Musolinija, zasnovano je na istim rasnim, političkim i verskim načelima, na čistunstvu krvi, vere i molitve. Katoličanstvo je religija svih kojima je božji apostol u Rimu. Pravoslavlje je greh hrišćanski, jer je to bezbožje, takođe i islam… Prema tome učenju i verovanju, nije greh istrebiti nevernike i ljudske stvorove koji zagađuju katoličke vrednosti. Stoga endehazija oštri kame, oštri mačeve i puni cevi

Sjećanje na ubistvo 487 Srba iz Grubišnog Polja

Iz Udruženja “Jadovno 1941.” iz Banjaluke, koje čuva sjećanje na pobijene Srbe tokom perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, napominju da se danas navršavaju 85 godina kako su ustaše u noći između 26. i 27. aprila 1941. godine uhapsile 504 Srbina sa Kotara Grubišno Polje i u julu ih likvidirali u kompleksu logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag. U saopštenju Udruženja se podsjeća da su ustaše u noći između 26. i 27. aprila 1941. godine uhapsile 504 Srbina, od kojih je 487 ubijeno u julu te godine. “Pod izgovorom da Srbi iz Grubišnog Polja spremaju `đurđevdanski ustanak` iz Zagreba je vozom u Grubišno Polje stiglo oko 120 hrvatskih ustaša, predvođenih šefom zagrebačke ustaške

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.