arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Đurđica Dragaš: Paška istina o ljudima i neljudima

14. avgust 2026.

Danas, ništa na ostrvu Pagu ne podseća na ono zlo vreme, osim dva časna krsta – na mestu logora i masovne grobnice u kojoj su bila tela poslednje grupe logoraša. Leto je… vreme godišnjih odmora, putovanja, uživanja. Društvene mreže prosto gore od fotografija koje bi trebalo da potvrde sve to. Nižu se slike i snimci  plaža, zalazaka sunca, talasa koji zapljuskuju izmanikirana stopala, knjiga na preplanulim bedrima sa morem u pozadini. Lepo je, opušteno, lagano… I ne bih ja krenula da pišem ovaj tekst da među tim letnjim razglednicama gotovo svakodnevno ne viđam i one sa ostrva Paga u Hrvatskoj. Hvale se mnogi moji Fejsbuk prijatelji  prelepim, kristalno čistim morem,

Škola na rubu dviju pustinja, morske i kamene

14. avgust 2026.

Da li će se učenici u Metajni zapitati ko su bila ta djeca i te majke i žene što su posljednje dane života provele u njihovim učionicama? Piše: Zorica Ćoković Bijela, svježe okrečena, u suncu okupana zgrada Područne škole Antun Gustav Matoš u Metajni na Pagu je mjesto gdje je lekcije iz znanja i života ove školske godine dobilo devet mališana. Djeca, kao svaka druga djeca, radoznala i nestašna, rastu i odrastaju u toj školi, jedinoj u Metajni, malom ostrvskom seocetu na rubu dviju pustinja, morske i kamene. Kada će ta djeca saznati šta se dešavalo u njihovoj maloj školi? Šta će postati od njih kada saznaju da je neko

Tanjug (video)

Sozercanje

11. avgust 2026.

Osim neshvatljivog zaborava, nemara i nemanja odnosa prema stradanju predaka, najgore što može da se desi je da i sami zaboravimo da smo pravoslavni. Piše: Zorica Đoković Ne zaboravimo da su naši preci stradali samo i jedino zato što su bili pravoslavni. Ne što su bili bogati ili siromašni, pismeni ili nepismeni, crnci ili bijelci, već vjernici Istočne crkve. To je bio jedini kriterijum koji je određivao život ili smrt. Dželatima nije bilo toliko važno ni da li su žrtve Srbi, jer, ukoliko bi ih pokrstili po obredu Zapadne crkve, vremenom bi gubili identitet, zaboravljali često ko su i šta su i stapali se sa krvnicima. Krvnici su bili i

Dušan Babac: U Hrvatsku na more, iz mog ugla

10. avgust 2026.

Srbi iz Tribnja Šibuljine su teško postradali tokom Drugog svetskog rata, ponajviše u ustaškom koncentracionom logoru Slano na ostrvu Pag. Prva hapšenja Srba započela su već u aprilu mesecu 1941. godine i odvođenje na stratište u Jadovno. Rođen sam u Beogradu, kao i moj otac Marko, deda Pavle je rođen u Zadru (nedavno je Zadarska ulica na Kosančićevom vencu, koja je tamo uživala stanarsko pravo još od 1896. godine, izbačena iz grada da bi se uselio Dobrosav Ćosić, kalemar iz Velike Drenove) a pradeda Marko je rođen u jednom malom primorskom selu u podnožju Velebita po imenu Tribanj Šibuljina. Tribanj Šibuljina se nalazi u u zadarskom zaleđu u tzv, Velebitskom

Zločin nad Srbima iz sela Krš bacanjem u jamu „Nezdravka“ u Donjem Kosinju (Lika)

10. avgust 2026.

 U znak sjećanja na 82-godišnjicu zločina nad žeteocima iz Krša  srpske nacionalnosti, koji su mučeni, klani i silovani  a nakon toga bačeni u jamu. Piše: Đorđe Pražić Jama „Nezdravka“nalazi se uz sami put koji vodi iz Vukelić Sela (Donji Kosinj), preko Majdana, Miletić vrha, Vrščića, pokraj Pištaline prema Brujinom vrhu. Ispod same Pištaline sa lijeve strane puta idući iz Vukelića, na oko deset metara udaljenosti od puta, tačna je pozicija jame „Nezdravka“. U nju je 10.08.1941. godine zaklano i bačeno 11 osoba srpske nacionalnosti iz Krša, koji su uhapšeni od strane ustaša na kosinjskom kamenom mostu u Kosinj- Mostu, kada su išli sa žetve. Naime, među preostalim srpskim narodom pročula

frontal-jadovno-2014.jpg

Bijeg iz logora i bezdanih jama– Knjiga Jadovno 1.

8. avgust 2026.

Uprkos rigoroznim mjerama koje su ustaše provodili u cilju osiguranja logora Jadovno na Velebitu i logora Slana na otoku Pagu, u nekoliko slučajeva su pojedinci ili manje grupe zatočenika pokušali pobjeći iz žice i spasiti se. Prema raspoloživim izvorima i saznanjima do kojih sam došao tokom rada, kao i na osnovu izjava preživjelih, da se zaključiti da je postojala mogućnost bijega, i to iz svakog logora u kompleksu Jadovno, pa i iz samog Jadovna. Pojedinci, pa i grupe, mogli su pobjeći već tokom sprovođenja od mjesta hapšenja do logora ili putem ka stratištu. Prosto je nevjerovatno da su tek grupice ustaša sprovodile po dvjesta i više ljudi, koji su poslušno

dr. Đuro Zatezalo

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Lici na području MLAKVA – KOSINj – KRŠ

6. avgust 2026.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA GORSKI KOTAR I LIKA MLAKVA – KOSINj – KRŠ Milica Radović Počuča, Krš Gradina Kosinj Svejedno ubio me danas a ubio sutra   Ustaše su izvršile masovni pokolj srpskog naroda u selu Mlakva 6. augusta 1941. godine i već sutradan 7/8. augusta iste godine u šumi Obljaj poklaše 47 muškaraca, žena i djece. Svjedočenje Milice Radović Počuče o tom i drugim ustaškim zločinima zapisao je Dane Lastavica u Kosinju 24. jula 1985. godine. Milica je ispričala: „Kada je bio opći pokolj Srba u Mlakvi 6. augusta 1941. godine neko je

VLADO ŠEGRT – DŽELAT KOJI SE NIJE POKAJAO: Kako Hercegovina pamti „heroja“ koji je ubijao sopstveni narod

1. avgust 2026.

Na današnji dan, prije 35 godina, umro je Vlado Šegrt, za jedne general i revolucionar, za Srbe iz Hercegovine – nemilosrdni egzekutor. Dok je Beograd slavio njegovo ime, Nevesinje i Trebinje su ispisivali spiskove pobijenih domaćina i ugašenih ognjišta. Povodom godišnjice smrti ovog nekrunisanog kralja „lijevih skretanja”, pretresamo činjenice koje je zvanična istorija pokušala da sakrije pod tepih „bratstva i jedinstva”. Istina o krvavom Trifundanu i jamama koje i danas traže pravdu, više se ne može prećutati. U udžbenicima je on general, ministar i narodni heroj. U hercegovačkom predanju, onom koje se prenosi šapatom uz slavsku svijeću, Vlado Šegrt je ostao upamćen pod imenom koje mu je istorija dodijelila prije

Zamuklo selo Velika!

28. jul 2026.

Za dva sata pobijeno, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. U kući Mirka Paunovića šesnaestoro živo izgorelo. Spisak zlodela kvislinških jedinica veoma je dugačak, ali ono što je 28. jula 1944. godine učinila „Skenderbeg“ divizija, po surovosti prevazilazi sve. U malom selu Velika, nedaleko od Čakora, za samo dva sata i 15 minuta pobijeno je, zaklano i spaljeno 428 dece, devojaka, žena, starica i staraca. Razularena rulja u esesovskim uniformama, uz asistenciju balista i vulnetara iz Plava i Gusinja, izvršila je stravični pokolj. Bilo je sunčano, vedro julsko jutro, kada je u ovo divno planinsko selo iz pravca Murina, dotutnjala motorizovana kolona ostatka 14. puka sedme

Dr Đuro Zatezalo: Pokolj u Banskom Grabovcu na Baniji

26. jul 2026.

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje SVJEDOČANSTVA BANIJA BANSKI GRABOVAC Budimir Popović i Branko Tadić, Tremušnjak Jabukovac, Petrinja Svaki od dovedenih morao je stati na rub jame, gdje su ga ubijali batovima a neke su postrojavale ustaše u stroj i ubijali iz mitraljeza „U rano jutro 24. jula 1941. godine došli su u selo Banski Grabovac oružnici NDH iz oružničke škole u Zagrebu, ustaše iz Gline i Petrinje, te oružnici iz okolnih oružničkih stanica. Njih oko 500. Odmah su se razišli po susjednim srpskim selima: Vlahović, Luščani, Drenovac i Bačuga. Hvatali su Srbe i odvodili ih

KNJIGA: “501 – INTERVJUI SA ANTISEMITIMA, USTAŠAMA I NEONACISTIMA”

24. jul 2026.

Autor knjige Ilija Ćalina – novinar i istraživač, doktor ekonomskih nauka, pravoslavni teolog, kako sam kaže, dvije godine je ulazio u cipele antisemita, simpatizera ustaša, nacista i fašista — onih koji negiraju Holokaust i genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Jul 2025: pola miliona ljudi na Tompsonovom koncertu u Zagrebu uzvikuje Za dom spremni — hrvatski ekvivalent Heil Hitler. Porodice, djeca, djedovi doveženi iz čitave Hrvatske. Austrijska policija procesuira svoje građane koji su prisustvovali. Unutar Hrvatske — legalan pozdrav. Preko granice — krivično djelo. Razlika između Berlina i Zagreba je tema ove knjige. Svih 501 sagovornik — bez ijednog izuzetka — branio je ustaški pozdrav. 97%

23. jul 1941. – OKRUЖNICA: Srbe i Жidove ima se smjesta otpremati u konc. logor Gospić 

23. jul 2026.

OKRUЖNICA RAVNATELjSTVA USTAŠKOG REDARSTVA OD 23. JULA 1941. ZA PRITVARANJE I OTPREMANJE U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPIĆ SRBA IJEVREJA – KOMUNISTA SA TERITORIJE NEZAVISNE DRЖAVE HRVATSKE1 RAVNATELjSTVO USTAŠKOG REDARSTVA NEZAVISNE DRЖAVE HRVATSKE U ZAGREBU ŽUPAMA 1-22. USTAŠKOM POVJERENIŠTVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU-SARAJEVO-G. FRANCETIĆ. Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odredbu područnom Redarstvenom ravnateljstvu, Ravnateljstvu ustaškog redarstva u koliko su već takova osnovana u sjedištima Župa, Predstojništvima redarstva i kotarskim oblastima u mjestima gdje nema Redarstva, da se najžurnije izvrši pritvaranje svih Židova i Srba-pravoslavaca, koji su bilo poznati već kao komunisti, bilo pak da su i malo sumnjivi, da su skloni tome pokretu. Iste mjere valja poduzeti i protiv komunista

Feljton: Logor Slana – Pag 1941.

19. jul 2026.

Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. Pročitajte feljton: Pakao u kamenoj pustinji Autori: Borislav Ostojić, Mihael Sobolevski Feljton „Pakao u kamenoj pustinji“ stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. U feljtonu su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika.Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar

Rade R. Lalović: NAD NEKOLIKE PJESME O VIDOVDANU

19. jul 2026.

Pišući o poetskim svjedočenjima o  kulturi sjećanja na srpska stradanja u dvadesetom i ne samo u dvadesetom vijeku, a onda i o izgradnji ličnog, porodičnog i nacionalnog identiteta u školskoj praksi, a posebno o poetskim motivima kao što su Bijeli anđeo iz Mileševe, manastiri Studenica i Ostrog, sama po sebi mi se nametnula i tema o Vidovdanu kao motivu u lirskoj umjetničkoj poeziji. Ali, tu počinju i realne poteškoće kao i kod teme vezane za manastir Studenica kao pjesnički motiv, a to je saznanje da je veoma mali broj pjesnika čije su pjesme dostupne u kojima je Vidovdan glavni motiv. Naravno, ima niz pjesama o Kosovu u kojima se kao

Olivera Šekularac: “Pjesma”

18. jul 2026.

Eto, majko kad ne možeš ti svojima, dođoše oni tebi… Pitam se,A ne umem sama… Kako da ne pogrešim,I kako da se ne ogrešim.Kako rečima, suzama izjadanim, okupanim…Da pretke nesahranjene iz jama dočekam..? Pitam se i pitam vas,Znate li možda kako se suze zaustavljaju, pa da se progleda i sagleda,Da se ispoštuje, zahvali,A ne zarida kad vam Jadovno u goste dolazi… Da l’ belu košulju ili crni rubac, večni bakin lički da povezem..?Pa bi i ona zaridala,“Eto, majko kad ne možeš ti svojima, dođoše oni tebi…” U zemlju lala i vetrenjača, što predačke vrleti zameni. Gde sam to ja i ko mi u goste stiže, ima li išta svetije i

NAJNOVIJE VIJESTI

Predgovor

Prije nekoliko godina boravila sam u Americi i tamo upoznala jednu bibliotekarku

Prilozi uz knjigu

Knjiga Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Početna strana… Sadržaj poglavlja

Internet

Mišljenja iznesena na internet stranicama koje slijede su privatna mišljenja njihovih autora

Knjiga gostiju

Poštovani, pozivamo vas da vaše utiske, prijedloge i komentare upišete u našu

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA