arrow up

Đurđica Dragaš: Malj

Težak sam, drven i krvav. Malj mi je ime. Grdno mi ime, grdan i ja. Napraviše me prošle jeseni u dvorištu Stevanovom. Istesaše me od mrkog panja, crnog ko’ čemer. Ispisaše mi sudbinu čemernu. Prezimih  u  podrumu. Od memljive zemlje oteža mi telo, napuni se mrakom i jadom. Al’ probi se svetlost i zasja proleće. Zgrabiše me čvrsti dlanovi Stevanovi. Zaigra mi srce,  jeknu duša zarobljena u panju garavom. Ugledah nebo i  ptice, ugledah kolevku dečju i nedra Miličina. Videh iskru u očima Stevanovim. Zapevasmo obojica udarajući kolje u zemlju. Ogradismo tor za tri ovce, miraz Miličin… Smejao mu se brk, smejao sam se i ja. Bili smo veseli  i

Đurđica Dragaš: Ježeva kućica na Brankovom mostu

Na pločniku, tik kraj Save prestalo je da kuca jedno veliko srce, krajiško srce. Kišovit… nekako plačljiv dan. Pitam se kakav je bio onaj 26. mart pre tačno 41 godinu kada je jedan veliki čovek rešio da okonča svoj ovozemaljski „mali“ život… Verovatno nije padala kiša jer, da jeste, možda ne bi izašao napolje, možda bi stao, odustao, nastavio da se bori. Možda je moglo tako, al’ nije! Branko je izašao, prošetao, popio kafu na terasi hotela Moskva, otišao do mosta imenjaka i bacio se. Na pločniku, tik kraj Save prestalo je da kuca jedno veliko srce, krajiško srce. Eee ljudi, da vi samo znate kakva su to srca!!! Puna

mitrovica.jpg

Stevo Lapčević: NEKOLIKO REDAKA O MITROVČANIMA UBIJENIM U JADOVNU

Ove godine, Sremska Mitrovica i Muzej Srema obeležiće 82 godine od stradanja Srba Srema u leto 1942, stradanja čije je đurđevdansko odvođenje najistaknutijih nacionalnih radnika u Jadovno bilo samo uvertira. Nakon što je 10. aprila 1941. proglašena NDH, a nakon što je tri dana kasnije u Sremkoj Mitrovici formirana nova vlast na čijem čelu će se, uz nekolicinu predratnih zakletih ustaša naći i kompletno rukovodstvo predratnog HSS-a (predvođeni advokatom dr Petrom Gvozdićem), počelo se sa formiranjem ustaške organizacije. Vrlo brzo, grad na Savi dobio je svoj ustaški Tabor i Logor, kao i svoju 16. Ustašku (pripremnu) bojnu. Iz svih javnih službi proteruju se Srbi, zabranjuje se upotreba ćirilice, ukidaju se

zlocini_ustasa_k1.jpg

Zločini ustaša

Dušan Babić ZLOČINI USTAŠA priredio: Jovan Babić ZBIVANJA I SVJEDOČENJA Urednik mr Pavle Botić Novi Sad: Polet pres, 2003 Sadržaj Preskoči navigaciju ———————————————————————————————————————————– Predgovor >

POKRŠTAVANJE SRBA VATIKAN ZABELEЖIO U 390 DOKUMENATA: Spisi o unijaćenju Srba ugledali svetlo dana zahvaljujući SANU i Arhivu Vojvodine

Petog decembra 1621. leta Gospodnjeg rimokatolički sveštenik Paskvalin izveštava u pismu Vatikanu da je krstio Nikolu Kopčića „muslimana iz Bosne“, starog 17 godina, a 25.oktobra 1623. skadarski biskup Dominik Andriaši šalje „radosnu obavest“ Svetoj stolici da je preveo u rimokatoličku veru 305 pravoslavaca. Piše: Jovanka Simić Ovo su samo prva dva od ukupno 390 vatikanskih dokumenata o preveravanju (unijaćenju) srpskog naroda u 17. veku na prostoru Dalmacije, Hercegovine, Bosne, Crne Gore i Srbije koje je ugledni srpski arhivista Marko Jačov (Benkovac, 1949. – Kastel Gandolfo kod Rima, 8. januar 2022) u Vatikanu pronašao i potom sabrao u knjigu „Spisi kongregacije za propagandu vere u Rimu o Srbima 1622-1644.“ Knjiga dokumenata

Ruzvelt: Kako možete živeti sa narodom od koga ste doživeli genocid?

REČI SMILJE AVRAMOV O RUZVELTU VAЖNIJE NEGO IKAD: KAKO ЖIVETI SA ONIMA OD KOJIH STE DOЖIVELI GENOCID Ljubaznošću novinarke i prijatelja naše redakcije Milijane Baletić, Glas javnosti prenosi njen intervju iz 2004. godine, sa preminulom profesorkom Smiljom Avramov pod nazivom “Novi svetski poredak, pravo ili sila“ u kojem je, tako jednostavno, a do kraja suštinski sagledan poredak svetskih moćnika i pred njenim argumentima ostaje potpuno razotkriven! U intervjuu ona govori o obnavljanju Jugoslavije i o tome kako je Ruzvelt bio protiv toga, kako je pitao kralja Aleksandra Karađorđevića: “Pa šta vam treba Jugoslavija, kako možete živeti sa narodom od koga ste doživeli genocid?” Izvor: GLAS JAVNOSTI Vezane vijesti: VIDEO: Srpski

„Jer … mi smo ista krv“, pjesnički prvenac Đurđice Dragaš u Trebinju

U Muzeju Hercegovine u Trebinju, u subotu 01. marta 2025. od 18 časova biće predstavljena zbirka poezije „Jer…mi smo ista krv“ Đurđice Dragaš Vukovljak. Riječ je o prvoj pjesničkoj zbirci koju čine stihovi puni sjete i tuge, a koju Đurđica posvećuje svim nevinim žrtvama Pokolja. Đurđica Dragaš Vukovljak je urednica privredno-političke rubrike Prvog programa Radio Beograda. Iako se dugo bavi pisanjem a njeni tekstovi i pjesme su objavljivani na sajtovima udruženja građana „Jadovno 1941.“ i RTS-a, do sada nije objavila knjigu. Zbirka pjesama Jer… mi smo ista krv njen je književni prvenac. O poeziji i književnom izrazu govoriće Gordana Dostanić iz udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda, a o inspiraciji za ovu

Đurđica Dragaš: Zbog istine, zbog nezaborava i onih nevinih duša koje traže mir

Slučaj je hteo da mi baš istog prepodneva stignu poruke od dvojice poštovanih prijatelja sa Fejsbuka, dvojice istomišljenika i, na neki naš način, saborca. Predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić mi je prosledio mejl koji mu je stigao iz Danske. Poslao mu ga je sin Anđelke Dragaš koja je nekim čudom, kao dete u kolevci, preživela ustaški pokolj na padinama Trebevića. Čovek je, pretražujući internet, pronašao tekst objavljen na sajtu udruženja u kojem je opisan i od zaborava otrgnut zločin nad njegovom porodicom (Krstovdan porodice Dragaš). Zamišljam njegovo iznenađenje, radost, tugu, more pomešanih osećanja kad je pročitao ove redove. Mi, potomci čudom preživelih, najbolje znamo šta znači jedno takvo svedočanstvo.

Cvita Bošković

Cvita

Od četrnaestoro preživjelih u jami Ravni dolac najstarija je bila Cvita Bošković iz Donjih Rujana. Bilo joj tada četrdesetak godina. Preživjela pakao žive grobnice u njedrima Dinare, ali život učinio svoje. Stigle godine, stigle posljedice mjesec i po dana provedenih u bezdanici bez dovoljno vode i bez hrane, bolest slomila izmoždeno tijelo i ova hrabra, ponosna starica već bezmalo trideset godina više nije među živima.Zahvaljujući njenom unuku Božu Laliću iz Aranđelovca, gdje je Cvita provela svoju životnu jesen, njeno sjećanje i kazivanje o tom zlom ljetu 1941. godine ostalo je zabilježeno na magnetofonskoj traci kao živo svjedočanstvo i poruka da se zlo ljeto više nikada ne ponovi:„Vidimo mi da se

Gradonačelnik sa Udruženjem „Jadovno 1941.“: Pokrećemo inicijativu za izgradnju spomen-obilježja za žrtve Jadovna i Paga

Gradonačelnik Draško Stanivuković razgovarao je sa dr Dušanom Bastašićem, predsjednikom Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banje Luke, koji posvećeno čuva sjećanje na žrtve Jadovna i Paga. Kako je kazao, ovaj sastanak predstavlja još jedan korak u nastojanju da ne zaboravimo strašne zločine počinjene nad našim narodom i da sačuvamo istinu za buduće generacije. -Prošle godine Banja Luka je dobila Ulicu žrtava Jadovna i Paga, a sada idemo korak dalje – pokrećemo inicijativu za izgradnju spomen-obilježja, kako bismo dostojno odali počast svim nedužno stradalim žrtvama. Svake godine, 24. juna, na dan stradanja žrtava Jadovna i Paga, odavaćemo im počast i polagati vijence, kako bismo sačuvali sjećanje na njih i ne dozvolili da padnu

Vladimir Bursać: Šta za mene znači pojam Pokolj?

Zalaganje Udruženja “Jadovno 1941.“ da svoje aktivnosti na očuvanju i razvoju kulture pamćenja stradalih predaka i sunarodnika za vreme Drugog svetskog rata na teritoriji nezavisne Države Hrvatske, podigne na nivo naučne zajednice, zaslužuje veliku pažnju. Nažalost, svedoci smo koliko je tako nešto mukotrpno i naporno, i na koliko nerazumevanja, otpora ili jednostavnog zaobilaženja i prećutkivanja, od strane zvanične naučne zajednice, nailaze entuzijasti i vredni nacionalni radnici. Kao da samo po sebi već nije dovoljno horsko poricanje druge strane da zločina nije bilo, jer se zločini sistematski umanjuju, obezličavaju, stavljaju pod sumnju. Moramo priznati, da to vrlo uspešno, čine sve institucije, zvaničnici, naučnici, verski prvaci i javnost država koje su nasledile

Nikola Milovančev, Foto : Jadovno

Falsifikati o logoru Jasenovac i istina o genocidu nad Jevrejima Srema 1942. godine

Poslednjih godina učestali su pokušaju minimalizovanja broja žrtava u logorima na području Nezavisne države Hrvatske (NDH), posebno u logoru Jasenovac i u sistemu logora Gospić – Jadovno – Pag. Ovi falsifikati istorijskih činjenica idu do krajnje  besramnosti, čak i preko granice zdravog razuma – do tvrđenja da u Jasenovcu nije bio koncentracioni već radni logor itd. Tome se treba suprotstaviti širenjem istine i zato istinu treba iznositi, posebno mladoj generaciji. Piše: Nikola Milovančev Svakako treba osuditi zločine počinjene na svim stranama, bez obzira ko ih je počinio – neko od pripadnika našeg naroda ili nekog drugog naroda; svaki zločin je plod bolesnog mentalnog stanja pojedinca koji ga je počinio. Međutim,

Ubistvo jednog djetinjstva

U tom srpskom dijelu Čepina rijetko je tko tada bez posebnih razloga izlazio iz kuće i svoje avlije. Sokaci su bili sablasno pusti… Tih nekoliko mjeseci nakon proglašenja NDH prolazilo nam je, s poplavom rasističkih i nacionalističkih zakona u novinama, u atmosferi koju je teško opisati. Bilo je to poput kontinuirane mòre, piše Borivoje Dovniković Bordo u sjećanjima na događaje nakon uspostave NDH. Piše: Borivoj Dovniković Bordo (1930-2022) Borivoj Dovniković Bordo, karikaturista, animator, grafički dizajner, nagrađivani autor animiranih filmova i dugogodišnji saradnik Novosti u kojima iz nedjelje u nedjelju u rubrici „Bordoline“ objavljuje karikature, našem je tjedniku ustupio dijelove svojih memoara. Bordo je rođen 12. decembra 1930. u Osijeku i

Prof. dr Gideon Grajf

Gideon Grajf: Ustaše uživale da okrvave ruke, u Jasenovcu stradalo najmanje 700.000

U Hrvatskoj pokušavaju da relativizuju istoriju i smanje broj stradalih Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu, a istorija se zasniva na činjenicama, a broj ubijenih ljudi u Jasenovcu nije bilo manji od 700.000 naglašava dr Grajf U Jasenovcu je na najsvirepiji način ubijeno najmanje 700.000 ljudi, kaže profesor dr Gideon Grajf, glavni istraživač Instituta za holokaust „Šem olam” u Izraelu koji je radio studiju „Jasenovac, Aušvic Balkana”. Povodom toga što u Hrvatskoj pokušavaju da relativizuju istoriju i smanje broj stradalih Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu, Grajf naglašava da se istorija zasniva na činjenicama, a da broj ubijenih ljudi u Jasenovcu nije bilo manji od 700.000. „Brojke su važne, svaki

NAJNOVIJE VIJESTI

HDZ pod istragom

Hrvatska demokratska zajednica nalazi se pod istragom Kancelarije za suzbijanje korupcije i

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.