Novi Sad: otvorena izložba Moje Jadovno NOVI SAD, 10. JANUARA /SRNA/ – Izložba pod nazivom „Moje Jadovno“, posvećena stradanju Srba i Jevreja u hrvatskom logoru Jadovno tokom Drugog svjetskog rata, otvorena je večeras u Novom Sadu. Dušan Bastašić, jedan od koautora izložbe, rekao je za Srnu da je Jadovno bio prvi koncentracioni logor u porobljenoj Evropi koji je iz genocidnih namjera osnovao ustaški režim tadašnje Nezavisne Države Hrvatske /NDH/. „Za samo 132 dana, na najmonstruozniji način pobijeno je najmanje 40.123 nedužnih ljudi, staraca, žena, djece. Od tog broja, Srba je bilo 38.010, Jevreja 1.998, kao i jedan broj ideoloških protivnika režima NDH“, rekao je Bastašić, koji je osnivač i predsjednik

English Vama koji ste samo čuli, kao i onima koji znaju nešto više o logoru Jadovno iz 1941. ovaj naslov djeluje zbunjujuće. Onima koji nisu čuli za logor Jadovno, ovo je samo još jedna vijest o nekom logoru, a postoje raznorazni logori (izviđački, radni…) , na nekom poznatom ili nepoznatom lokalitetu. Mnogima je Velebit poznat kao geografski pojam. Nekima je poznat i kao park prirode, destinacija koja se promoviše kao pogodna za ekstremne sportove, planinarenje, paraglajding, speleologiju i biciklizam. Na ljetovanje stazom smrti Mnogi su preko Velebita, na putu za ljetovanje, ne znajući za Jadovno,  prošli oštrim serpentinama, na vrhu planine zastali da protegnu noge, pojedu sendvič i naprave fotku

Sadržaj i teme knjige »HARON I SUDBINE« spadaju u povijesnu literaturu o Drugom svjetskom ratu koga su potakle nacionalističko-fašističke ideje u čijim osnovama dominira uz oslobađanje svoga i porobljavanje drugih naroda, genocid te otuđivanje posjeda i imovine. Obrađujući logor na otoku Pagu, kojeg je osnovala ustaška vlast tzv. Nezavisne države Hrvatske, knjiga bilježi samo provođenje fašističkih ustaških ideja nad životima Židova i Srba u prvim mjesecima progona. Sadržaj knjige ne bilježi sveukupnost tih progona na teritoriju kojeg je obuhvatila ratna tvorevina NDH nego samo niže detalje oko logora Slana na Pagu. Autor je nazivom knjige najavio i njen sadržaj. U HARON-u, iz starogrčke Mitologije, imenu i osobi lađara koji je

Postoji jedan dugačak otok pod Velebitom. Najduži na Jadranu. Bijel i gol po brdima, ozelenio vinogradima u uskom pojasu pri moru. Strepi samo pred burama. I to ne onim zimskim. Na njih je navikao pokoran redovnom godišnjem zlu. Mada ga osoljavaju tonama morske soli podignutim iz pjene podvelebitskog kanala, bure mu za siječnja i ubojite veljače ne mogu mnogo naškoditi: vino je od jeseni u konobi, ovca se nije još ojagnjila a pup loze spava još svoj zimski san u sitnom vunastom pokrivaču. Iako se tresu i krovovi i zidovi, urlaju dimnjaci, sviraju i lete zahvaćeni crijepovi – pred zimskom se burom ne strepi. Navikli na svoju osamljenost u tim