arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Tomislav Merčep

Krvavi „Slavonski Napoleon“

11. januar 2016.

Tek su dokumenti CIA pokrenuli ozbiljnu istragu protiv Merčepa… U Gospiću je bilo dovoljno da ste Srbin, pa da vas više ne bude… Dvanaestogodišnja Aleksandra ubijena automatskom puškom „Hekler/Koh“… „Amnezija“ sve više pogađa svjedoke… Priredio: Nenad TADIĆ Devet godina je prošlo od dana kada je CIA objavila svoj dosije o Tomislavu Merčepu u kome se navodi njegova direktna odgovornost za likvidacije i mučenja srpskog življa, ali bi on na kraju mogao da izađe iz suda „čistih ruku“, nakon sve brojnije „amnezije“ svjedoka. MERČEP: ŠTA JE 19 MRTVIH SRBA SPRAM HRVATSKIH ЖRTAVA? „Slavonski Napoleon“, kako su mu zbog niskog rasta tepali neki „domoljubni mediji“ u Hrvatskoj, odgovoran je za brojna kršenja

Prof. dr Milo Lompar o društvenom inžinjeringu

11. januar 2016.

Sanja Vuković intervjuiše prof. dr Mila Lompara za Glas srpski iz Johanezburga. O društvenom inženjeringu od 1945. godine, nastajanju „crnogorske nacijeˮ, popisima stanovništva u Crnoj Gori 1909. i 1948, vezanosti dela naroda za svoje komunističke pretke, načelu slobode, ličnim uvredama, srpskom stanovištu, pokušajima da se Gračanica proglasi delom kosovske tradicije u Unesku… govori prof. dr Milo Lompar Pogledajte odlomak intervjua, koji će se uskoro naći u 5. broju časopisa „Glas srpskiˮ.   Izvor: ANTI CENSURA   Vezane vijesti: MILO LOMPAR: NASTAVLJAMO ISTORIJSKO TRGOVANJE KRVLJU SOPSTVENOG NARODA MILO LOMPAR, profesor Beogradskog univerziteta – Programsko poništavanje srpskih nacionalnih interesa Milo Lompar o kulturnoj politici, ćirilici..  

Sramno skrvnavljenje hrama u Prištini

Priština: Oskrnavljen Hram Hrista Spasa

10. januar 2016.

Nepoznata lica oskrnavila su Hram Hrista Spasa u Prištini tokom protesta u organizaciji opozicije u tom gradu, rečeno je u kosovskoj policiji u Gračanici. Prema policijskim informacijama, nepoznata lica juče su, naočigled velikog broja prisustnih i policije koja je obezbjeđivala stambene objekte u blizini Hrama, ušla u nezaštićeni crkveni objekat i u njemu urinirala. Zamjenik premijera samooproklamovanog Kosova i jedan od lidera Srpske liste Branimir Stojanović zatražio je od nadležnih institucija da preduzmu hitne mjere radi potpune zaštite Hrama Hrista Spasa. „To je sramno i necivilizovano ponašanje koje mora biti sankcionisano“, naveo je u pisanoj izjavi Stojanović. Prema njegovim riječima, „urinirati u svetinji je sramno, necivilizovano, vandalsko ponašanje“. „To potvrđuje

Za slobodu su bili spremni da uz osmeh život daju

10. januar 2016.

Ljupki su nazivi ulica na Vračaru. I zvučni; dobrim delom vezani za naše romantične junake iz 19. stoleća i mesta tadašnjih buna i krvavih sudara, pa kao takvi nekako i bliži srcu od onih sa mog Novog Beograda… Već obična vožnja trolejbusom na ovom pravcu, i beleženje naziva stajališta, dovoljna su za radoznalog da otkrije čitav niz najsvetlijih likova – nažalost zagubljenih ili iščeznulih iz našeg pamćenja. Krenete od Studentskog trga i ulice Vase Čarapića (Zmaja od Avale, junački palog predvodeći juriš na Stambol kapiju – kod današnjeg Narodnog pozorišta, na dan oslobođenja Beograda 1806), pa preko Terazija i ulice Kralja Milana, uz Vojvode Dragomira (isto tako junački palog u

Matija BećkovićFoto: RTRS

Bećković: Sloga Srba – uslov za pobjedu

10. januar 2016.

„Onom ko se bori za svoj identitet prijete da neće imati od čega da živi i savjetuju da tu temu jedno vrijeme zadrži za sebe. Dilema je da li da slavimo i budemo gladni ili da budemo siti i slavimo u dubini duše“, rekao je akademik Matija Bećković na svečanoj akademiji organizovanoj povodom Dana Republike Srpske. Bitka da se Srbi liše budućnosti, ne vodi se prvi put, a Bećković je citirajući srpskog političara Slobodana Jovanovića koji je rekao da je ujedinjenje Srba komplikovanije od ujedinjenja bilo kojeg drugog naroda, da Srbi iz te bitke mogu izaći kao pobjednici jedino, ako budu složni, jer jedino tako neće biti mali i slabi,

Film Djeca

Danas promocija filma „Djeca“ u 11 gradova Srpske

10. januar 2016.

Radio-televizija Republike Srpske danas organizuje javnu projekciju dokumentarnog filma „Djeca“, autora Denisa Bojića, u jedanaest gradova Srpske. Javna projekcija biće održana u 12.00 časova u Bijeljini, Istočnom Novom Sarajevu, Banjaluci, Trnovu, Vlasenici, Foči, Doboju, Trebinju, Prijedoru, Mrkonjić Gradu i u Loparima. Ovaj dokumentarni film, snimljen u produkciji RTRS-a, svjedočenje je četiri preživjela roditelja, od 36 očeva i majki u Republici Srpskoj, koji su u otadžbinskom ratu izgubili po troje djece. Akteri filma su Joka Milovanović, Mileva Lazarević i Mileva Жupić, koje su u ratu izgubile po tri sina, te Marinko Bjelica koji je ostao bez dva sina i jedne kćerke. Za autora Bojića cilj ovog potresnog filma sa jakom antiratnom

Nikola Kobac

Posljednji ispraćaj

10. januar 2016.

Stigosmo na pretposljednju stanicu! Vrijeme je zaustavljeno. Na svježe asfaltiranom peronu odzvanja bat koraka prošlosti. Uglancane čizme prate uvježbani korak odavno usaglašene Hrvatske politike. Piše: Nikola Kobac Praznina pritiska, putnika malo, prolaznika još manje. Raskoš tek otišlog katoličkog Božića i novogodišnje noći prekriven je mnogim tajnama. Sprovodnik vlakova, držeći pod miškom metalnu tablicu, naslonjen na sjenu peronske rasvjete, iščekuje dolazak kompozicije. Ni malo nije zabrinut. Uobičajen je to postupak za sve dolaske i odlaske. Istina, načuo je da ovaj voz/vlak ima posebnu težinu i dužinu – svečan je. Najavljuje kraj neobičnom događaju. Hodajući pravolinijski naprijed, pa malo nazad čeka čovjek da mu se na vidiku (U)kaže moderna lokomotiva (U)mivena starom

Kapetan Dragan

Kapetan Dragan: Pobijediću Hrvatsku na sudu

10. januar 2016.

Kapetan Dragan Vasiljković, koji se nalazi u splitskom zatvoru zbog optužbi za ratne zločine u Hrvatskoj, rekao je da ništa što mu se stavlja na teret nije uradio i da će pobijediti Hrvatsku na sudu. On je istakao da je spreman za „megdan bez oružja“, ali da se do posljednjeg trenutka nadao da će se braniti sa slobode. „Dobro sam i spreman sam za odbranu“, rekao je Vasiljković za „Večernje novosti“, nakon podizanja optužnice. On ističe da je sa 10 godina iza rešetaka, koliko je proveo čekajući optužnicu, uključujući zatvorske dane u Australiji, rekorder sa pritvorskim stažom. Kapetan Dragan je naveo da je optužnica došla „u pet do 12“, pošto

Matija Bećković

Bećković: Ugroženiji smo iznutra nego spolja

10. januar 2016.

Beseda akademika Matije Bećkovića na svečanoj akademiji povodom 100 godina Mojkovačke bitke, održane u subotu veče u Mojkovcu – Srbija i Crna Gora su nerazdvojive. Ropostvo i Crna Gora su nespojivi. Danas se čini da smo ugroženiji iznutra nego spolja. Postoji spoljašnje i unutrašnje Kosovo i spoljašnji i unutrašnji Mojkovac. Na onom spoljašnjem Kosovu osnovana je prva NATO država, koju je priznao Montenegro a nikad neće Crna Gora! Ono ujutrašnje je ’’onamo namo’’ i svuda gde nena Srba. Ovo je deo besede akademika Matije Bećkovića na svečanoj akademiji povodom 100 godina Mojkovačke bitke, održane u subotu veče u Mojkovcu. Mojkovačka bitka je mala u istoriji ratova, ali u istoriji bratske

Srećna ti, rođena, slava!

9. januar 2016.

Rođena, Evo ti opet pišem. Mislio sam, iskreno, i ranije, ali nikad vremena. Kao i prošlih godina, neću u našu prepisku računati plave koverte. U njima se ne dopisuju ljudi, nego apstrakcije. A ti meni nisi bilo ko. Najmanje apstrakcija. Mislio sam da ti pišem nebrojeno puta. Da molim kad su mene ljudi molili. Da tražim ono što njima treba. A sigurno su do tebe došli oni duboki uzdasi. U njima svega. Жelje da ljudima bude bolje, ali i da budemo bolji ljudi. Molitve i molbe. Ali ne brine me toliko to. Ne brinu me ni neprijatelji. Ne želim ih, ali znam da ih i čestit čovjek ili onaj koji

Жeljko Sačić Foto: Robert Anić/PIXSELL

Odustaje li hrvatsko pravosuđe i od Grubora?

9. januar 2016.

Жupanijsko državno odvjetništvo u Zagrebu izvjestilo je juče javnost da je obustavilo istragu zbog ratnog zločina u selu Ramljani protiv Frane Drlje i njemu nadređenog Жeljka Sačića. Tim povodom Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću pita glavnog državnog odvjetnika odustaje li se i od istraga u vezi komandne odgovornosti Sačića za zločin počinjen u selu Grubori Tokom jučerašnjeg dana Жupanijsko državno odvjetništvo RH izvjestilo je javnost da je obustavilo istragu zbog ratnog zločina u selu Ramljani i to protiv bivšeg pripadnika policijske antiterorističke jedinice Lučko (ATJ Lučko) Frane Drlje i njemu nadređenog Жeljka Sačića, ratnog pomoćnika komandanta Stožera specijalne policije MUP-a. Tim povodom oglasila se Dokumenta – Centar za suočavanje s

Ćele Kula

Pismo Turcima: Daleko vam lepa kuća!

9. januar 2016.

Piše: Radoje Andrić Dragi Turci! Dragi ste mi samo zato što smo vas se oslobodili i što nas deli nekoliko granica i država sa narodima koji su kao i mi, Srbi, bili vaši robovi. Mi 500 godina. Uprkos tome, kao građanin Srbije, pripadnik evropskog naroda, srpskog, koji teži ulasku u Evropsku uniju – a čijoj vlasti na pamet ne pada da to moguće unijaćenje proveri referendumom, nemam ništa protiv vas. Niti sam, i niti smo, ksenofobičan i ksenofobični prema vama. Ali, nisam ni za, gledajući vas, ovako, iz zone kolektivnog pamćenja naroda kojim ste, kao svojim robljem, vladali pola milenijuma. Osetio sam to ”kolektivno pamćenje”, pod kožom, kada nam je,

Akademik Matija Bećković

Sveti Stefan zaštitnik Srpske – velike narodne građevine

9. januar 2016.

Akademik Matija Bećković rekao je da je Republika Srpska velika narodna građevina čiji je zaštitnik i krsna slava Sveti Stefan – svetitelj koji je propovijedao ljubav i jednakost za sve. „Sam Bog zna da li je Sveti Stefan izabrao Republiku Srpsku ili je Republika Srpska izabrala Svetog Stefana“, rekao je Bećković, podsjetivši da je ovaj svetitelj u vrijeme Nemanjića bio zaštitnik i krsna slava Srbije. On je istakao da to što samo Srbi imaju krsnu slavu nije dovoljan razlog da se slava zabranjuje, niti da se osjećaju uskraćeni oni koji je nemaju. „Učinili bismo veći greh da smo se zabranama povinovali, nego što su ga učinili oni koji su ih

Spomenk Gostić

Odata počast Spomenku Gostiću

9. januar 2016.

Paljenjem svijeća i polaganjem vijenca pred spomen-bistom Spomenku Gostiću, najmlađem pripadniku Vojske Republike Srpske koji je poginuo 1993. godine na Ozrenu, Pravoslavna omladina Doboja i lokalna navijačka udruženja obilježili su 9. januar – Dan Republike Srpske. Spomen-bista Gostića nalazi se u porti hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju, a ovom činu pridružilo se i sveštenstvo dobojske Treće parohije. Paroh Duško Nedić zadovoljan je današnjim činom Pravoslavne omladine, za koju je naglasio da je otrgla od zaborava Gostićevu žrtvu. Predstavnici navijačkih udruženja izrazili su spremnost da Gostiću odaju počast i na datum njegove pogibije 20. marta. Spomenko Gostić /rođen 1978. godine/ kao pripadnik Vojske Republike Srpske poginuo je od granate 20.

Patrijarh srpski Irinej: Republika Srpska utemeljena je na istini i pravdi!

9. januar 2016.

Obilježavanje krsne slave – Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana i Dana Republike Republike Srpske, počelo je svetom arhijerjskom liturgijom, koju je u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služio Njegova svetost patrijarh srpski Irinej.   Patrijarh srpski Irinej rekao je danas u Banjaluci da je Republika Srpska (RS) „utemeljena na istini i pravdi Božijoj“. „Mnogi škrguću zubima na Republiku Srpsku, ali uzalud je to, ako je Gospod blagoslovio narod i one koji su je stvarali. Ova Republika je postavljena na onome što je vječno i neprolazno i to Gospod podupire svojim prstom, a tome se nikakva sila ne može oduprijeti“, naveo je patrijah Irinej, koji prisusvuje u Banjluci proslavi 9.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA